Siromaštvo prijeti Hrvatskoj - Monitor.hr
27.04. (17:00)

Loš tajming za sve ikad

Siromaštvo prijeti Hrvatskoj

Već zbog poskupljenja energenata i hrane bi se standard Hrvata mogao doslovce – prepoloviti. A onda dolazi i poskupljenje nakon uvođenja eura, makar je već sad blokirano 240.000 računa građana. Vlada je taj cjenovni udar ublažila paketom mjera u sklopu kojih je snizila PDV na energente i određene namirnice. Gospodarstvo Italije, Njemačke, Irske, Francuske nemaju gotovo nikakve sličnosti s hrvatskim. Kako ćete onda rješavati problem inflacije u Hrvatskoj putem ECB-a? Osim toga, ECB je najgori od svih, brod tone a muzika i dalje svira, novac se tiska, kamate su na povijesno najnižim razinama, a inflacija divlja. DW


Slične vijesti

27.05. (12:00)

U euru je spas

Uvođenjem eura postat ćemo zanimljivi za strane investicije

Kaže Marijana Jakovac iz Alliantza za Tportal: Hrvatskoj zbog pada ulaganja i potrošnje prijeti stagflacija. No, uvođenje eura kao službene valute zahtijevat će izdvajanje značajnih resursa za prilagodbu svih dijelova poslovanja, a posebice informacijskih sustava. Smatram da će se koristi od uvođenja eura odraziti na cjelokupno gospodarstvo tako što će smanjiti kompleksnost u poslovanju, pogotovo u financijskim institucijama, odnosno osiguravajućim društvima, u kojima su police uglavnom već vezane za euro. Osim što će to povećati transparentnost, otvorit će brojne mogućnosti za nova ulaganja, pri čemu bi Hrvatska mogla postati zanimljiva investitorima.

20.05. (18:00)

Al nek nam barem smanje inflaciju

EK: Hrvatska ispunila sve uvjete za uvođenje eura

Europska komisija nema bojazni oko implementacije eura u Hrvatskoj. Dojam je to koji se stječe na Seminaru za novinare Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj koji je započeo danas u Zadru. Što se Europske komisije tiče, Hrvatska ne kasni ni u čemu, ispunila je gotovo sve zadane uvjete, nema izraženi deficit, stopa inflacije nije toliko zabrinjavajuća kao što bi se moglo pomisliti, ekonomija ne stoji toliko loše jer država nije izložena ratu u Ukrajini kao neke druge zemlje EU, a osim toga tečaj je već utvrđen. Činjenica je da će se određeni konvergencijski kriteriji tek utvrđivati, a trebali bi jasnu sliku imati već u srpnju. Lider

19.05. (18:00)

Nek samo dođe

Uskoro uvodimo euro, mnogi se pitaju što će biti s plaćama i cijenama

Euro bi trebao postati službena valuta u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine, a kako se ovaj datum približava, Hrvati imaju sve više pitanja. Prema istraživanjima HNB-a, rast cijena uzrokovan prelaskom s nacionalnih valuta na euro je u zemljama eurozone bio blag i jednokratan. Uvođenje eura je kod najvećeg broja članica Europske unije potaknulo povećanje cijena u ugostiteljskim i uslužnim djelatnostima, poput kafića, restorana, frizera i salona za uljepšavanje. U tom smislu se predviđa da će uvođenje eura više utjecati na građane s višim dohotkom, jer su to usluge i dobra na koje oni češće troše. S druge strane, ne očekuje se znatno poskupljenje osnovne potrošačke košarice, što bi trebale biti dobre vijesti za one s nižim dohotkom. Iskustva zemalja koje su prošle konverziju u euro pokazuju kako je važno i da država aktivno provodi mjere kojima će spriječiti neopravdano povećanje cijena i potaknuti poduzeća na ispravno određivanje cijena. Index

09.05. (00:00)

Usporedbe od kojih boli glava

Neto plaće u Hrvatskoj i nakon uvođenja eura bit će znatno manje nego u Zapadnoj Europi

Koliko će sutra, kad kuna podvije rep i ode u ropotarnicu, vrijediti tih sto eura? Ne radi se samo o 750 kuna i tome što se može pazariti za taj iznos, nego o činjenici da ćemo tek potpunim prelaskom na euro biti usporedivi s ostalim članicama EU-a na svakodnevnoj razini. Prosječna neto plaća bit će tako oko 900 eura, a mirovina oko 320 eura, s obzirom na to da bi zbog inflacije do prelaska s kune na euro osobni dohoci i penzijice u Hrvatskoj ipak mogli mrvicu porasti. Uzmemo li kao relevantan podatak o prosječnoj neto plaći u EU-u u 2021. godini, koja je iznosila 1916 eura mjesečno, znači da nam treba još oko tisuću eura da bismo tek dostigli prosjek EU. Slobodna

15.04. (19:00)

Ajmo mi radije u dolarozonu

Treba li štednju iz eura pretvoriti u dolare?

S valutnih tržišta stižu signali da je bolje kladiti se na američki dolar, nikako na euro. Doduše, Hrvatska baš i nema nekog izbora, jer i uz visoku inflaciju od siječnja iduće godine vjerojatno smo u eurozoni (inflacija je trenutačno viša i bit će na razini godine viša od od administrativnih uvjeta Europske komisije, no svima je jasno da je inflacija uvezena i da je na nju teško utjecati domaćim arsenalom, pa se očekuje kako će Komisija zažmiriti na jedno oko). Pa, iako ćemo time malčice još podgrijati inflaciju, nitko nam ne brani da eventualne viškove novca (ili onaj za ‘crne’ dane) uložimo u dolar kako bismo sačuvali vrijednost novca. Ili zaradili. Lider

06.02. (18:00)

Muke po dizajnu

Članica komisije za odabir dizajna eura: Natječaj je napravljen tako, da je moralo ovako završiti

Dio javnosti muči činjenica kako je dizajn kune na kovanici eura rađen prema fotografiji s interneta, ali i to da je sam dizajner tražio savjete preko interneta (Index). Natječaj za odabir dizajna provodio se kroz tri kruga i u njemu su sudjelovale dvije Komisije HNB-a – jedna je odabrala devet najboljih od svih pristiglih prijedloga za svaku od kovanica. Članica komisije je za Telegram pojasnila je kako su problem bili sami kriteriji natječaja: Htjeli su da se na natječaj jave svi koji to požele i pošalju po jedan A4 list papira s bilo kako nacrtanom kovanicom i par riječi objašnjenja ako je potrebno. Takvih – svakojakih – radova stiglo je više od 1300. U tom moru svega i svačega bilo ih je vrlo malo u kojima se prepoznala profesionalna ruka, odnosno – dizajn. Telegram

19.09.2021. (19:00)

Dogovorena konverzija

Hrvatska od 2023. godine uvodi euro. Što će biti s kamatama na kredite?

Tijekom iduće godine krenut će se s dvojnim prikazivanjem cijena, u kunama i eurima. Prema riječima guvernera HNB-a Borisa Vujčića, fiksni tečaj konverzije kuna u eure bit će 7,53 kune. Po tom tečaju će se automatski pretvoriti štednja i krediti u poslovnim bankama. No, što će biti s ugovorenim kamatama? Ako je kredit ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, u tom slučaju nakon uvođenja eura osim konverzije glavnice neće biti potrebna nikakva prilagodba jer će se nastaviti primjenjivati ista kamatna stopa. Kada je riječ o kreditima ugovorenima uz promjenjivu kamatnu stopu, u nekim će slučajevima biti potrebno prilagoditi promjenjivi parametar, jer nakon uvođenja eura taj parametar više neće postojati u istom obliku, tvrde iz HNB-a. Novi List

16.09.2021. (20:00)

Nema inflacije u moje Kroacije

Iskustva država nakon što su uvele euro – cijene su im se povećale, ali i plaće

U Hrvatskoj postoji skupina suverenista koja bi se mogla izboriti za referendum o uvođenju eura, vođeni strahom od rasta cijena proizvoda i usluga u slučaju ukidanja kune. Tportal je objavio istraživanje u kojem iznosi iskustva država članica nakon uvođenja eura, na primjeru Slovenije, Slovačke, Estonije, Litve i Latvije. U svim su državama cijene rasle, ali su puno više rasle i plaće. Jedina je razlika u percepciji skupoće, gdje se ljudima tek čini da je sve skuplje u odnosu na standard u toj zemlji. Zaključak je kako ne bi trebalo strahovati od uvođenja eura, iako je za očekivati privremeni osjećaj inflacije u određenom razdoblju nakon što nova valuta stupi na snagu.

18.07.2021. (01:00)

Veliki Brat te želi gledati

Europska banka lansirala digitalnu valutu E-Euro

Europska središnja banka je započela dvogodišnje probno razdoblje novog, potpuno digitalnog novca. Zapravo, razlika od dosadašnjeg bezgotovinskog plaćanja jedva ima – ali ima problema druge vrste, kaže Deutsche Welle. Na prvu se može činiti kako se radi o alternativi kriptovalutama, no valja uzeti u obzir kako je danas većina novca u opticaju ionako digitalna. Za razliku od kriptovaluta, vrijednost E-Eura je stabilna. No, iako je princip gotovo isti, u suštini se radi o odvojenim stvarima: u većini slučajeva ljudi plaćaju novcem poslovnih banaka, dok je digitalna valuta tek ravnopravna novcu. Što će reći, banke nisu nužno potrebne, a uvođenje E-Eura je tendencija banaka da ih se u novom dobu digitalnih valuta ipak ne preskoči.