Sitne čestice u zraku mogu izazvati iznenadne srčane udare - Monitor.hr
15.11. (17:00)

Magla svuda, magla oko nas...

Sitne čestice u zraku mogu izazvati iznenadne srčane udare

zrak - Najnovije i najčitanije vijesti - Index.hr

Podaci prikupljani tijekom deset godina širom Singapura pokazuju da povećane koncentracije sitnih čestica u zraku mogu izazvati srčane zastoje, zbog čega potreba za smanjenjem zagađenja zraka diljem svijeta postaje još hitnija. Istraživači su tražili čestice poznate kao PM 2,5 čestice (promjera 2,5 mikrometara). Njihova veličina znači da ih je lako udahnuti, a povezuju se s nizom zdravstvenih problema, uključujući autoimune bolesti, piše Science alert. „Pronašli smo jasne dokaze o kratkotrajnoj povezanosti PM 2,5 s izvanbolničkim zastojem srca, što je katastrofalan događaj koji često rezultira iznenadnom smrću“, kaže epidemiolog Joel Aik, s Medicinskog fakulteta Duke–NUS na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru. Podaci su pokazali da su dnevne koncentracije PM 2,5 u prosjeku bile 18,44 mikrograma po prostornome metru. Testirajući hipotetsko smanjenje zagađenja zraka, istraživači su otkrili da pad od tri mikrograma po prostornome metru dovodi do 149 srčanih udara manje. N1


Slične vijesti

Nedjelja (13:00)

Zašto je dobro spavati na satu

Učenje u snu: Tijekom spavanja pohranjuje se trajna memorija

Učenje u snu - Školska knjiga - tu za vas

„Već neko vrijeme pretpostavljamo da se tijekom sna događa takozvano korisno učenje“, objašnjava neuroznanstvenica Anna Schapiro sa Sveučilišta Pennsylvania (UPenn). „Dok ste budni, prikupljate nove podatke i kodirate ih u pakete koji se spremaju u mozgu. Potom odete spavati, a kada se probudite, vaše je sjećanje na neki način transformirano: dijelovi memorije su izblijedjeli ili posve nestali, a dijelovi su ostali trajno upamćeni.“ Korištenjem računalnog modela neuronske mreže znanstvenici su dobili novi uvid u detalje procesa učenja i pamćenja tijekom sna: dok mozak prolazi kroz cikličke faze sporovalnog (non-REM) i brzovalnog sna (REM) – što se ponavlja oko pet puta tijekom noći – duboke regije mozga (hipokampus) šalju u površinske dijelove kore mozga (neokorteks) podatke o onome što je naučeno, pretvarajući novostečene, privremene informacije u trajno sjećanje. Bug

Subota (21:00)

Honda Jazz

Ako kupujete rabljeni auto, ovo su najpouzdanije marke i modeli

Honda Jazz - autobild.de

Britanski This is Money donosi rezultate istraživanja pouzdanosti rabljenih automobila koje je WarrantyWise proveo nad čak 131.000 vozila. Na temelju rezultata složio je ljestvicu deset najpouzdanijih marki automobila na kojoj prevladavaju vozila iz Japana i Koreje. I ovdje su za rangiranje korišteni različiti parametri, odnosno kombinacija broja prijavljenih kvarova, prosječne cijene popravka i vremena potrebnog za otklanjanje kvara. Za razliku od nekih prijašnjih istraživanja, ovdje su isključeni automobili u jamstvu, kao i automobili stariji od deset godina. Index

28.08. (16:00)

Mentalni brojevni pravac

Istraživači australskog Sveučilišta Monash istražili su brzinu kojom ljudi obrađuju brojeve u različitim rasporedima

Redni brojevi na njemačkom: koji su nastavci rednih brojeva

Redoslijed brojeva duž horizontalne dimenzije poznat je kao “mentalni brojevni pravac” i opisuje važan način na koji predstavljamo broj i količinu u prostoru. Studije pokazuju da ljudi radije postavljaju veće brojeve s desne strane, a manje s lijeve strane. Naše veze između broja i prostora pod utjecajem su jezika i kulture, ali te veze nisu svojstvene samo ljudima. Ispitivanja na tri dana starim pilićima pokazuju da oni traže manje brojeve lijevo, a veće brojeve desno. Čini se da golubovi i plave šojke imaju mentalnu brojevnu liniju koja ide slijeva nadesno ili zdesna nalijevo. Ova otkrića sugeriraju da bi povezanost između prostora i brojeva mogla biti ugrađena u mozak ljudi i drugih životinja. Kad su brojevi razdvojeni okomito i vodoravno, istraživanje je pokazalo da samo okomiti raspored utječe na vrijeme odziva. Naime, kad je veći broj bio iznad manjeg broja, ljudi su reagirali puno brže nego u bilo kojem drugom rasporedu brojeva. To sugerira da naš mentalni brojevni pravac zapravo ide od dna (mali brojevi) prema vrhu (veliki brojevi). Bug

24.07. (12:00)

U Hrvatskoj postoje četiri klase i sedam klasnih frakcija

Sociološko istraživanje: Društvena nejednakost raste, a političari za to nemaju rješenje

U Hrvatskoj danas postoje četiri klase i sedam klasnih frakcija – najbogatijih je približno jedan posto, u klasu siromašnu kapitalima spada više od polovice stanovništva, a raslojavanje se i dalje se zaoštrava, pokazuje znanstveno istraživanje “Klasa u suvremenom hrvatskom društvu: postbourdieovska analiza” objavljeno u nedavnom broju časopisa Sociologija i prostor. Istraživači su utvrdili postojanje šest životnih stilova u Hrvatskoj, a to su: neofolk tradicionalisti, staromodni tradicionalisti, pomodni konformisti, imućni konzervativci, potrošači sa stilom te alternativci. Većina pripadnika siromašne klase njeguje tradicionalne, nacionalne i religiozne vrijednosti, za kulturu izdvaja manje od 100 kuna mjesečno, gotovo nikada ne posjećuje muzeje i galerije niti odlazi na ljetovanje van mjesta boravka, a što se muzičkog i gastronomskog ukusa tiče, preferira Mišu Kovača i grah s kobasicom. Novosti

17.07. (15:00)

Znanstvenici objasnili zašto djetlići unatoč snažnom kljucanju o tvrdu površinu ne dobiju potres mozga

Djetlići uspijevaju i do 20 puta u sekundi kljunom udarati vrlo jako i u vrlo tvrdu podlogu bez ikakvih posljedica za mozak dok bi čovjek, kad bi oponašao istu stvar, ubrzo dobio potres mozga, razbio si nos, a vjerojatno i glavu. Donedavno se vjerovalo kako djetlić, dok kljunom udara u podlogu, lubanju koristi kako bi njome apsorbirao dio udaraca i time smanjio pritisak na mozak, no otkriveno je suprotno – ne samo da lubanja djetliću ne služi kao mehanizam za upijanje udaraca, već je on koristi poput “čvrstog čekića” da bi povećao snagu svojeg kljucanja, a potres mozga ne dobiva zbog njezine veličine i oblika koji joj pomažu da udarce odbija. Jutarnji

 

06.07. (22:00)

Povlaštena kasta

Znanstveno dokazano da političari žive dulje od običnih ljudi

Očekivani životni vijek jedan posto onih s najvećim prihodima u SAD-u gotovo je 15 godina dulji od onih jedan posto najnižih, donosi The Conversation, mreža neprofitnih medijskih kuća koje objavljuju vijesti i izvješća o istraživanju na internetu, s popratnim stručnim mišljenjima i analizama. Obično visokoobrazovani i s plaćama znatno iznad prosječne razine stanovništva, političari su jedna važna elitna skupina. Često ih se optužuje da su previše različiti od onih koje predstavljaju i da sporo donose politike koje bi poboljšale dobrobit običnih ljudi. U nedavno rađenoj studiji The Conversation je istraživao razlike u smrtnosti između političara i javnosti. U dosad najopsežnijoj analizi, koja se temelji na podacima o 57.000 političara iz 11 zemalja s visokim dohotkom (Australija, Austrija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Novi Zeland, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD), otkrili su da političari općenito žive dulje od populacije koju predstavljaju. Slobodna

28.05. (12:00)

Istraživanje Biljane Borzan

Više od 86 posto građana strahuje od prešutnog poskupljenja nakon uvođenja eura. Kako su to riješile Slovenija i Letonija?

Istraživanje je pokazalo kako više od 86 posto građana smatra da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijena. – U Sloveniji su se protiv prešutnog povećanja cijena borili tako što su stvorili partnerstvo građana, potrošačkih udruga i države te su dvije godine prije i poslije uvođenja eura kontrolirali cijene pojedinih proizvoda i usluga. Tko je uvođenje eura iskoristio za neopravdano povećanje cijena, taj se našao na crnoj listi, odnosno stupu srama. Svaki mjesec je čak 130 tisuća Slovenaca provjeravalo tko je na crnoj listi te je ta metoda dobila i priznanje Europske komisije – ističe Borzan. Košarica cijena koje su se provjeravale u Sloveniji uključivala je 68 svakodnevnih proizvoda te 36 usluga i cijene su se počele provjeravale dvije godine prije uvođenja eura. Slobodna

29.03. (11:00)

Kad četvrtak postane petak

Zamke četverodnevnog radnog tjedna

Prema nedavnom istraživanju na 4000 radnika u SAD-u, 83% ispitanika želi četverodnevni radni tjedan: Radim od 8 do 17 sati, s pauzom od 30 minuta. Morali smo prepoloviti tih sat vremena za ručak. Ali osjećam se svježije, fokusiranije i produktivnije radeći četiri dana. (…) Samo zbog tog dodatnog dana kod kuće mjesečno uštedim 400 funti na čuvanju djeteta. Neki zaposlenici ne žele da im poslodavac nametne skraćeni radni tjedan, s potencijalno duljim radnim vremenom i kraćom pauzom: Zamaglila se granica između kuće i posla. I dalje sam morao dežurati na svoj slobodni dan i raditi dulje radnim danima kako bih kompenzirao radne sate. Treći pak rade punom parom svih pet dana pa bi im kraći radni tjedan njihovo radno opterećenje učinio  nepodnošljivim. Index

 

26.03. (14:00)

Novi ljudi, nove vrijednosti

Velika ostavka: nove generacije od posla ne traže sigurnost, već raznolikost i fleksibilnost rada

Masovni otkazi, kada su milijuni radnika tijekom i nakon pandemije napuštali posao ili mijenjali karijeru, i dalje su u trendu. Ljudi nakon pandemije drukčije razmišljaju o životu, poslu i onome što žele. Za razliku od starijih generacija (generacija X i boomeri), za mlađe generacije (generacija Z i milenijalci) vjernost poslu je nepotrebna navika. Svaki drugi radnik razmišlja o prijelazu na ‘posao od kuće’ ili hibridni posao s punim radnim vremenom 2022. godine. Gotovo 80 posto radnika iz generacije Z privući će posao koji nudi fleksibilan rad i vrijeme za dodatnu zaradu. Ovaj trend u LinkedInu zovu velikim preslagivanjem i smatraju ga prijelomnim trenutkom za kulturu tvrtke. Što mogu učiniti poslodavci da zadrže zaposlenike? Investirajte u zaposlenike, pobrinite se da im date posao koji im odgovara, koji ih izaziva i omogućuje rast. Kad ljudi počnu stagnirati, počnu se dosađivati ​​i tada će potražiti nešto bolje, kaže Amy Zimmerman, direktorica za ljudske resurse u Relay Paymentsu. Tportal

26.03. (11:00)

Zbog globalnog zatopljenja

Studija potvrdila: trećina ptica u Sjevernoj Americi polaže jaja 25 dana ranije nego prije 100 godina

Od 72 vrste ptica koje su praćene u okolini Chicaga, otprilike trećina položi jaja oko 25 dana ranije nego prije jednog stoljeća, navodi se u časopisu Journal of Animal Ecology. Među pogođenima su gugutka, vjetruša i jastreb. Klimatske promjene mogle bi biti jedan od glavnih razloga za drastično smanjenje populacije ptica u posljednjih pola stoljeća, pri čemu su Sjedinjene Države i Kanada izgubile otprilike trećinu svojih ptica – njih oko 3 milijarde, kažu znanstvenici. (Index)