Skupe igre s plinom: Zapadni Balkan možda u zabludi - Monitor.hr
Danas (16:00)

Kad svi jure za plinom, a EU već izlazi na stanicu

Skupe igre s plinom: Zapadni Balkan možda u zabludi

Zemlje Zapadnog Balkana i dalje ulažu u plinsku infrastrukturu, unatoč niskoj potrošnji plina i trendu EU-a prema odustajanju od fosilnih goriva. Planirani plinovodi i LNG terminali skupi su i riskantni, često zahtijevaju državne subvencije i mogu završiti neiskorišteni. SAD i EU potiču ove projekte, dok lokalne vlade kasne u energetskoj tranziciji. Gallop upozorava da bi umjesto toga trebale ulagati u energetsku učinkovitost, dizalice topline te solarne i vjetroelektrane, kako bi izbjegle skupi i beskorisni plinski zamah. H-alter


Slične vijesti

18.07. (18:00)

Solarna energija? Samo ako nosi pečat iz paralelne stvarnosti

Birokracija u galopirajućem hodu: kako administracija gazi obnovljive ideje na selu

Unatoč najavama o energetskoj tranziciji, niti jedan poljoprivrednik još nije dobio potporu za obnovljive izvore energije iz ZPP-a 2023–2027. godine. Mladi stočar Ivan Sarić odustao je od solara nakon četiri kruga dopuna dokumentacije i apsurdnih zahtjeva Agencije, koja mu ne priznaje ni edukaciju koju je sama financirala. Uz dodatne natječajne zavrzlame, stalne izmjene uvjeta i potpore koje propadaju zbog birokratskih detalja, Sarić zaključuje: “Radimo na kršu, a taru nas kao marmeladu.” Agroklub

06.06. (19:00)

I da ne pucaju električne mreže

Hrvatska može na 100 % obnovljive izvore do 2030., pokazuje Greenpeaceova studija

Greenpeaceova studija, izrađena pod vodstvom Gorana Krajačića sa zagrebačkog FSB-a, pokazuje da Hrvatska do 2030. može dobivati svu električnu energiju iz obnovljivih izvora. Ključ je u povećanju kapaciteta solarnih i vjetroelektrana te ulaganjima u mrežu i skladištenje. Iako zaostaje za zemljama poput Grčke i Mađarske, Hrvatska ima velik solarni potencijal koji zasad nije dovoljno iskorišten. Potrebna je politička odlučnost i potpora energetskim zajednicama koje uključuju građane u proizvodnju i dijeljenje energije. Klikaj

05.06. (14:00)

Kad ti rak punjač, a vjetar dolazi zmajem

Pet čuda zelene budućnosti

Budućnost zelene energije sve je bliža, zahvaljujući nevjerojatnim inovacijama koje spajaju znanost, prirodu i domišljatost. Od solarnih panela koji rade noću do baterija od ljuski rakova, ovih pet otkrića pokazuje koliko kreativna može biti borba za čišći planet (Green):

  • Noćni solarni paneli – proizvode energiju iz temperaturne razlike kad sunce zađe.
  • Zmaj-generator – hvata snažan visinski vjetar i štedi na materijalu.
  • Baterija koja desalinizira – puni se suncem, daje struju i pitku vodu.
  • Baterije od rakova – biorazgradive, učinkovite, a cink se reciklira.
  • Lebdeći vrtložni vjetroagregat – stabilan, jeftiniji i idealan za otvorena mora.
07.05. (16:00)

Gospodine političaru, vi ste fejk njuz!

OIEH objavio 10 točaka: Zelena tranzicija nije prijevara, već nužan odgovor na klimatske promjene

U otvorenom pismu Hrvatskom saboru, a reagirajući na izjave zastupnika Mosta Zvonimira Troskota koji je rekao da je zelena tranzicija “prijevara u kojoj građani plaćaju, a stranci profitiraju”, iz OIEH-a podsjećaju da se EU, u skladu s Europskim zelenim planom i dokumentom Fit for 55, obvezala na klimatsku neutralnost do 2050. godine.

Obnovljivi izvori energije – sunce, vjetar, geotermalna i biomasa – postaju ključ naše energetske sigurnosti, a Hrvatska već gradi temelje za energetsku samodostatnost kroz ambiciozne planove do 2030. godine. Privatni sektor, pogotovo građani koji postavljaju solarne elektrane, nosi tranziciju na svojim leđima. No sve se to odvija pod strogom javnom kontrolom, bez sumnjivih prečaca. Odluka o napuštanju ruskog plina pokazala se i moralno i ekonomski ispravnom – Europa je uštedjela milijarde i oslabila ratnu mašinu. Zelena tranzicija nije marketinška laž, već konkretna promjena sustava, a suočavanje s izazovima ne znači lobiranje, nego odgovorno vođenje društva. Agroklub

11.04. (14:00)

Skoro pa čista struja

Europa: 71 posto struje iz čistih izvora, ostatak svijeta na 40 posto

Svijet je u 2024. godini dosegao povijesnih 40,2 posto proizvodnje električne energije iz niskougljičnih izvora, pokazuje najnovija analiza međunarodnog think tanka za čistu energiju Ember. To je najveći udio čiste struje još od 1940-ih – razdoblja kada je elektroenergetski sustav bio pedeset puta manji, a dominirala je hidroenergija. Danas pak, glavnu ulogu preuzima sunčeva energija. Europska unija znatno prednjači u energetskoj tranziciji, s dvostruko više energije iz nuklearnih elektrana. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., Europa je ubrzala energetsku tranziciju kako bi smanjila ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima. Danas, u svjetlu novih geopolitičkih tenzija, obnovljivi izvori postaju i strateški alat za energetsku sigurnost. Lider

09.04. (12:00)

Obnovljiva energija – kad nema sunca, nema ni struje

Vodik: čisti izvor, prljavi posao

Problem s vodikom kao izvorom energije je da se u prirodi javlja isključivo povezan s drugim elementima od kojih ga treba odvojiti da bi ga se koristilo kao gorivo ili prenositelja energije. S prelaskom velikog dijela svijeta na takozvane „obnovljive“ izvore energije (upitan termin jer iako su sami izvori možda obnovljivi, tehnologije koje ih koriste troše sirovine koje ne moraju uvijek biti obnovljive ili obnovljive u dovoljnoj mjeri da bi se stvarno mogle uvijek iznova upotrebljavati), pojavio se i problem njihovog isprekidanog rada. Naime i solari i vjetroelektrane rade onda kada su dostupni izvori energije (sunce i vjetar), a ne u skladu s potrošnjom industrije i kućanstava. Čini se da ovaj pristup donosi više štete nego koristi, odnosno da je bitno ekološki i energetski lošiji nego se to čini na prvi pogled. Drago Galić za Bug

22.11.2024. (23:00)

Fosilna prošlost ili obnovljiva budućnost?

Hrvatska i dalje uvozi previše energenata, a ima sve uvjete za dobru energetsku tranziciju

Hrvatska ima potencijal za zelenu tranziciju, ali još uvijek dominiraju fosilni izvori i visoka ovisnost o uvozu energenata. Ministrica Marija Vučković ističe važnost automatizacije i smanjenja administracije, dok stručnjaci iz Končara i Ministarstva gospodarstva naglašavaju ključne promjene u energetici, poput smanjenja CO2 i veće upotrebe obnovljivih izvora. Ključni prioriteti su ulaganja u infrastrukturu, održivost i stabilan regulatorni okvir. Do 2030. udio fosilnih goriva trebao bi pasti na 45%, uz podršku EU financiranja. Zelena tranzicija mora biti pravedna prilika za gospodarstvo i konkurentnost svih sudionika. Lider

13.11.2024. (17:00)

Da ne dobiju više ništa ni Rusi ni Ameri

Mannheim gasi čitavu energetsku mrežu: ‘Nije održivi oblik grijanja’

U borbi s klimatskim promjenama sve veći broj zajednica se okreće klimatski neutralnim rješenjima opskrbe energijom. U njemačkom gradu Mannheimu odlučili su se za radikalno rješenje: gašenje plinske mreže. Vlasnici kuća i stanova dobili su dovoljno vremena da se prilagode klimatski neutralnim zahtjevima. Oni koji ugrade dizalice topline dobit će subvenciju od države u iznosu od 21.000 eura. Moguće je i prebaciti se na daljinsko grijanje, ako lokalne zajednice imaju tu opciju. Gradsko komunalno poduzeće MVV najavilo gašenje plinske mreže do 2035. godine, piše Fenix-magazin.de. Do 2030. godine bi na novu toplinsku mrežu, koja će koristiti potpuno obnovljive izvore energije, trebalo biti priključeno 10.000 kućanstava. Osim toga, građani će moći od grada dobiti toplinske pumpe. tportal

08.10.2024. (23:00)

Može, ali hoće li?

Hrvatska može biti čvorište proizvodnje i distribucije vodika, kažu znanstvenici na FER-u

S nedovoljno visokim postotkom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji, uloga vodika kao održivog rješenja još nije u potpunosti iskorištena. Međutim, s porastom udjela obnovljivih izvora, vodik bi mogao postati ključni alat za pohranu i transport energije, kao i za dekarbonizaciju industrije i prometa, naglasio je u uvodnom izlaganju izv. prof. dr. sc. Tomislav Capuder, prodekan za istraživanje i inovacije na FER-u, gdje su održali kolegij na temu prvog elementa Periodnog sustava elemenata. Hrvatska je jedna od 50 zemalja koje su donijele svoje strategije temeljene na vodiku, a FSB pritom prednjači u istraživanjima vodikovih tehnologija. Hrvatska može biti čvorište za prihvat i distribuciju vodika po regiji i zemljama Europske unije, no ako neće biti korisnika, onda se radi o bačenom novcu, zaključili su. Bug