Slijedi nestašica domaćeg voća i povrća - Monitor.hr
06.05.2016. (19:58)

Posljedice mraza

Slijedi nestašica domaćeg voća i povrća

Iako se štete tek zbrajaju, a sve županije za nedavnim mrazom opustošene jedinice lokalne samouprave još nisu proglasile elementarnu nepogodu, već sada je jasno da će ovo biti godina nestašice domaćega voća, ponajprije jabuka, a potom i povrća. Trgovci će posegnuti za uvozom, a uvoznici već zadovoljno trljaju ruke. Na domaće police će tako nažalost doći ono što se vuče po skladištima zemalja poput Poljske koje će dodatno očistiti svoje hladnjače, piše Glas Slavonije koji predviđa i rast cijena, što baš i nije slučaj uvijek kod uvozne hrane…


Slične vijesti

06.02. (20:00)

Bolje iz voza nego u voz

Hrvatski izvoz porastao na 25,1 milijardu eura, deficit ostao visok

Hrvatski robni izvoz u 2025. godini dosegnuo je 25,1 milijardu eura, uz rast od 4,4 posto, dok je uvoz porastao 3,3 posto, na 44,3 milijarde eura, pokazuju podaci DZS-a. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 19,2 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 56,7 posto. Izvoz u EU rastao je brže nego u treće zemlje, ponajviše prema Njemačkoj i Sloveniji. Uvoz iz nečlanica EU-a bilježi znatno brži rast nego iz EU-a. N1

13.05.2025. (14:00)

Sva sreća pa smo si dobri sa susjedima

Domaće tržište ne može pokriti ni osnovne potrebe hrane, ovisimo o uvozu

Iako izvozimo sirovine poput žitarica, uvozimo gotove proizvode. Stručnjaci upozoravaju na zastarjele modele proizvodnje i manjak znanja. Trgovci tvrde da bi rado kupovali domaće, ali toga jednostavno nema dovoljno. Bez ulaganja u modernu poljoprivredu i preradu, Hrvatska ostaje na rubu prehrambene neovisnosti. Uvoz hrane narastao je na 6,5 milijardi eura. tportal

31.03.2023. (19:00)

Nije isplativo

‘Slavonija nas može prehraniti’, ali svejedno uvozimo

Gotovo da nema grane u gospodarstvu koja je lošija od poljoprivrede u Hrvatskoj. Iako imamo resurse i područje da se praktički sami prehranimo, i dalje uvelike ovisimo o uvozu. Kako navodi N1, s nešto manje od tri milijarde eura Hrvatska čini jedva 0,7 posto ukupne ostvarene godišnje vrijednosti u poljoprivrednoj industriji cjelokupne Europske unije. Točnije, trenutno ne proizvodimo dovoljno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za vlastite potrebe. Slaba nam je proizvodnja voća, povrća, biljnih ulja, mliječnih proizvoda, jaja, vina, meda i mesa. Pokazuje to stupanj samodostatnosti, jedan od važnijih pokazatelja stabilnosti i razvijenosti poljoprivrednog tržišta neke zemlje. Green

20.07.2022. (16:00)

I dalje ide, malo sporije, ali ide

Uvoz iz Ukrajine manji za 2 milijuna eura

Prema podacima iz 2019. godine, Ukrajina je bila odgovorna za 42% suncokretovog ulja kojim se trguje na svjetskom tržištu, 16% kukuruza i 9% pšenice. Neke zemlje jako ovise o Ukrajini, poput Libanona koji uvozi 80% pšenice iz ove zemlje i Indije koja iz Ukrajine uvozi 76% svog suncokretovog ulja. Prema podacima iz 2021. godine, uvoz iz Ukrajine u Hrvatsku iznosio je 6,3 milijuna eura, a u prva četiri mjeseca 2022. godine četiri milijuna. Iako iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) ističu da vanjskotrgovinsku razmjenu s Ukrajinom karakterizira deficit, dodaju da je zabilježen “kontinuirani porast izvoza i uvoza u zadnjih nekoliko godina što je bio dobar pokazatelj sve jačih gospodarskih odnosa prije početka rata”. N1

27.03.2022. (12:00)

Unatoč zalihama sirovina, krah je neizbježan

Analiza ruskoga gospodarstva: strmoglavi pad uvoza i slaba proizvodnja

Ukupna proizvodnja u Rusiji (misli se na industriju bez nafte, plina, rudarstva i građevinarstva) prema podacima Svjetske banke, 2014. godine iznosila je 233,43 milijarde dolara, a u 2019., posljednjoj godini prije pandemije Covida-19, 219,22 milijarde dolara. Najveći pad zbio se 2015. i 2016., nakon aneksije Krima. Udio proizvodnje u BDP-u Rusije je 13 posto, što pokazuje da se radi o zemlji koja se ne oslanja na proizvodnju. To nije problem ako postoji neki drugi izvor rasta BDP-a, a to je za Rusiju izvoz sirovina. Cijena nafte je usko povezana s kretanjem BDP-a Rusije; ako cijena raste, raste i BDP. Gledajući ukupnu proizvodnju po zemljama, Rusija nije ni proizvodni ekonomski div, ni samodostatna u proizvodnji. S proizvodnjom od oko 200 milijardi dolara godišnje tek je nešto bolja od Meksika. Usporede li se podaci o uvozu Rusije od 2014. do 2019./2020. s podacima o ukupnoj proizvodnji u istom razdoblju, očito je da Rusija nije nadomjestila uvoz vlastitom proizvodnjom niti je obnovila industrijske kapacitete. Uvoz iz cijelog svijeta je smanjen, a pala je i domaća proizvodnja, što je očiti simbol ekonomske propasti. Index

 

17.06.2020. (16:30)

Hrana raste u dućanu

Hrvatska proizvodi tek dovoljno kukuruza i mandarina za svoje potrebe, sve ostalo moramo uvoziti

U prva tri mjeseca Hrvatska je izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 552 milijuna eura (8% više nego lani), dok je uvoz rastao po stopi od 10%, sa 769 na 844 milijuna eura, čime nam je pokrivenost uvoza izvozom pala sa 67 na 65%… Hrvatska trenutačno za vlastite potrebe može proizvesti dovoljno tek kukuruza, pšenice, ječma i zobi te mandarina. Voćem podmirujemo 50%, a povrćem 65% potreba. Novi list…

09.05.2019. (15:00)

Vrijednost hrvatskog izvoza u prva tri mjeseca popela se 8,2% na 26,6 milijardi kuna, uvoz se popeo 5% na 44,3 milijarde kuna; pokrivenost uvoza izvozom popela se na 60 posto, na 17,7 milijardi kuna minusa

30.01.2019. (23:30)

Pa da, normalno za tropsku državu...

Hrvatska najviše izvozi čokoladu, najviše uvozi – svinjetinu

Hrvatska je u prvih deset mjeseci prošle godine izvezla robe u vrijednosti 1,64 milijardi eura, što je 5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je uvoz porastao 4 posto na 2,55 milijardi eura. Najviše se izvozilo prehrambene i poljoprivredne proizvode, a među njima najviše čokoladu (6,3%), cigarete (5,3%) i ribu (5,2%), dok se najviše uvozilo svinjsko meso (5,6%), hranu za životinje (4,9%) te kruh, peciva i kolače (4,8%). Poslovni…