Smojine su “Kronike” dokument povijesti, vrhunska literatura, ali i proročka slika budućnosti

I danas bi mu dobacivali isto: "Smoje, opet pišeš pizdarije", ali čitatelji bi znali da to što on piše je istina

Važnost romana Miljenka Smoje je i u tome što ih možemo smatrati “kabanicom” pod kojom je nastajala proza i publicistika autora kao što su: Senjanović, Ivanišević, Tomić, Lucić, Ivančić, Dežulović i drugi. “Splitska dica” nasreću će vrlo rado priznati tu vrstu pozitivnog utjecaja. Uostalom, najsjajnija epizoda hrvatskog novinarstva, Feral Tribune, kojemu se i Smoje pridružio, također izlazi iz te kabanice. Ono što mi je u Smojinim romanima važno je njihova zajednička crta prikaza malih ljudi i marginalaca u raznim vremenima i ideologijama, ta njihova zajednička nit preživljavanja u različitim okolnostima, gdje se jasno daje do znanja da je politika uvijek oblik represije, a humor ono što pomaže nagonu za preživljavanjem. Rijetko je kome od pisaca uspjelo čitavu plejadu likova smjestiti u kolektivno sjećanje, a Bepina, Luigi, Roko Prč, Ferata, Servantes, Violeta, Meštar, Papundek, Očalinko, Strikan, Netjak i drugi postali su dijelom hrvatske popularne kulture, piše Jagna Pogačnik. Express