Sociološko istraživanje: Društvena nejednakost raste, a političari za to nemaju rješenje - Monitor.hr
24.07.2022. (10:00)

U Hrvatskoj postoje četiri klase i sedam klasnih frakcija

Sociološko istraživanje: Društvena nejednakost raste, a političari za to nemaju rješenje

U Hrvatskoj danas postoje četiri klase i sedam klasnih frakcija – najbogatijih je približno jedan posto, u klasu siromašnu kapitalima spada više od polovice stanovništva, a raslojavanje se i dalje se zaoštrava, pokazuje znanstveno istraživanje “Klasa u suvremenom hrvatskom društvu: postbourdieovska analiza” objavljeno u nedavnom broju časopisa Sociologija i prostor. Istraživači su utvrdili postojanje šest životnih stilova u Hrvatskoj, a to su: neofolk tradicionalisti, staromodni tradicionalisti, pomodni konformisti, imućni konzervativci, potrošači sa stilom te alternativci. Većina pripadnika siromašne klase njeguje tradicionalne, nacionalne i religiozne vrijednosti, za kulturu izdvaja manje od 100 kuna mjesečno, gotovo nikada ne posjećuje muzeje i galerije niti odlazi na ljetovanje van mjesta boravka, a što se muzičkog i gastronomskog ukusa tiče, preferira Mišu Kovača i grah s kobasicom. Novosti


Slične vijesti

19.09. (13:00)

Veličina je bitna

Stanice ljudskog tijela pokazuju neobičan matematički uzorak

How Live Cell Research is Changing the Face of Biological Research - ATA  Scientific

Studija otkriva i nevjerojatno uvjerljiv obrazac: kada su stanice kategorizirane prema veličini, svaka kategorija veličine gotovo jednako pridonosi tjelesnoj masi. Ti obrasci sugeriraju kompromis između veličine i broja stanica u cijelom organizmu i impliciraju postojanje homeostaze veličine stanice među tipovima stanica, pojašnjavaju znanstvenici u studiji koja je objavljena u časopisu PNAS. To podrazumijeva delikatnu ravnotežu u kojoj se stvara manje većih stanica i više manjih stanica kako bi se održale proporcionalne kategorije. Unatoč velikoj razlici u veličini između najmanjih stanica, poput crvenih krvnih stanica, i najvećih stanica, poput mišićnih vlakana, varijacije unutar svake kategorije ostaju iznenađujuće dosljedne. Taj fenomen naglašava preciznost kojom se stanice određuju prema svojim funkcijama i važnost održavanja te ravnoteže koja je ključna za otkrivanje bolesti. Zimo.dnevnik

16.09. (20:00)

Bolje da ne znate

Koliko dugo bismo trebali raditi u Hrvatskoj da zaradimo milijun eura

Dijaspora iz Njemačke u prošloj godini rodbini uplatila čak 91 milijun eura – Jabuka.tv

Zanimljiva karta objavljena je na Instagram stranici ‘Dalmatian Mapper’, a koja pokazuje koliko je godina u svakoj europskoj državi potrebno kako bi se zaradilo milijun eura od “prosječne” plaće. Prema toj karti, u Hrvatskoj bi se trebalo raditi 87 godina, no nisu naveli uz koji prosječni iznos plaće. Za usporedbu, ako mjesečno zarađujete 1000 eura, tj. godišnje 12000 eura, morate raditi 83 godine i tri mjeseca da biste zaradili milijun eura. Ako vam se žuri do prvog milijuna, naučite islandski i preselite se na otok magle, gejzira i vulkana; Islanđanima su za to potrebne samo 22 godine. Ako vas pak uspaljuje saznanje da ima onih kojima je teže, lošije i gore nego vama, “tješite” se činjenicom da Bugari za svoj prvi milijun moraju raditi 2 stoljeća i 30 godina. Poslovni

 

10.09. (18:00)

Svi katkad trebamo podršku

Istraživanje u Kanadi srušilo stereotipe o beskućnicima kao neodgovornim i lijenim ovisnicima

B.C. research shows impact of giving homeless people cash : r/canada

Istraživanje provedeno na beskućnicima u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi pokazalo je da će oni dodijeljenom jednokratnom pomoći racionalno gospodariti i da nasuprot stereotipima novac neće potrošiti na poroke, već će povećati kvalitetu svog života. Sve to je preporuke za uvođenje univerzalnog dohotka. Istraživanjem je obuhvaćeno 50 unaprijed selekcioniranih beskućnika u dobi od 19 do 65 godina. Svakome je dana jednokratna pomoć od 7500 kanadskih dolara, a potom se pratilo kako će ih potrošiti. Nisu ih trošili na poroke nego, vrlo racionalno, na podmirenje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana, odjeća, javni prijevoz), a posljedica svega jest da su skratili razdoblje svog beskućništva u usporedbi s onim beskućnicima koji nisu dobili takav jednokratni vaučer. Novosti

Muhammad Yunus quote: Poor people are bonsai people. There is nothing wrong in...

26.08. (19:07)

Kad sapunica liječi

Deterdžentom protiv raka

Zamisao koja leži iza terapije raka deterdžentom sasvim je jednostavna: površinski aktivne tvari razaraju staničnu membranu pa tako i staničnu membranu tumorskih stanica. Stoga su autori sintetizirali niz deterdženata kationskog tipa (pTNT) koji se aktiviraju povećavanjem kiselosti. Zašto baš kationskih deterdženata? Zato što tumorske stanice imaju više negativno nabijenih molekula od zdravih stanica, pa stoga privlače pozitivno nabijene molekule pTNT – koje potom razaraju njihovu staničnu membranu. Od svih se testiranih spojeva najboljim pokazao onaj s oznakom P(C6-Bn20). Njime su znanstvenici uspjeli inhibirati rast više vrsta tumorskih stanica, posebice stanica raka gušterače (Panc02), debelog crijeva (CT26), pa čak i stanica inače teško izlječivog melanoma (B16-F10). Štoviše, pokusi na životinjama su pokazali da P(C6-Bn20) smanjuje broj i veličinu metastaza na plućima, piše Nenad Raos za Bug

19.08. (22:00)

U nogometu postoji jedan gazda, a to je novac. Nogomet je prljav šoubiznis

Furio Radin proučavao je nogometne navijače još u Jugoslaviji. I danas ima svašta reći o huliganima

Zlatko Hasanbegović i Furio Radin u Saboru

Kada je krajem 80-ih izdana publikacija “Navijačko pleme”, bilo je to prvo takvo istraživanje na prostoru bivše Jugoslavije. U fokusu studije bili su navijači, ali i nasilničko ponašanje sportske publike. Jedan od autora tog istraživanja bio je i današnji potpredsjednik Sabora Furio Radin. “Jedan od tih navijača bio je i Zlatko Hasanbegović, a tada je imao 15 godina. Nisam znao da je on bio tamo, to mi je rekao poslije: ‘Ja vas poznam, bio sam vaš ispitanik u prvom grupnom intervjuu’. Tada je bio Mali Hasan”, otkrio je Radin i nastavio: “Već dug niz godina ne bavim se tim fenomenom i ne znam kako su danas strukturirani Bad Blue Boysi, Torcida i ostale navijačke skupine. Mogu vam reći kako je bilo tada pa izvucite paralelu kako je to danas. Tada je bilo onoga što smo zvali ‘tvrdo kopito’, 200-tinjak tvrdih navijača koji su bili skloni nasilju. Osim njih, bila je velika većina onih koji su bili više skloni koreografiji, pjevanju, bakljama, pa i stvarima koje su bile pomalo opasne i koje su unosili u stadione, ali nisu bili a priori nasilni. Ono čega se ne sjećam je da je bio hladnog oružja i pretpostavljam da ga nije bilo. Bilo je batina i batinanja, možda su oni najžešći imali i pokoji komad željeza, ali ne sjećam se oružja. Sad, kako vidim, ima i oružja.” Tportal

06.08. (09:03)

Mama, meni je dosadno

Znanstvenici o orkama koje napadaju brodove: “Za njih je to igra i ništa više”

KITOVI UBOJICE POD STRESOM Orke napale čak 50 brodica pokraj obale  Španjolske | Dalmatinski portal

Neobična i opasna igra zalijetanja i zabijanja u male jedrilice i ribarske brodove širi se i sve je popularnija među orkama u blizini španjolske obale, piše BBC. Znanstvenici kažu da je najmanje 20 mladih iberskih orki sada naučilo to ponašanje tako što su kopirali starije. “To je samo igra. To nije osveta prema brodovima, to nisu klimatske promjene, to je samo igra i to je to”, rekao je španjolski znanstvenik dr. Renaud de Stephanis. Jutarnji

30.07. (15:00)

Kad živiš pod staklenim zvonom i važnije ti je skupljati lajkove nego steći vlastito iskustvo

Mladima nedostaje kritički odnos prema informacijama na Internetu

Mladi, upoznavanje i društvene mreže: Generacija Z samouka u digitalnom svijetu | Tuzlanski.ba

Mladi su kritični prema tradicionalnim medijima, digitalnim alatima i ulozi medija u društvu, ali kritičko promišljanje ne motivira mlađe generacije na aktivnije sudjelovanje u društvu, istaknuto je na konferenciji “Medijsko obrazovanje ostaje važno” koju je organizirao Gong zajedno s 10 partnerskih organizacija. Istraživanje medijske pismenosti pokazalo je da gotovo trećina građana (32,1 %) teško procjenjuje jesu li neke vijesti na internetu stvarne ili lažne. Najviše ih zabrinjava istinitost informacija koje dobivaju na Facebooku (55,0 %), portalima ili aplikacijama za distribuciju vijesti (54,3 %), YouTubeu (46,1 %) messengerima (npr. WhatsApp, Viber) (41,2 %) i Twitteru (33,9 %). “Medijsko obrazovanje je u modernom društvu ključno za uključivanje u političke procese; jednom riječju, za aktivno sudjelovanje u društvu”, naglasio je Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, koji je bio jedan od istraživača. Dodao je kako je zanimljivo da razina obrazovanja uopće ne utječe na način konzumacije medija kod mladih. VoxFeminae

30.06. (16:00)

3D ogledalo duše

Istraživači uspjeli rekonstruirati 3D scenu iz odraza očiju

Istraživači sa Sveučilišta Maryland u SAD-u, uspjeli su pretvoriti odraze očiju u 3D scenu pomoću tehnologije Neural Radiance Fields (NeRF). Riječ je, naime, o AI tehnologiji koja može rekonstruirati 3D okruženja iz 2D fotografija. Cijeli su proces započeli s nekoliko fotografija visoke razlučivosti snimljenih fotoaparatom postavljenim u fiksni položaj, hvatajući osobu u pokretu koja prema njemu gleda. Nakon toga, odraze su zumirali, izolirali i izračunali u kojem smjeru oči točno gledaju na fotografijama. Bug, engadget

30.04. (14:00)

Hrana iz plastike, mozak od plastike

Potvrđeno je: Mikroplastika dospijeva i u mozak

Jutarnji list - Počinje prvo istraživanje u Hrvatskoj o učinku mikro i nanoplastike na zdravlje

Jedan od najvećih ekoloških problema današnjice predstavljaju sitne čestice plastike koje putem hrane dospijevaju i u naše tijelo. Studija Medicinskog sveučilišta u Beču prvi put objašnjava kako mikroplastika i nanoplastika uspijevaju prijeći krvno-moždanu granicu te dospjeti i u mozak. Istraživački tim ustanovio je da se prisutnost sitnih čestica polistirola može dokazati u mozgu već dva sata nakon uzimanja. Bečki su znanstvenici sada pomoću računalnih modela otkrili da je za prijenos čestica plastike u mozak presudna njihova površinska struktura. Sličnu zaštitnu stijenku kao mozak ima i crijevo, svoju crijevnu sluznicu, koju kako znanstvena istraživanja pokazuju sitne čestice plastike također mogu prijeći. Čestice nanoplastike i mikroplastike u probavnom sustavu tako su dovedene u vezu s lokalnim upalnim i imunološkim reakcijama te s pojavom raka. Green

29.04. (21:00)

U zdravim društvima karakter je rezultat obrazovanja

“Tajni kurikulum” obučava studente medicine da imaju sve manje empatije

Liječnik iz covid bolnice: "Situacija je lošija nego lani kada u ovo vrijeme nismo imali nijednog covid pacijenata" - Poslovni dnevnik

Empatija je temeljna vještina koju studenti medicine trebaju. Međutim, “tajni kurikulum” na fakultetima može smanjiti empatiju studenata medicine. Nova studija, objavljena u BMC Medical Education, prva je koja sustavno pokazuje zašto empatija opada tijekom medicinskog obrazovanja i postavlja važna pitanja o prioritetima takvog školovanja. Poznato je da suosjećanje i razumijevanje smanjuju bol kod pacijenata i poboljšavaju njihovo zadovoljstvo njegom, ali i sprječavaju burnout kod liječnika. Ipak, razine empatije kod studenata medicine često opadaju kako njihova edukacija napreduje. Kada studenti medicine prijeđu iz prve faze medicinske škole koja se uglavnom temelji na predavanjima, u drugu fazu koja je više klinička i okrenuta pacijentima, susreću se sa “skrivenim” neformalnim nastavnim planom i programom. Kurikulum je strukturiran tako da stvara stresno radno opterećenje i promiče utjecaj uzora koji često i sami pokazuju malo empatije prema ljudima. N1