Sociološko istraživanje: Društvena nejednakost raste, a političari za to nemaju rješenje - Monitor.hr
24.07. (10:00)

U Hrvatskoj postoje četiri klase i sedam klasnih frakcija

Sociološko istraživanje: Društvena nejednakost raste, a političari za to nemaju rješenje

U Hrvatskoj danas postoje četiri klase i sedam klasnih frakcija – najbogatijih je približno jedan posto, u klasu siromašnu kapitalima spada više od polovice stanovništva, a raslojavanje se i dalje se zaoštrava, pokazuje znanstveno istraživanje “Klasa u suvremenom hrvatskom društvu: postbourdieovska analiza” objavljeno u nedavnom broju časopisa Sociologija i prostor. Istraživači su utvrdili postojanje šest životnih stilova u Hrvatskoj, a to su: neofolk tradicionalisti, staromodni tradicionalisti, pomodni konformisti, imućni konzervativci, potrošači sa stilom te alternativci. Većina pripadnika siromašne klase njeguje tradicionalne, nacionalne i religiozne vrijednosti, za kulturu izdvaja manje od 100 kuna mjesečno, gotovo nikada ne posjećuje muzeje i galerije niti odlazi na ljetovanje van mjesta boravka, a što se muzičkog i gastronomskog ukusa tiče, preferira Mišu Kovača i grah s kobasicom. Novosti


Slične vijesti

17.07. (13:00)

Znanstvenici objasnili zašto djetlići unatoč snažnom kljucanju o tvrdu površinu ne dobiju potres mozga

Djetlići uspijevaju i do 20 puta u sekundi kljunom udarati vrlo jako i u vrlo tvrdu podlogu bez ikakvih posljedica za mozak dok bi čovjek, kad bi oponašao istu stvar, ubrzo dobio potres mozga, razbio si nos, a vjerojatno i glavu. Donedavno se vjerovalo kako djetlić, dok kljunom udara u podlogu, lubanju koristi kako bi njome apsorbirao dio udaraca i time smanjio pritisak na mozak, no otkriveno je suprotno – ne samo da lubanja djetliću ne služi kao mehanizam za upijanje udaraca, već je on koristi poput “čvrstog čekića” da bi povećao snagu svojeg kljucanja, a potres mozga ne dobiva zbog njezine veličine i oblika koji joj pomažu da udarce odbija. Jutarnji

 

06.07. (22:00)

Povlaštena kasta

Znanstveno dokazano da političari žive dulje od običnih ljudi

Očekivani životni vijek jedan posto onih s najvećim prihodima u SAD-u gotovo je 15 godina dulji od onih jedan posto najnižih, donosi The Conversation, mreža neprofitnih medijskih kuća koje objavljuju vijesti i izvješća o istraživanju na internetu, s popratnim stručnim mišljenjima i analizama. Obično visokoobrazovani i s plaćama znatno iznad prosječne razine stanovništva, političari su jedna važna elitna skupina. Često ih se optužuje da su previše različiti od onih koje predstavljaju i da sporo donose politike koje bi poboljšale dobrobit običnih ljudi. U nedavno rađenoj studiji The Conversation je istraživao razlike u smrtnosti između političara i javnosti. U dosad najopsežnijoj analizi, koja se temelji na podacima o 57.000 političara iz 11 zemalja s visokim dohotkom (Australija, Austrija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Novi Zeland, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD), otkrili su da političari općenito žive dulje od populacije koju predstavljaju. Slobodna

28.05. (12:00)

Istraživanje Biljane Borzan

Više od 86 posto građana strahuje od prešutnog poskupljenja nakon uvođenja eura. Kako su to riješile Slovenija i Letonija?

Istraživanje je pokazalo kako više od 86 posto građana smatra da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijena. – U Sloveniji su se protiv prešutnog povećanja cijena borili tako što su stvorili partnerstvo građana, potrošačkih udruga i države te su dvije godine prije i poslije uvođenja eura kontrolirali cijene pojedinih proizvoda i usluga. Tko je uvođenje eura iskoristio za neopravdano povećanje cijena, taj se našao na crnoj listi, odnosno stupu srama. Svaki mjesec je čak 130 tisuća Slovenaca provjeravalo tko je na crnoj listi te je ta metoda dobila i priznanje Europske komisije – ističe Borzan. Košarica cijena koje su se provjeravale u Sloveniji uključivala je 68 svakodnevnih proizvoda te 36 usluga i cijene su se počele provjeravale dvije godine prije uvođenja eura. Slobodna

29.03. (11:00)

Kad četvrtak postane petak

Zamke četverodnevnog radnog tjedna

Prema nedavnom istraživanju na 4000 radnika u SAD-u, 83% ispitanika želi četverodnevni radni tjedan: Radim od 8 do 17 sati, s pauzom od 30 minuta. Morali smo prepoloviti tih sat vremena za ručak. Ali osjećam se svježije, fokusiranije i produktivnije radeći četiri dana. (…) Samo zbog tog dodatnog dana kod kuće mjesečno uštedim 400 funti na čuvanju djeteta. Neki zaposlenici ne žele da im poslodavac nametne skraćeni radni tjedan, s potencijalno duljim radnim vremenom i kraćom pauzom: Zamaglila se granica između kuće i posla. I dalje sam morao dežurati na svoj slobodni dan i raditi dulje radnim danima kako bih kompenzirao radne sate. Treći pak rade punom parom svih pet dana pa bi im kraći radni tjedan njihovo radno opterećenje učinio  nepodnošljivim. Index

 

26.03. (14:00)

Novi ljudi, nove vrijednosti

Velika ostavka: nove generacije od posla ne traže sigurnost, već raznolikost i fleksibilnost rada

Masovni otkazi, kada su milijuni radnika tijekom i nakon pandemije napuštali posao ili mijenjali karijeru, i dalje su u trendu. Ljudi nakon pandemije drukčije razmišljaju o životu, poslu i onome što žele. Za razliku od starijih generacija (generacija X i boomeri), za mlađe generacije (generacija Z i milenijalci) vjernost poslu je nepotrebna navika. Svaki drugi radnik razmišlja o prijelazu na ‘posao od kuće’ ili hibridni posao s punim radnim vremenom 2022. godine. Gotovo 80 posto radnika iz generacije Z privući će posao koji nudi fleksibilan rad i vrijeme za dodatnu zaradu. Ovaj trend u LinkedInu zovu velikim preslagivanjem i smatraju ga prijelomnim trenutkom za kulturu tvrtke. Što mogu učiniti poslodavci da zadrže zaposlenike? Investirajte u zaposlenike, pobrinite se da im date posao koji im odgovara, koji ih izaziva i omogućuje rast. Kad ljudi počnu stagnirati, počnu se dosađivati ​​i tada će potražiti nešto bolje, kaže Amy Zimmerman, direktorica za ljudske resurse u Relay Paymentsu. Tportal

26.03. (11:00)

Zbog globalnog zatopljenja

Studija potvrdila: trećina ptica u Sjevernoj Americi polaže jaja 25 dana ranije nego prije 100 godina

Od 72 vrste ptica koje su praćene u okolini Chicaga, otprilike trećina položi jaja oko 25 dana ranije nego prije jednog stoljeća, navodi se u časopisu Journal of Animal Ecology. Među pogođenima su gugutka, vjetruša i jastreb. Klimatske promjene mogle bi biti jedan od glavnih razloga za drastično smanjenje populacije ptica u posljednjih pola stoljeća, pri čemu su Sjedinjene Države i Kanada izgubile otprilike trećinu svojih ptica – njih oko 3 milijarde, kažu znanstvenici. (Index)

25.07.2021. (15:30)

Društvo u doba pandemije

Hrvati najviše žele ulagati u znanje i zdravlje

Stanovnici Hrvatske, njih 82 %, najviše bi ulagali u znanje a samo samo 16,7 % ispitanih tvrdi da žele vratiti svoj društveni život, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja Ipsosa i Nultog kvadranta agencije Media Val, piše Večernji. Isto je istraživanje bilo provedeno i prošle godine, kada je 58 posto ispitanika smatralo da se najviše treba ulagati u znanje, a sada je taj postotak znantno porastao. Tako znanje postaje naša najjača valuta, a po pitanju stanja tijekom ove epidemije ljudi teže živjeti jednostavnim i nekompliciranim životom, žele si mirne i spokojne situacije te okruženja i imaju potrebu osjećati se sigurno i zaštićeno. Slično kao lani, 87 posto građana slaže se da je zaštita od koronavirusa odgovornost pojedinca u jednakoj mjeri kao i države, dok se konkretna pomoć ugroženima očekuje od države koju najstarija grupa ispitanika smatra primarno odgovornom. Sveukupno gledajući, građani se u 2021. sigurnije osjećaju u trgovinama, bankama, poštama, a i u restorane, kafiće te na koncerte odlaze s manje straha nego lani. N1

10.01.2021. (19:30)

Smanjuje se strah od nepoznatoga

Veliko istraživanje o cijepljenju: Smanjuje se otpor prema cijepljenju. Više od polovine građana namjerava primiti cjepivo

Na uzorku od 1300 ispitanika aencija Promocija plus provela je za RTL istraživanje o cijepljenju koje je pokazalo da se svaki treći ispitanik ne želi cijepiti. No, 43,5 % ispitanih reklo je da će se cijepiti čim to bude moguće, dok je 14,2 % opreznijih ispitanika odlučilo da će se cijepiti kad vidi kakve posljedice će cjepivo ostaviti na druge. Interes, dakle, za cijepljenje u ovome mjesecu raste, pri čemu je za cijepljenje 60,4 posto ispitanih muškaraca i 55,5 posto ispitanih žena, a sklonost ka cijepljenju također više pokazuje starije pučanstvo od kojega se 70 % ispitanika između 61 i 70 godina želi cijepiti. Najveća briga vlada zbog nuspojava, što iskazuje 50,2 % ispitanika. Nepovjerenje u cjepivo vlada zbog stava da je ono došlo prebrzo te da nije dovoljno sigrno, što iskazuje 45,5 % ispitanika. Novi list

06.12.2020. (21:30)

Pada potpora Stožeru

Najnovije istraživanje pokazuje da građani u vezi s koronom najviše vjeruju Alemki Markotić. Drugi je Đikić

Istraživanje RTL-a pokazuje da građani najviše povjerenja u vezi s koronavirusom imaju u šeficu Zarazne Alemku Markotić te je podupire 25,1 % građana, a drugi je po redu Ivan Đikić kojemu vjeruje 21,2 %, dok je ministru Berošu povjerenje spalo na 17,8 %. Uzmu li se u obzir mjere, građani najviše podupiru odluku o ograničavanju broja sudionika okupljanja te se slažu i s kaznama za maske, a više od 50 % ispitanika podupire zatvaranje kafića, teretana i dvorana za rekreaciju. Zanimljiv je podatak da čak 38 % građana smatra mjere preblagima te bi bili mnogo rigorozniji, a većina podupire i novu mjeru kažnjavanja kršenja epidemioloških mjera. Obvezno cijepljenje ne podupire 60 % građana. Telegram

25.10.2019. (10:30)

O Bože

Drastičan pad broja ljudi koji vjeruje Crkvi u Hrvatskoj, religioznije su žene i manje obrazovani

Prije dva desetljeća 62,8 posto ispitanika iskazivalo je povjerenje u Crkvu, 2008. godine 52,4 posto, a 2018. godine samo 38,4 posto. Broj onih koji nemaju baš nimalo povjerenja u Crkvu povećao se sa 5,1 posto 1999. na čak 20,8 posto 2018. godine. To podaci iz straživanja koje su proveli profesori sociologije Krunoslav Nikodem s Filozofskog fakulteta i Siniša Zrinščak s Pravnog fakulteta. Slobodna Dalmacija