Solarno umjetno “drvo” čisti tlo od cezija brže od prirode - Monitor.hr
24.09. (23:00)

Kad botanički cosplay spasi poljoprivredu i nuklearne nesreće

Solarno umjetno “drvo” čisti tlo od cezija brže od prirode

Istraživači s DGIST-a razvili su solarno napajani umjetni “biljni” uređaj koji u 20 dana uklanja preko 95% radioaktivnog cezija iz tla. Za razliku od sporih prirodnih biljaka ili skupog kopanja zemlje, ovaj sustav koristi adsorbent u “listovima” i oponaša transpiraciju, vraćajući pročišćenu vodu natrag u tlo. Uređaj je jednostavan za postavljanje, višekratno upotrebljiv te ne traži dodatnu energiju ni vodu. Ova inovacija nudi održivo rješenje za dekontaminaciju poljoprivrednih površina i područja pogođenih nuklearnim nesrećama. Interesting Engineering


Slične vijesti

30.08. (12:00)

Kad se šećer ne lijepi za zube nego za toplinu

Eritritol, polimeri i Sunce: nova termalna čarolija

Kineski znanstvenici razvili su kompozitni materijal ERY-PAM-PDA koji ujedinjuje eritritol i polimere te pohranjuje Sunčevu toplinu na posve nov način. Za razliku od vode ili parafina, ovaj materijal ne otpušta energiju odmah pri hlađenju, već tek na vanjsku stimulaciju poput topline ili tlaka. Tako funkcionira i kao spremnik i kao kolektor Sunčeve energije, bez potrebe za izolacijom ili dodatnim uređajima. Novi PCM materijali poput ovog otvaraju put učinkovitijem skladištenju i korištenju solarne energije. Nenad Raos za Bug

29.06. (20:00)

Sunce im grije radni staž

Krovna revolucija: kako domaće tvrtke pune baterije izravno od sunca

Na krovovima svojih pogona tvrtka Končar postavlja sunčane elektrane koje već pokrivaju velik dio potrošnje, smanjuju emisije CO₂ i ovisnost o tržištu energije. Do 2026. planira iz obnovljivih izvora pokrivati 35% potreba. Sličnim putem idu i druge tvrtke poput Plive, Podravke i METRO-a. U Hrvatskoj je trenutačno priključeno više od 27.000 solarnih sustava, a industrijski objekti daju značajan doprinos energetskoj tranziciji – tiho, ali učinkovito, panel po panel. Zgradonačelnik

02.02. (00:00)

Crna revolucija – sad i u bojama

Supercrni materijal pretvara Sunčevu energiju u pitku vodu brže nego ikad

Kineski znanstvenici razvili su novi materijal – spinelni oksid HESO – koji apsorbira čak 95,5 % Sunčeve energije, pretvarajući je gotovo u cijelosti u toplinu isparavanja. To znači da solarni destilatori premazani ovim materijalom mogu proizvesti do 16 litara pitke vode dnevno po kvadratnom metru, čak i u oblačnim uvjetima. Umjesto kemijskih eksperimenata, istraživači su koristili kvantno-mehaničke proračune za dizajn ovog „crnila nad crnilima“. U prijevodu: budućnost solarne destilacije je svjetlija – odnosno, tamnija nego ikad! Nenad Raos za Bug

24.11.2024. (23:00)

Zašto samo Island? Dajte i nama ostalima malo

Svemirski solarni paneli: Jedan start-up želi opskrbljivati ​​Island solarnom energijom iz svemira do 2030. godine

Prema planovima start-upa, satelitska elektrana CASSIOPeiA (Constant Aperture, Solid-State, Integrated, Orbital Phased Array) će inicijalno imati kapacitet od 30 megavata (MW) i biti postavljena u geosinkronoj orbiti na visini od oko 35.700 kilometara. Postrojenje bi tako imalo istu brzinu kao Zemlja. Solarna elektrana koju je razvio International Electric ima modularni dizajn i sastavljat će se u svemiru pomoću malih dronova. Prema Space Solaru, gotovo postrojenje ima promjer od 1700 metara, duljinu od četiri kilometra i težinu od 2000 tona.

Materijal će se transportirati u njegovu geosinkronu orbitu na SpaceX-ovom Starshipu. Kako objašnjava osnivač tvrtke Martin Soltau, tvrtka procjenjuje da će za to biti potrebno oko 68 lansiranja raketa. No ta je brojka realna samo ako će daljnji razvoj Starshipa, koji predviđa i značajno veću nosivost, dovoljno napredovati do početka izgradnje solarne elektrane. Revija HAK

10.10.2024. (12:00)

Dajte nama koji ako već imate viška...

Žrtva vlastitog uspjeha: Australija sad ima previše solarnih panela

U Australiji je često sunčano pa većina zemlje prima više od 3000 sati sunčeve svjetlosti godišnje. Stoga je idealno mjesto za solarne panele gdje više od 3 milijuna domova ima sustave na svojim krovovima. Dakle, svaka treća obiteljska kuća. Ali problem je sa starom i slabo povezanom električnom mrežom pa udari električne energije iz solarnih ploča mogu preopteretiti mrežu. Upravo to se dogodilo prošle subote u državi Victoriji, kada je došlo do pada sustava. U Australiji obnovljivi izvori energije pokrivaju 70% potražnje za električnom energijom. Već 2018. godine instalirano je šest solarnih panela u minuti. Ova stopa se smanjila, ali je omjer visok, više od 25 posto kućanstava ima solarne panele. Revija HAK

14.02.2024. (12:00)

Ne baš najljepši ukras za balkon, ali ok

Trend uštede energije: Balkonske elektrane sve su jeftinije i sve popularnije u Europi

Balkonska elektrana proizvodi ekološki prihvatljivu električnu energiju izravno na mjestu potrošnje, što ne samo da smanjuje ovisnost o tradicionalnim opskrbljivačima energijom, već i emisiju CO2 u kućanstvima. Balkonska elektrana Green Solar od 800 W, na primjer, predstavlja učinkovito rješenje u ovoj kategoriji. Takvi sustavi dizajnirani su da zadovolje značajan udio dnevne potražnje za električnom energijom i mogu proizvesti između 600 i 900 kilovatsati (kWh) električne energije godišnje, ovisno o lokaciji i orijentaciji. Osim toga, mogućnost isporučivanja viška električne energije u javnu mrežu i primanja naknade za to nude dodatne potencijale financijskih ušteda. Revija HAK

09.02.2024. (14:31)

Solarna energija je tijekom dvije godine “uštedjela” 100 milijardi eura

19.11.2023. (12:00)

Pitajte Muska, on će nešto već smisliti

Solarna energija iz svemira: stara ideja, novi pokušaj

Žetva Sunčeve energije postiže se pričvršćivanjem solarnih panela na satelit koji leti tisućama milja iznad Zemljine površine stalno hvatajući Sunčevu svjetlost. Ta se energija zatim pretvara u mikrovalove koji se emitiraju kroz atmosferu do priamne antene, gdje se ponovno pretvaraju u električnu energiju koja se distribuira kroz mrežu. Jedan satelit mogao bi isporučiti čak dva gigavata energije bez ugljika, dovoljno za opskrbu grada od dva milijuna ljudi, 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. No, ideja ima i brojne izazove: svaki satelit mora biti golem, a to znači oko kilometar i pol u promjeru, ako želi točno prenositi energiju na određenu lokaciju. Strukture takvih razmjera nikad nisu lansirane u svemir. Lider

21.10.2023. (15:00)

Žele nam dovesti oblake

Sunce će postati naš najvažniji izvor energije, ali postoje četiri prepreke

Riječ je o dostupnosti stabilnih električnih mreža, solarnom financiranju u zemljama u razvoju, kapacitetu opskrbnog lanca, kao i političkom otporu u regijama gdje su mnoga radna mjesta povezana s industrijama fosilnih goriva. Istraživači kažu da bi politike koje rješavaju te prepreke mogle biti učinkovitije od cjenovnih instrumenata kao što su porezi na ugljik u ubrzavanju prijelaza na čistu energiju. Vlade bi se trebale manje usredotočiti na sam prijelaz na solarnu energiju, a više na uklanjanje ove četiri prepreke, preporučuju znanstvenici. To uključuje osiguranje opskrbe energijom kada sunca nema, na primjer putem vjetroelektrana i dalekovoda između regija. Green

18.10.2023. (10:00)

Žele se ukrcati na solarni vlak

I to je moguće: zeleno vodikovo gorivo bez korištenja ugljika

Da bi im to uspjelo, istraživači s MIT-a osmislili su novi sustav reaktora poput vlaka koji pokreće isključivo sunce. U studiji koju objavljuje Solar Energy Journal oni su izložili konceptualni dizajn sustava koji može učinkovito proizvoditi “solarni termokemijski vodik” (STCH). Sustav koristi sunčevu toplinu za izravno razdvajanje vode i stvaranje vodika — čistog goriva koje može pokretati kamione, brodove i avione na dugim relacijama, a pritom ne ispušta stakleničke plinove. Problem je bio u tome što su postojeći STCH dizajni imali ograničenu učinkovitost, samo 7 posto, dok bi novi sustav mogao proizvoditi čak 40 posto sunčeve topline. Bug