Šonje: Budimo realni, gospodarski rast nije nešto posebno - Monitor.hr
31.08.2016. (14:11)

Nemojmo prerano slaviti

Šonje: Budimo realni, gospodarski rast nije nešto posebno

“Nakon objave podataka o rastu BDP-a političari će sada dobre stvari pripisati sebi, a loše onim drugim političarima, međutim, gospodarski rast su pokrenuli građani i poduzetnici. Osim toga, Hrvatska će po rezultatima pretrčati samo Bugarsku i Sloveniju. To je i dalje ispod prosjeka, baš kao od 2004. do 2008.”, komentira Velimir Šonje. T-Portal


Slične vijesti

03.10. (14:00)

Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujemo - u zaostajanju

Šonje: EU protiv SAD-a – koliko Europa zaostaje i zašto je Hrvatska tipična europska zemlja

U Europi se u prosjeku dulje živi nego u SAD-u. Mreža socijalne sigurnosti gušće je isprepletena, javne usluge su u prosjeku bolje, a gospodarstvo je energetski efikasnije (jer su cijene energenata više). Unatoč tome, zaostajanje EU u rastu produktivnosti rada za SAD-om izvor je frustracija i medijske slike u kojoj se EU predstavlja kao gospodarski troma i neposobna, a SAD kao dinamično i inovativno gospodarstvo. EU još nije do kraja osvijestila neke od ključnih strukturnih razloga sporog rasta produktivnosti: neučinkovite javne sektore, visoka porezna opterećenja i rigidna tržišta rada. Pritom valja uzeti u obzir kako je američki rast zadnjih desetljeća postupno sve više zavisio o rastu BigTech kompanija. To je ove godine dosegnulo krajnje neobične razmjere. Što se tiče rasta u Hrvatskoj, on ovisi o zapošljavanju novih radnika, ali ne i o produktivnosti koja stagnira. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

26.08. (16:00)

Možda je samo previše poduzetnika

Milijuni praznih radnih mjesta prijete usporavanjem rasta u Europi

Unatoč velikom broju nezaposlenih, Europa se suočava s kroničnim nedostatkom kvalificiranih radnika. Prema podacima Eurostata, milijuni radnih mjesta ostaju nepopunjeni diljem kontinenta, s Njemačkom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom na čelu. Poslodavci, njih 75%, bore se pronaći radnike s odgovarajućim vještinama. Taj jaz između vještina nezaposlenih i potreba tržišta stvara paradoks: s jedne strane su ljudi bez posla, a s druge, tvrtke koje ne mogu pronaći odgovarajuću radnu snagu. Rješenje se često traži u uvozu stranih radnika, no pitanje je jesu li oni odgovor na ovu kompleksnu situaciju. Lider

10.12.2024. (13:00)

Održivo i kružno ispred stalnog rasta

Granice rasta: sukob održivosti i ekonomskog prosperiteta

Rasprave o gospodarskom rastu, koje je 1972. započeo izvještaj Rimskog kluba „Granice rasta“, aktualne su i danas. Kritičari upozoravaju na ograničenja planeta, dok zagovornici poput njemačkih poduzetnika ističu da je rast ključ za prosperitet. Njemačko gospodarstvo suočava se s padom stope rasta, stagnacijom plaća i rastućim zaostatkom za SAD-om. Istodobno, koncept „zelenog rasta“ nudi rješenja za održivi napredak. Dok se klima mijenja, konsenzus ostaje: veći rast je poželjan, ali mora biti održiv. DW

23.02.2024. (15:00)

A često trošimo i više nego što imamo

Osobna potrošnja ključni je pokretač ekonomije, no stručnjaci ističu da takav rast nije održiv

Goran Šaravanja iz HGK ističe da visoki rast plaća u javnom sektoru može doprinijeti rastu osobne potrošnje, ali dugoročno nije održivo. Perspektive za 2024. godinu podržane su domaćom potražnjom, ali će investicijski doprinos biti ograničen s obzirom na nedostatak sredstava iz stare proračunske perspektive. Stručnjaci upozoravaju da se rast temeljen na potrošnji i turizmu mora pratiti strukturnim prilagodbama kako bi se osiguralo dugoročno održiv gospodarski rast. Iako Europska komisija zadržava konzervativne procjene rasta, realnost pokazuje da standardni zaključci sve manje odgovaraju stvarnosti, a ljudsko ponašanje ne ide uvijek u skladu s teorijom. (Lider)

08.02.2023. (15:00)

Ole, ole, ole!

Španjolsko čudo i u doba krize: Gospodarski rast od 5,5 posto

Španjolska - Coolinarika

Stopa gospodarskog rasta je 2022. bila 5,5 %, dakle postotak o kojem mogu samo sanjati mnoge zemlje sjevera Europe. Naravno, Španjolska ima još dugi put pred sobom želi li dostići blagostanje jedne Njemačke ili Nizozemske, ali prošle godine je njemačka stopa rasta na jedvite jade dosegnula 1,9 %, a prosjek u eurozoni iznosio je tek nešto više –  3,5 posto. MMF procjenjuje kako bi Španjolska i u ovoj i u sljedećoj godini mogla ostvariti natprosječan gospodarski rast. A to znači i više radnih mjesta: stopa nezaposlenosti u Španjolskoj je na najnižoj razini u posljednjih 15 godina, ali je ipak još velika – 13 %, dok je u Njemačkoj 5,7 %, a u EU-u 6,1 posto. Najviše može začuditi stopa poskupljenja: usprkos sve skupljoj nafti i plinu, u Španjolskoj je inflacija prošle godine bila 5,5 %, gotovo upola manje nego u Europskoj uniji gdje je bila 10,4 posto. Deutsche Welle

19.10.2020. (12:00)

Oporavljaju se od posljedica pandemije

Dok sve velike ekonomije padaju, samo oni rastu: Kina objavila impresivne podatke o rastu BDP-a

Nakon razbuktale pandemije, drugo gospodarstvo svijeta bilježi oporavak dok veliki igrači bilježe padove. Kineska je vlada uvela niz mjera kojima je poticala rast i zaposlenost, a odnosilo se to na pojačanu državnu potrošnju i porezne olakšice. Snižavanjem ključne kamatne stope i ublažavanjem propisa o bankovnim rezervama Središnja banka pridonijela je rastu od 4,9 % od srpnja do rujna pa tako MMF procjenjuje Kini pozitivnu stopu rasta od 1,9 % ove godine. Jutarnji list

11.12.2019. (16:30)

Uz statističke pogreške

Velimir Šonje: Ono što je dovoljno za prolaz nije dovoljno za razvoj

“Hrvatska se treba uspoređivati s Mađarskom, Poljskom, Rumunjskom, državama Baltika. U toj usporedbi ne stojimo dobro. Stoga se u Hrvatskoj sve politike trebaju vrednovati u svjetlu pitanja: omogućuje li nam to što činimo, sustizanje Poljske, Mađarske, Slovačke?”, piše Velimir Šonje o gospodarskom rastu u novoj kolumni za Ekonomski lab.

16.06.2019. (12:30)

Optimizam bez pokrića

Kako bi nas gospodarski rast mogao ponovo zavarati

“Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta. Kukolj nije razlog za brigu ako žito dobro rodi… Hrvati proživljavaju kolektivne ekstaze u razdobljima rasta, kao da sutra ne postoji. Ne jednom, za stolom do u kafiću slušao sam razgovore tipa: «Svi su protiv Sanadera, ali u njegovo vrijeme bilo je posla, rasle su plaće…»… Nikome tko je dosegnuo do visina ovakvih zaključaka nije padalo na pamet da se sjeme kasnijih problema sije kada sve izgleda dobro”, piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

18.11.2018. (20:30)

Čitajući između brojki

Velimir Šonje: U Hrvatskoj se, nekim čudom, dogodio rast. Kapilarno, kao voda, dizao se odozdo

“Mnogo prije nego što će državna mašinerija pokrenuti svoje zahrđale kotačiće na projektima EU fondova, i u vrijeme dok je ugriz poreza i doprinosa u BDP-u snažno rastao (što znači da je država gušila rast), u Hrvatskoj je, nekim čudom, počeo rasti izvoz i pojavio se dinamizam u sektoru malih i srednjih poduzeća… Rast se kapilarno, kao voda, dizao odozdo. Sve ono što je pritiskalo odozgo nije ga uspjelo ugušiti, a to se ima zahvaliti nevjerojatnom nervu, ingenioznosti i debeloj koži tisuća pravih hrvatskih poduzetnika (mislim na one koji ne tavore na državnim narudžbama formalno uživajući vlasnička prava u svojim “privatnim firmama”)”, piše Velimir Šonje i s pravom dodaje – o takvim se stvarima slabo govori.

19.04.2018. (00:03)

Gospodarski rast Kine veći od očekivanja, potrošnja raste zbog sve većih plaća u urbanim područjima