Šonje: Mirovine za 21. stoljeće: mirovinski sustavi, štednja i ulaganja - Monitor.hr
08.09.2021. (13:00)

Kako izaći iz začaranog kruga smanjivanja penzija?

Šonje: Mirovine za 21. stoljeće: mirovinski sustavi, štednja i ulaganja

Cilj serije članaka je na jednome mjestu prikazati brojne čimbenike koji utječu na održivost i izdašnost mirovinskih sustava, za koje neki ekonomisti smatraju da su najsloženiji socio-ekonomski pod-sustavi. Problem nije mali i jednostavan jer starenje opće populacije s jedne strane povećava udjel umirovljenika u ukupnom broju stanovnika, a s druge strane smanjuje udjel radno-aktivnog stanovništva, radne snage i zaposlenih iz čijih se bruto plaća uz pomoć mirovinskih doprinosa financiraju mirovine aktualne generacije umirovljenika. Povećanje stope mirovinskog doprinosa za prvi stup poskupljuje rad, a to može dovesti do smanjenja zaposlenosti i u krajnjem slučaju do iseljavanja ljudi u gospodarski uspješnije zemlje. Iseljavanje može pogoršati demografske trendove u dugom roku. Društvo se tako može naći u začaranom krugu, onesposobljeno za daljnji razvoj. Ali ipak ima nade, piše Velimir Šonje, uvijek optimističan i spreman na pronalaženje rješenja.


Slične vijesti

05.07. (09:00)

Treba vam još koji izvor pasivnih prihoda...

Mirovine će rasti, ali i taj rast ‘pojede’ inflacija

Nova formula za usklađivanje mirovina prema rastu cijena i plaća u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg faktora dogovorena je, ali će se primjenjivati od 1. siječnja 2025. godine. Dotad se usklađivanje provodi u dosadašnjem omjeru 70:30. Procjene su da će s ovim polugodišnjim usklađivanjem mirovine biti veće oko 7 posto. Glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Igor Knežević nedavno je kazao, govoreći o usklađenjima mirovina, da inflacija pojede svaki rast mirovina. Umirovljenici žive praktički jednako kao i prije četiri godine.  Problem je u niskim mirovinama, kažnjavanju dijela umirovljenika doživotnom penalizacijom i u tome što je udio mirovina u BDP-u 10 posto dok je u Europi između 15 i 16 posto. Problem je i u tome da aktualna vrijednost mirovine ne može biti 12,26 eura koliko je sada. Trebala bi biti 20 eura. Ovako umirovljenici uvijek gube u utrci s inflacijom jer su mirovine male… Nacional

11.04. (10:00)

Vivat academia, vivat penzija

Umirovljenici predložili da i vrijeme studiranja ide u radni staž, mnoge države to otprije rade

U predizbornoj areni politička platforma Umirovljenici zajedno pokrenula je inicijativu da se budućim umirovljenicima u radni staž priznaju godine provedene na redovnom studiju. Praksa priznavanja staža za studente već postoji u pojedinim europskim državama. U nekima se godine provedene na studiju priznaju kao radni staž po određenim kriterijima, a u nekima se omogućuje dokup staža. U Njemačkoj oni s minimalno 35 godina staža imaju pravo u njega uračunati razdoblje studiranja. U Belgiji postoji mogućnost dokupa staža za godine studiranja. Radi se o paušalnom iznosu od 1560 eura za godinu, ako plate unutar deset godina od diplomiranja. Slično je i u Austriji, ali i Italiji gdje je moguće ‘pretvoriti’ godine provedene na sveučilištu u mirovinska prava. Poljska također vrijeme studiranja uključuje u staž, ali po smanjenom obračunu. Tportal

26.02. (14:00)

Tko je doživi, tojest

Prosječna dob umirovljenika 72 godine, u mirovinu se odlazi s 30 godina radnog staža

Prosječna dob korisnika mirovina u Hrvatskojkod žena je 72 godine i devet mjeseci, a muškarci 71 godina. Prosječni mirovinski staž koji imaju osobe koje odlaze u starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu ukupno iznosi 31 godinu i dva mjeseca, pri čemu žene imaju 30 godina staža u prosjeku, a muškarci pak 32 godine i osam mjeseci. Zanimljiv je podatak i o broju godina korištenja prava na mirovinu. U prosincu su tako korisnici starosne mirovine u mirovini bili 22 godine, korisnici invalidske mirovine 20 godina i tri mjeseca, a obiteljske 18 godina i devet mjeseci. Prema dobnim skupinama je najviše umirovljenih u dobnoj skupini od 65 do 69 godina. tportal

15.02. (23:00)

Ni u mirovini nema mira

Sve više penzionera radi da preživi. Država ih dere porezima

Na mirovine se plaća porez na dohodak kao i na plaće. Zbog lošeg omjera umirovljenika i radnika, 1.35 radnika na 1 umirovljenika, mirovine su jako male i u prosjeku iznose tek 40 posto prosječne plaće. Zbog toga sve više umirovljenika mora raditi da bi imali koliko-toliko normalne životne uvjete, pa i iz plaće i mirovine moraju plaćati porez na dohodak. Iako su oslobođeni plaćanja doprinosa, porez na dohodak je umirovljenicima još uvijek obavezan po istim uvjetima kao radnicima. Umirovljenici Hrvatske su jedni od socijalno najugroženijih skupina u društvu. Trećina ih živi u riziku od siromaštva, što je jedna od najvećih stopa u EU. Mirovine se treba osloboditi obveze plaćanja poreza na dohodak, to će umirovljenicima puno značiti, a nikome neće naštetiti. Više od 28 tisuća umirovljenika je zaposleno na četiri sata, što je nažalost postala nužnost zbog raspadajućeg mirovinskog sustava i katastrofalne demografske slike. U tih 28 tisuća sigurno ima onih kojima se oporezuje i plaća i mirovina. Index

20.11.2023. (17:00)

Crnogorci najjači

Prosječne mirovine u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori

Mirovine će od siječnja 2024. godine rast će, prema najavama, i u Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini.

  • Prosječna mirovina u Hrvatskoj trenutno iznosi 449 eura, a rasla je posljednjim usklađivanjem rekordnih 8,42 posto, što je najveći skok u posljednje 24 godine. Umirovljenike čeka trajni dodatak, neka vrsta 13. mirovine, a očekuje se i rast siječanjskim usklađivanjem od tri do pet posto.
  • U Bosni i Hercegovini prosječna mirovina iznosi 344 eura, odnosno 675,61 konvertibilnih maraka.
  • U Srbiji prosječna mirovina iznosi 341 euro i to nakon povećanja od 5,5 posto u listopadu. No, najniža mirovina za ovaj mjesec iznosila je 186 eura za umirovljenike iz kategorije zaposlenih i samostalnih djelatnosti, a 146 eura iz kategorije poljoprivrednika. Povećanje mirovina slijedi od siječnja, a tada će mirovine skočiti za 14,8 posto.
  • U Crnoj Gori prosječna mirovina iznosi 464 eura (više nego u Hrvatskoj), a samo ove godine rasla je tri puta. Minimalna penzija isplaćena za rujan iznosi 300 eura, a prema najavi novog crnogorskog premijera rasla bi za 50 posto. Mirovine.hr
17.07.2023. (17:00)

Skoro kao prosječna plaća u Zagrebu

Prosječna mirovina u Njemačkoj nakon 40 godina rada iznosi 1.370 eura (za 2021.)

A prema Institutu njemačkog gospodarstva (IW) Köln, prosječni prihodi onih koji rade iznose 1.945 eura. Najveća mirovina iznosi maksimalno 3141,82 eura uz uvjet da je zaposlenik 45 godina uplaćivao maksimalne doprinose koji su ipak ograničeni i iznose 7.100-7.300 eura mjesečno. U Njemačkoj postoji mjerilo za dohodak kojim se određuje može li se netko smatrati bogatim, a prag je postavljen na 200 posto srednjeg dohotka. Prema šestom izvješću o siromaštvu i bogatstvu objavljenom 2021. radi se o 3.600 do 3.900 eura. Fenix magazin

17.07.2023. (13:00)

Ima rezona

Studentima u Poljskoj pet godina studiranja priznaje se kao osam godina radnog staža. I ne samo u Poljskoj

Ne plaćaju se dodatni doprinosi, a konačni uvjeti za buduću mirovinu i iznos koji će primati nakon umirovljenja značajno se mijenjaju zahvaljujući tih dodatnih osam godina radnog staža. Studenti su već nekoliko puta pokušali ishodovati da im se studentski rad barem djelomično prizna kao radni staž, no u tome do danas nisu uspjeli. Sada su im se pridružili umirovljenici, i to politička platforma Umirovljenici zajedno, koji su od Vlade zatražili da u cilju popravljanja demografske slike i zadržavanja visokoobrazovanog kadra u Hrvatskoj razmisli o priznavanju godina studiranja kao radnog staža prilikom odlaska u mirovinu. U Europskoj uniji, navodi, cijeli niz zemalja priznaju vrijeme studiranja u staž. U nekim državama se to odražava i na visinu mirovine, a neke su dopustile svojim građanima da otkupe staž za onaj dio godina koji su proveli na studiju… Novi list

18.06.2023. (13:00)

Ne računajte da ćete od mirovine moći živjeti

Hrvatski umirovljenici su među najsiromašnijima u EU

U Hrvatskoj 1.61 milijun osiguranika (zaposlenih) uplaćuje u mirovinski sustav, a korisnika je 1.23 milijuna. To daje omjer od 1 radnika na 1.34 umirovljenika, što je sasvim neodrživo. Deset radnika je potrebno da se omogući mirovina 13 umirovljenika. Ukupni rashodi za mirovine su 2022. iznosili 45.26 milijardi kuna, a uplaćeno je između 28 i 29 milijardi kuna mirovinskih doprinosa, tj. toliko su radnici izdvojili iz plaće za prvi mirovinski stup. Ostatak se morao podmiriti iz općeg državnog proračuna. Prosječna starosna mirovina za travanj ove godine je iznosila 436 eura, invalidska 329 eura, a obiteljska 350 eura. To je između 30 i 40 posto prosječne neto plaće. Da u Hrvatskoj umirovljenici jako teško žive, potvrđuju podaci o tome koliko ih je u riziku od siromaštva. Hrvatska je prema tome jedna od najgorih država EU za život umirovljenika jer čak trećini (32.4 posto) prijeti siromaštvo. Index donosi i usporedne tablice za sve zemelje EU, pa pogledajte gdje smo.

14.06.2023. (19:00)

Ako ne reagiramo sad, proganjat će nas pod stare dane

Repecki: Mirovinski fondovi ne smiju biti Plenkovićev bankomat

Ili bankomat “podobnih” poduzetnika, kao što su to, nažalost, prečesto bili. Oni koji su pažljivije pratili situaciju oko Agrokora sjetit će se da su mirovinski fondovi već izgubili stotine milijuna kuna sudjelujući u kombinacijama bivšeg vlasnika Ivice Todorića. Novac u mirovinskim fondovima je vlasništvo hrvatskih građana, koji za njih svaki mjesec izdvajaju dio svoje plaće, kako bi pokušali osigurati kakvu-takvu mirovinu jer se solidarni sustav raspao zbog nepovoljnog odnosa broja radnika i umirovljenika koji se praktički izjednačio. Političari i propali poduzetnici ili oni koji će to tek postati, moraju shvatiti da taj novac nije njihov, da nije namijenjen financiranju njihovih ideja i planova, već da služi budućim umirovljenicima, Marko Repecki za N1.

03.06.2023. (01:00)

Veće mirovine svima, a statistike po volji samo njima!

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pogrešno nas informira o visini radničkih mirovina

‘Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje’ (HZMO) su svestrano i sjajno tabelarno izdanje u kojem se mogu naći svi podaci o osiguranicima i umirovljenicima prema raznim kriterijima i razinama. Već godinama u javnosti ima puno prigovora na mirovine po posebnim propisima, koje su u narodu poznatije kao povlaštene, pa se traži njihovo razdvajanje. U svim evidencijama HZMO-a prema Zakonu o mirovinskom osiguranju zbrojene su kruške i jabuke što se često govori kad su zbrojena dva različita podatka. Prema zadnjem izvješću HZMO-a za travanj 2023. prosječna mirovina prema ZOMO-u iznosi 412,03 eura za 1.133.057 umirovljenika, a kad se od tog broja izuzme 89.708 umirovljenika s mirovinom od 529 eura, čista radnička mirovina iznosi 401,98 eura. Tako ovo uljepšavanje iznosi 10,05 eura ili 75,72 naše donedavne kune! Tako nam ovaj ‘gemišt’ HZMO-a konačno povećava i udjel prosječne mirovine od 36,46 posto u prosječnoj neto plaći (1.130 eura). Željko Šemper za lokalni portal.