Srđan Sacher: Sve kaj me zanima je biti sretan u životu i vratiti to svijetu - Monitor.hr
13.10.2021. (18:00)

Ne trebam raj

Srđan Sacher: Sve kaj me zanima je biti sretan u životu i vratiti to svijetu

U jednoj sam pjesmi napisal da nek za nama barem pepeo ostane, da se vidi da su tu barem gorile vatre. Trag da ostavim da sam prenosil luč od onih prije onima posle. Na novi album je bilo primjedaba da je previše vedar. Očito se smatra obaveznim da je čovjek u mojim godinama cinik i mizantrop. Cendram ja itekako, ovak vama prek pive i doma Branki, ali ne javno. Mislim da je to u krajnjoj liniji nepristojno, jer ak se ja krenem žalit… Odabral sam poziv koji volim i, hura, mogu s njim hranit familiju. Najvažnije mi je od svega bilo da nitko drugi za to ne sjedi u banci, a ja pjesnikujem – kaže Srđan Sacher. Novosti…


Slične vijesti

25.10. (11:00)

Zen i umjetnost održavanja glazbe na životu

Srđan Sacher: Iz Haustora sam otišao nakon što nas se odrekla i kritika i publika

Povodom dokumentarca Treći svijet, Sacher govori o nastanku istoimenog albuma (1984.), ističući da je u trenutku izlaska bio neshvaćen i loše primljen kod publike i kritike. Opisuje ga kao “out of the box” projekt koji se suprotstavio komercijalnim očekivanjima benda da ponovi hit poput “Moja prva ljubav“. Priznaje da je album bio uzrok njegovog odlaska, jer su se članovi benda okrenuli jedni protiv drugih zbog loše recepcije. Ističe da je s Vješticama volio svirati po Europi (npr. u Njemačkoj) gdje su se dokazivali pred publikom koja nije bila opterećena njihovim “minulim radom” i jugoslavenskom glazbenom “mitologijom”. Pričao je o počecima u Azri, gdje je Štulića doživljavao kao mentora, čovjeka koji je posvećen poslu i radi 100 do 200 posto. Opisuje svoj život izvan Hrvatske (Poljska, Češka, Latinska Amerika) i kako je, putujući, doslovno vidio kako funkcionira “Treći svijet” (latinoameričke zemlje), što je za njega bilo “razočarenje”. Primjećuje da se ta klasna raslojavanja i nepovjerenje kasnije počinju prenositi i u Europu, uključujući Zagreb.

09.10. (13:00)

Dobra godina za hrvatske dokumentarce

Haustor ‘Treći svijet’ Soundtrack – velika svaštara velikog benda

Album “Treći svijet” nije bio veliki hit kad je izvorno objavljen, prečudna je u vrijeme novog vala bila njegova tekstura spletena od utjecaja iz raznih krajeva svijeta zbog koje je zvučao kao soundtrack pustolovina Corta Maltesea, ali do danas, kad je takav pristup postao cijenjen, mnogi ga smatraju jednim od najboljih jugoslavenskih albuma. S Oremovićevim dokumentarcem, može se reći da je album dobio i film kakav zaslužuje, a paralelno s objavom i sam film je dobio vlastiti soundtrack, golemu svaštaru na čak tri ploče koja istovremeno pokušava funkcionirati kao svojevrsna “Best of” kompilacija s posebnim težištem na prva dva albuma.

ok Rundeku “Treći svijet” predstavlja onaj različit od “ovog svjeta” i “onog drugog svjeta” na koji valjda odlazimo nakon boravka na zemlji, Sacher će pričati o svijetu koji “nije Hollywood, a nije ni Mosfilm”. Tako dolazimo do zaključka da pravi “treći svijet” na kraju nije niti Sacherov “Treći svijet”, niti onaj Rundekov, već neki treći. Koji nastaje iz sukoba ili kolaboracije njihovih trećih svjetova. Ivan Laić za Ravno do dna. Tema za film je otvorena na podforumu Glazba.

30.09. (23:00)

A bili su jednom najbolji, o njima su priče pričali

Dokumentarac o Haustoru pokušao je odgovoriti na pitanje zašto su se Rundek i Sacher udaljili

Taj čuveni love-hate odnos koji je na različite načine definirao band od prve do zadnje ploče te između ostalog rekao kako je njihov odnos kompliciran i zbog toga što, kako je rekao Sacher, “ne poznaje nikoga tko razmišlja toliko različito od njega kao što je to Rundek”.

Iz filma saznajemo kako su mikrosvjetovi u kojima su se formirali, iako fizički udaljeni tek koji kilometar, bili neočekivano različiti. Rundek je odrastao na zagrebačkom Trnju, igrao je košarku, volio kazalište i bio pod utjecajem ruskih formalista, dok je Sacherovo igralište omeđeno Lenucijevom potkovom, a česti boravci u HNK-u u kojemu mu je baka radila kao pomoćna radnica, stvorila je odbojnost prema kazalištu. Najveći estetski utjecaj na njega izvršio je pak južnoamerički magični realizam.

Nije čudo što su iz tako različitih svjetova proizašle i različite poetike, čudo je kako su se one međusobno tako skladno prožele i proizvele albume kakav je eponimni prvi album ili pak Treći svijet koji osim u naslovu, stoji i u tematskom središtu filma. Index

10.09. (14:00)

Umjetnost bez drame

Radić o filmu ‘Treći svijet’: Informativan i dostatno dinamičan pogled na antologijsko djelo i njegove tvorce

Oremović je film koncipirao tako da uvodni dio govori o različitim backgroundima dvojice autorski ključnih članova Haustora, Darka Rundeka i Srđana Sachera, potom slijedi kratak pregled razvoja benda do eponimnog albuma, da bi najviše prostora bilo posvećeno samom albumu, a sve zaključuje rad na snimanju spomenute dub verzije pjesme “Treći svijet”. Biografski uvod donosi široj javnosti nepoznate podatke o odrastanju Rundeka i Sachera. Oremovićev pogled bio bi intrigantniji da se dublje zagreblo u konflikte koji su svojedobno razdvojili Sachera i Rundeka, ali njih dvojica za to očito nisu bila nimalo raspoložena pa ni autor nije mogao, a ni trebao pod svaku cijenu ići za tim. Damir Radić za Novosti.

28.08. (11:00)

Treći svijet, drugi plan, prva liga

Oremović o filmu o Haustoru: Film i pokazuje da različitosti, koliko god bile napete, nisu slabost

U napetosti između imaginacije i discipline, između slobodarskog Rundeka i strogog Sachera, redatelj Arsen Oremović pronašao je polazište za svoj novi film ‘Treći svijet’, dokumentarnu meditaciju o bendu koji je obilježio naše prostore, ispričanu kroz svojevrsnu suvremenu revalorizaciju njihova ključnog albuma ‘Treći svijet’ (1984.), ploču koja je u trenutku izlaska doživljena kao previše hermetična i neshvaćena, a koju se danas prepoznaje kao jedno od ključnih umjetničkih svjedočanstava tog doba, radikalno ispred svoga vremena. Oremović je svjestan da Haustor nije moguće svesti na biografiju ni na linearnu priču. Zato u ‘Trećem svijetu’ bira drukčiji put – onaj atmosfere, unutarnjeg jezika i pukotina u kojima nastaje umjetnost. Film je jednako portret benda koliko i meditacija o mašti, kreativnosti i društvu koje se koleba između solidarnosti i individualnog preživljavanja. Njihova dinamika je bendovska, ali i šira – ogledalo društva koje stalno oscilira između kaosa i reda. Upravo u toj napetosti nastaje energija, i to je snaga njihove glazbe, ali i puls filma, kaže u razgovoru autor filma za tportal.

20.10.2019. (18:30)

Trideset godina kasnije

Ante Tomić: Gdje su poslije svega završili ‘totalno drukčiji od drugih’

“Slušajući nedavno ‘Totalno drukčiji od drugih’, a potaknut Sacherovom nedavno izdanom, krasnom ‘Biser, ambra, jantar’, prestravio sam se kad sam shvatio da je prošlo trideset godina od 1989. Ali, još sam sebi mogao, preko svega toga dugog vremena, dozvati ushit koji sam osjetio tada. Stavio sam slušalice i momentalno zaboravio svoj mučni sredovječni život, u grudima mi se razgorjelo veselje i snaga kao da ponovno imam devetnaest” – nostalgičan je Ante Tomić.