Stanovnici EU stariji od 65 najmanje koriste internet, u vrhu Hrvati i Bugari - Monitor.hr
18.05.2021. (11:30)

Što južnije, to tužnije

Stanovnici EU stariji od 65 najmanje koriste internet, u vrhu Hrvati i Bugari

Stariji Bugari i Hrvati u najmanjoj mjeri koriste internet, pokazalo je novo istraživanje Eurostata. Iako je korištenje interneta i dalje visoko među mladima u cijeloj EU (98%), ona se uvelike razlikuje među starijim dobnim skupinama. Ljudi u dobi od 65 do 74 godine koriste ga znatno manje. Iako i dalje vrlo visokog postotka u državama poput Danske (94%), Luksemburga i Švedske (91%), u drugim je državama vrlo nskog. Poput Bugarske (25%), Grčke (33%), ali i Hrvatske (28%). Mreža

 


Slične vijesti

Jučer (11:00)

Globalno selo

Gdje se u svijetu najviše i kako koristi internet

Općenito, zemlje s više stanovništva uglavnom imaju više korisnika Interneta, no to nije pravilo. Ključni statistički pokazatelji su da je od 59,9% do 68,3% globalnog stanovništva online (zavisno od izvora), Kina je jedina zemlja u svijetu s više od milijardu korisnika Interneta, 24% korisnika interneta živi u istočnoj Aziji, Sjeverna Europa, odnosno nordijske zemlje ima najveću stopu penetracije interneta (97,4%), više od 90% stanovnika SAD koristi Internet, a najviše vremena online u svijetu su Južnoafrikanci u prosjeku čak 9 sati i 38 minuta dnevno. Mreža

Prekjučer (18:00)

Kuhinjski trik

Spor vam je internet? Pojačati vaš Wi-Fi signal možete – aluminijskom folijom

Wi-Fi signali dolaze od antene na vašem ruteru, koja stvara vezu s vašim pametnim telefonom, računalom i drugom elektronikom povezanom s internetom. Kako bi dosegli sve uređaje u vašem domu, ti se signali ponašaju poput radijskih ili svjetlosnih valova, šireći se kako bi pokrili svaki raspoloživi prostor. Postavljanjem zakrivljenog lista aluminijske folije oko rutera možete učinkovitije oblikovati protok Wi-Fi signala. Sjajna strana aluminijske folije će reflektirati zrake koje dolaze iz antene i usmjeriti ih na određeno mjesto. Sve što potom trebate učiniti je prilagoditi smjer krivulje folije kako biste usmjerili signal prema dijelovima svog doma gdje vam je potrebna bolja internet veza (poput dnevne sobe, spavaće sobe ili ureda) ili ga usmjerite dalje od mjesta gdje bio bi izgubljen, poput prozora. N1

14.03. (15:00)

Uzmite mi sve, ali interneta ne

Podvodni internetski kablovi bit će laka meta u ratovima budućnosti

U ponedjeljak su u Crvenom moru oštećena tri kabla od optičkih vlakana, izazvavši u regiji smanjenje brzine interneta. Popravci bi mogli trajati tjednima ili čak mjesecima, i to zbog sukoba u Jemenu. Preko ta tri kabla prolazilo je oko 25 posto internetskog prometa u regiji, što je operatore prisililo da se okrenu drugim kablovima i satelitima kako bi zaobišli štetu. Uzrok oštećenja vjerojatno je sidro teretnog broda Rubymar, rekao je u intervjuu za CBS savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby. Rezanje ovih kablova nije bio namjeran čin, ali incident naglašava veliku ranjivost podvodnih kablova kroz koje prolazi oko 97 posto globalnog internetskog prometa. Ta činjenica, dodaje, postaje još važnija kako se svijet polako udaljava od koncepta velikih vojnih akcija, a geopolitički rivali sve više razmišljaju o suptilnijim napadima. Forbes

11.03. (13:00)

Nema tog algoritma, kažu

Društvene mreže ne uspijevaju zaustaviti zlostavljanje djece

Na Instagramu i Facebooku još uvijek se pojavljuju ilegalni sadržaji, a broj snimki seksualnog iskorištavanja djece na internetu je u porastu. Istraživači upozoravaju da društvene mreže ne samo što ne uspijevaju zaustaviti pedofile, već im algoritmima zapravo i pomažu u bržem povezivanju. Novinari Wall Street Journala i znanstvenici s američkih sveučilišta u zajedničkom su istraživanju početkom prošle godine utvrdili da se korištenjem jednostavnih hashtagova vrlo brzo moglo doći do onih koji rasparčavaju ilegalne pedofilske sadržaje, a nekoliko mjeseci nakon toga, u novim analizama zaključeno je da unatoč opetovanim upozorenjima ni Facebook niti Instagram nisu bili u stanju zaustaviti problem. Brojke i podaci o pedofilskim sadržajima na internetu te o pokušajima napada na maloljetnike u digitalnom i u stvarnom prostoru su nažalost porazni. Prije tridesetak godina, u početcima širenja interneta, na digitalnoj je mreži bilo oko deset tisuća slika seksualnog iskorištavanja djece, da bi taj broj sada narastao na skoro pedeset milijuna. Medijska pismenost

04.03. (14:00)

Privatnost na internetu je kao jednorog - svi pričaju o njemu, ali ga još nitko nije vidio

Kako povećati sigurnost na internetu i bolju zaštitu privatnosti

Privatnost na internetu važna je za zaštitu osobnih podataka i sprječavanje neovlaštenog praćenja i zloupotrebe. Da biste je osigurali, koristite jake lozinke i dvofaktornu autentifikaciju, redovito ažurirajte softver i koristite sigurne veze. Pazite na osobne informacije koje dijelite online i pregledajte postavke privatnosti na svojim računima. Koristite načine privatnog pregledavanja i instalirajte sigurnosni softver. Budite skeptični prema neželjenim komunikacijama i redovito se educirajte o sigurnosnim prijetnjama. Slijedeći ove smjernice, možete poboljšati svoju privatnost i osjećati se sigurnije na internetu. Monitor

04.03. (12:16)

Privatnost na internetu je kao jednorog - svi pričaju o njemu, ali ga još nitko nije vidio

Kako povećati sigurnost na internetu i bolju zaštitu privatnosti

Kada se kaže da se naša privatnost prodaje drugim tvrtkama, to znači da tvrtke poput Googlea prikupljaju naše osobne podatke i zatim ih dijele s drugim tvrtkama ili oglašivačima u zamjenu za novac ili druge usluge. Ti osobni podaci mogu uključivati informacije poput naših interesa, navika pretraživanja, lokacije, ili drugih detalja o našem online ponašanju. Kada se ti podaci dijele s drugim tvrtkama, one ih mogu koristiti za ciljano oglašavanje, analizu tržišta ili druge marketinške svrhe.

Ovo može predstavljati rizik za našu privatnost jer naše osobne informacije mogu biti korištene na načine koji nisu u skladu s našim očekivanjima ili preferencijama. Također može dovesti do toga da nas bombardiraju ciljanim oglasima ili da nam se nude proizvodi ili usluge na temelju informacija koje su prikupljene o nama, što mnogi smatraju invazivnim ili neugodnim. Stoga je važno biti svjestan kako se naši podaci koriste i poduzeti mjere kako bismo zaštitili svoju privatnost online.

Postoje nekoliko potencijalnih rizika za privatnost povezanih s digitalnim korporacijama poput Googlea:

  1. Sakupljanje podataka: Tvrtke poput Googlea prikupljaju ogromne količine podataka o korisnicima, uključujući povijest pretraživanja, podatke o lokaciji, navike pregledavanja i još mnogo toga. Ti se podaci mogu koristiti za izradu detaljnih profila pojedinaca, koje se mogu prodavati oglašivačima ili koristiti za ciljano oglašavanje.
  2. Praćenje: Google i slične tvrtke često prate korisnike webom koristeći kolačiće i druge tehnologije praćenja. To može rezultirati gubitkom privatnosti jer se vaše online aktivnosti prate i bilježe.
  3. Povrede podataka: Unatoč naporima za osiguranje korisničkih podataka, povrede podataka se mogu dogoditi. Ako Google ili druga digitalna korporacija doživi povredu, vaši osobni podaci mogu biti ugroženi, što može dovesti do krađe identiteta, prijevara ili drugih posljedica.
  4. Nedostatak kontrole: Korisnici često imaju ograničenu kontrolu nad tim kako se njihovi podaci prikupljaju, koriste i dijele od strane digitalnih korporacija. Pravilnici o privatnosti i postavke mogu biti složeni i teški za razumijevanje, što otežava korisnicima donošenje informiranih odluka o svojoj privatnosti.
  5. Pristup vlade: Digitalne korporacije mogu biti prisiljene predati podatke korisnika vladinim agencijama ili pravosuđu pod određenim okolnostima, potencijalno ugrožavajući privatnost korisnika i građanska prava.
  6. Algoritamska pristranost: Algoritmi koje koriste tvrtke poput Googlea za personalizaciju sadržaja i preporuka mogu nenamjerno ojačati pristranost ili diskriminaciju, utječući na privatnost korisnika i pristup informacijama.
  7. Surveillance Capitalism: Kritičari tvrde da digitalne korporacije poput Googlea prioritetiziraju profit nad privatnošću korisnika, što dovodi do sustava “surveillance kapitalizma” gdje se korisnički podaci komodificiraju i iskorištavaju radi financijske dobiti.

Da biste ublažili ove rizike, korisnici mogu poduzeti korake poput pregledavanja i prilagođavanja postavki privatnosti, korištenja alternativa usmjerenih na privatnost kada je moguće i pažljivo razmatranje informacija koje dijele online. Osim toga, zagovaranje jačih propisa o privatnosti i podrška tvrtkama koje prioritetiziraju privatnost korisnika može pomoći u promicanju digitalnog ekosustava koji poštuje privatnost.

Google prikuplja korisničke podatke iz različitih razloga, uključujući:

  1. Personalizacija: Google koristi podatke poput povijesti pretraživanja, lokacije i navika pregledavanja kako bi personalizirao usluge poput rezultata pretraživanja, oglasa i preporuka. To pomaže prilagoditi korisničko iskustvo individualnim preferencijama.
  2. Oglašavanje: Google generira značajne prihode putem ciljanog oglašavanja. Analizom korisničkih podataka mogu poslužiti oglase koji su relevantniji i učinkovitiji, povećavajući vjerojatnost angažmana korisnika i klikova na oglase.
  3. Unaprjeđenje proizvoda: Analiza podataka omogućava Googleu identificiranje trendova, unaprjeđenje postojećih proizvoda i razvoj novih. Insights dobiveni iz korisničkog ponašanja pomažu u usavršavanju algoritama, poboljšanju korisničkih sučelja i uvođenju novih značajki.
  4. Analitika: Google pruža usluge analitike vlasnicima web mjesta, omogućujući im razumijevanje ponašanja posjetitelja i optimizaciju svojih web mjesta. Ti podaci pomažu tvrtkama donositi informirane odluke kako bi poboljšale korisničko iskustvo i poticale konverzije.
  5. Istraživanje i razvoj: Podaci korisnika mogu se koristiti u istraživačke svrhe, poput proučavanja obrazaca korištenja interneta, razvoja algoritama strojnog učenja ili napredovanja tehnologija poput obrade prirodnog jezika i prepoznavanja slika.
  6. Sigurnost: Google koristi korisničke podatke kako bi poboljšao sigurnosne mjere, otkrio i spriječio prijevare i zaštitio korisnike od zlonamjernog sadržaja i cyber prijetnji.

Važno je napomenuti da Google tvrdi da anonimizira i agregira podatke kad god je to moguće kako bi zaštitio privatnost korisnika. Međutim, zabrinutosti zbog privatnosti podataka i dalje postoje, posebno u vezi s opsegom prikupljanja podataka, transparentnošću korištenja podataka i mogućnošću zloupotrebe ili neovlaštenog pristupa. Korisnici bi trebali pregledati Googleove pravilnike o privatnosti i postavke kako bi razumjeli kako se njihovi podaci koriste i poduzeli odgovarajuće mjere kako bi zaštitili svoju privatnost.

Kolačići – datoteke koje pohranjuju vaše podatke i prate vaše aktivnosti

Kolačići su male tekstualne datoteke koje web stranice pohranjuju na vaš uređaj (poput računala ili pametnog telefona) kada ih posjetite. Oni obavljaju različite funkcije i koriste ih web stranice za zadatke poput pamćenja vaših preferencija, pohranjivanja podataka za prijavu, praćenja vaših aktivnosti na više stranica ili sesija te pružanja personaliziranog sadržaja.

Evo kako kolačići obično funkcioniraju:

  1. Pohrana informacija: Kada posjetite web stranicu, može poslati kolačić na vaš uređaj koji sadrži informacije poput vaših postavki, postavki ili podataka za prijavu.
  2. Povratni posjeti: Kada ponovno posjetite web mjesto, vaš preglednik šalje kolačić natrag na poslužitelj web stranice. To omogućava web mjestu da vas prepozna i zapamti vaše prethodne interakcije i postavke.
  3. Praćenje: Kolačići se mogu koristiti u svrhu praćenja, omogućavajući web stranicama da prate vaše aktivnosti na različitim stranicama ili sesijama. Te se informacije često koriste u svrhe analitike, oglašavanja i personalizacije.
  4. Sesija kolačića vs. Trajni kolačići: Kolačići sesije su privremeni i brišu se kada zatvorite preglednik, dok trajni kolačići ostaju na vašem uređaju određeno vrijeme ili dok ih ne izbrišete ručno.
  5. Kolačići prvog i trećeg lica: Kolačići prvog lica postavljeni su od strane web mjesta koje posjećujete, dok su kolačići trećeg lica postavljeni od strane domena koji nisu onaj koji trenutno posjećujete. Kolačići trećeg lica često se koriste u svrhe praćenja preko web stranica i oglašavanja.
  6. Problemi privatnosti: Iako kolačići mogu poboljšati korisničko iskustvo personalizacijom sadržaja i pamćenjem postavki, također izazivaju zabrinutost za privatnost. Neki korisnici možda se ne osjećaju ugodno s idejom da ih se prati i nadzire njihove online aktivnosti, posebno od strane oglašivača trećih strana.
  7. Upravljanje kolačićima: Većina web preglednika omogućuje vam kontrolu nad tim kako se kolačići obrađuju, uključujući prihvaćanje, odbijanje ili brisanje. Obično možete pronaći te postavke u odjeljcima za privatnost ili sigurnost vašeg preglednika.

Kolačići igraju ključnu ulogu u funkcioniranju web stranica i pružaju personalizirana iskustva korisnicima, ali važno je biti svjestan njihovih posljedica za privatnost i sigurnost.

Između ostalog, kolačići imaju nekoliko tajnih negativnih utjecaja:

  1. Praćenje preko različitih web stranica: Kolačići trećih strana posebno mogu pratiti vašu aktivnost na različitim web stranicama, omogućujući oglašivačima da izgrade cjelovit profil vaših navika pregledavanja i interesa. Ovo sveobuhvatno praćenje može se činiti nametljivim i može ugroziti vašu privatnost.
  2. Ugrožavanje privatnosti: Kolačići mogu potencijalno otkriti osjetljive informacije o vašem online ponašanju, poput web stranica koje posjećujete, proizvoda koje pregledavate i čak osobnih podataka poput vaše dobi, spola ili lokacije. Ove informacije mogu se iskorištavati za ciljano oglašavanje ili druge svrhe bez vašeg izričitog pristanka.
  3. Rizici za sigurnost: Iako su većina kolačića bezopasna, mogu se manipulirati zlonamjerni akteri u zlonamjerne svrhe. Primjerice, napadači mogu koristiti kolačiće za krađu podataka sesije, praćenje podataka za prijavu ili pokretanje ciljanih napada phishinga, što predstavlja značajne sigurnosne rizike za korisnike.
  4. Performanse preglednika: Iako su pojedinačni kolačići maleni, nakupljanje brojnih kolačića može doprinijeti usporavanju preglednika i smanjenju performansi tijekom vremena. To može utjecati na ukupno korisničko iskustvo, posebno na uređajima s ograničenom obradom ili memorijom.
  5. Ranjivosti cross-site scripting (XSS): Kolačići se mogu iskoristiti u napadima cross-site scripting (XSS), gdje napadači ubacuju zlonamjerne skripte na web stranice kako bi ukrali podatke kolačića ili izveli neovlaštene radnje u ime korisnika. To može dovesti do krađe identiteta, preuzimanja kontrola nad računom ili drugih ozbiljnih posljedica.
  6. Povrede podataka: U slučaju povrede podataka, kolačići koji sadrže osjetljive informacije mogu biti kompromitirani, ugrožavajući privatnost i sigurnost korisnika. Iako ugledne web stranice provode sigurnosne mjere kako bi zaštitile podatke korisnika, povrede se i dalje mogu dogoditi zbog ranjivosti u infrastrukturi web mjesta ili usluga trećih strana.
  7. Nedostatak transparentnosti: Mnogi korisnici nisu svjesni u kojoj mjeri kolačići prate njihove online aktivnosti i možda ne razumiju potpuno posljedice za njihovu privatnost i sigurnost. Taj nedostatak transparentnosti može smanjiti povjerenje u online usluge i izazvati zabrinutost zbog zloupotrebe ili iskorištavanja podataka.

Općenito, iako su kolačići neizostavan dio modernog web ekosustava, važno je da korisnici budu svjesni njihovih potencijalnih negativnih utjecaja i poduzmu korake kako bi smanjili rizike, poput redovitog brisanja kolačića, prilagođavanja postavki preglednika i opreza prilikom dijeljenja osobnih podataka online. Osim toga, podrška inicijativama usmjerenim na privatnost i zagovaranje za jače propise o zaštiti podataka mogu pomoći u rješavanju nekih osnovnih zabrinutosti povezanih s kolačićima i praćenjem online aktivnosti.

Kako povećati sigurnost privatnosti na internetu

Osiguravanje vaše privatnosti na internetu uključuje poduzimanje proaktivnih mjera kako biste zaštitili svoje osobne informacije i online aktivnosti od neovlaštenog pristupa, praćenja i zlouporabe. Evo nekoliko ključnih koraka koje možete poduzeti:
  1. Koristite jake, jedinstvene lozinke: Kreirajte jake, jedinstvene lozinke za svaki od svojih online računa. Izbjegavajte korištenje lako pogodnih lozinki i razmislite o korištenju pouzdanog upravitelja lozinkama za generiranje i sigurno pohranjivanje lozinki.
  2. Omogućite dvofaktornu autentifikaciju (2FA): Gdje god je moguće, omogućite dvofaktornu autentifikaciju za svoje online račune. To dodaje dodatni sloj sigurnosti zahtijevajući drugu vrstu verifikacije, poput koda poslanog na vaš mobilni uređaj, uz vašu lozinku.
  3. Redovito ažurirajte softver: Redovito ažurirajte svoj operativni sustav, web preglednik i ostali softver kako biste zakrpali sigurnosne ranjivosti i zaštitili se od poznatih prijetnji. Omogućite automatska ažuriranja kad god je to moguće kako biste osigurali pravovremenu instalaciju sigurnosnih zakrpa.
  4. Koristite sigurne veze (HTTPS): Kad god surfate webom, provjerite koristite li sigurne veze tražeći “https://” u URL-u i ikonu lokota u traci za adresu. Izbjegavajte slanje osjetljivih informacija preko nesigurnih veza, pogotovo na javnim Wi-Fi mrežama.
  5. Budite oprezni s osobnim informacijama: Pazite na osobne informacije koje dijelite online, pogotovo na društvenim mrežama i drugim javnim forumima. Ograničite količinu osobnih informacija koje otkrivate i prilagodite postavke privatnosti kako biste kontrolirali tko može vidjeti vaše postove i profilne informacije.
  6. Pregledajte postavke privatnosti: Redovito pregledavajte i prilagođavajte postavke privatnosti na svojim online računima, profilima na društvenim mrežama i uređajima kako biste osigurali da odgovaraju vašim preferencijama i razini udobnosti. Smanjite prikupljanje i dijeljenje podataka kad god je to moguće.
  7. Koristite načine privatnog pregledavanja: Koristite načine privatnog pregledavanja ili inkognito prozore kada pristupate osjetljivim informacijama ili surfate webom na zajedničkim uređajima. To sprječava pohranu vaše povijesti pregledavanja, kolačića i drugih podataka lokalno.
  8. Instalirajte sigurnosni softver: Instalirajte pouzdani antivirusni i protumalverni softver na svoje uređaje kako biste otkrili i uklonili zlonamjerne softvere, pokušaje phishinga i ostale online prijetnje. Redovito ažurirajte sigurnosni softver kako biste osigurali optimalnu zaštitu.
  9. Budite skeptični prema neželjenim komunikacijama: Budite oprezni prilikom odgovaranja na neželjene e-pošte, poruke ili telefonske pozive, pogotovo ako traže osobne informacije ili vas potiču da kliknete na sumnjive veze. Provjerite autentičnost pošiljatelja prije nego što poduzmete bilo kakvu radnju.
  10. Edukacija: Budite informirani o uobičajenim online prijetnjama, rizicima za privatnost i najboljim praksama za sigurno korištenje interneta. Redovito se educirajte o novim sigurnosnim prijetnjama i tehnikama koje koriste cyber-kriminalci kako biste se učinkovito zaštitili.

Slijedeći ove prakse i budući budni na internetu, možete značajno poboljšati svoju privatnost i sigurnost na internetu.

17.02. (12:00)

Sad smo puno sigurniji

Od danas se na sve internetske platforme u EU počinje primjenjivati Akt o digitalnim uslugama

Korisnici, države članice i platforme sada se mogu koristiti alatima iz Akta o digitalnim uslugama kako bi oblikovali sigurniji i transparentniji internet.  Platforme koje nisu određene kao vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice bit će pod nadzorom, na razini država članica, neovisnog regulatornog tijela koje djeluje kao nacionalni koordinator za digitalne usluge (DSC). Nacionalni koordinatori bit će odgovorni da te platforme djeluju u skladu s pravilima. Korisnici internetskih platformi će morati dobiti jasne informacije, primjerice, o tome zašto su im preporučeni određeni sadržaji, moći će ukinuti preporuke sadržaja na temelju podataka s profila, a imat će i pristup jasno razumljivom sažetku uvjeta poslovanja svake od platformi, na svojem jeziku. Od sad vrijede i nova pravila za oglase, maloljetnici dobivaju još više zaštite, a od platformi se očekuje da će više poraditi na moderaturi kako bi suzbili dezinformacije. Lider

08.02. (12:00)

Samo probaj

Huti bi možda željeli srušiti internetsku vezu, no to mogu samo SAD i Rusija

Međunarodno priznata jemenska vlada upozorila je da Huti, koji su zauzeli velik dio Jemena 2014., sada prijete da će sabotirati ključne podmorske komunikacijske kanale, uključujući internetske veze, koji prolaze ispod Crvenog mora povezujući Aziju s Europom. Huti su lako pristupili kartama koje prikazuju podvodne komunikacijske kabele koji prolaze pokraj njihove obale, u tjesnacu koji je širok samo 32 kilometra. Ali optički kabeli, koji čine 17% svjetskog internetskog prometa, leže na morskom dnu uglavnom stotinama metara ispod površine, što je daleko izvan dosega ronilaca. Smatra se da SAD i Rusija imaju pomorsku sposobnost da ih presjeku. To bi zahtijevalo djelovanje podmornice za duboko more kako bi se zatim kablovi mogli eventualno presjeći, što bi Hutima bilo teže za postići. Index

22.12.2023. (09:00)

Život u oblacima

Indeks digitalne kvalitete života: Europa ispred svih, Hrvatska sve bolja

Prosječna osoba provede blizu sedam sati svaki dan gledajući u ekran, bilo za posao, zabavu ili komunikaciju, naglašavajući koliko je ljudski život postao digitalan. I kao što se fizičko blagostanje razlikuje od mjesta do mjesta, tako se razlikuje i digitalno blagostanje. SurfShark je i ove godine rangirao 121 zemlju (što iznosi 92 posto svjetske populacije) prema pet ključnih metrika: dostupnost interneta, njegova kvaliteta, e-infrastruktura, sigurnost i e-uprava. Prvih deset zemalja na ljestvici su iz Europe. Hrvatska je među zemljama koje su premašile očekivanja, s obzirom na BDP. Lider