Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
Ministarstvo svadljivih fondova
Što se događa s europskim fondovima ako padne vlada?

Situacija s fondovima EU-a nije blistava, a izbori će sigurno dovesti do toga da se započeti procesi dodatno uspore, opisuje konzultantica Ariana Vela što će se dogoditi s povlačenjem europskih fondova ako padne vlada. No, kaže ona da osnovni problem nisu mogući novi izbori, nego nedostatak sposobnih kadrova, a u praksi to što kasnimo s otvaranjem poziva i provedbom programa. Poseban je, kaže, problem Program ruralnoga razvoja gdje treba napraviti veće promjene i donijeti odluke, posebice o pozivima iz mjere 4. Točno je, kaže, da neke odluke u RH doslovno potpisuju ministri, a ako njih nema, nema ni dodjele sredstava… T-Portal