Stroža pravila EU-a za sadržaj na internetu Googleu, Twitteru, Meti i Appleu - Monitor.hr
17.02.2023. (22:00)

Odgovorno poslovanje

Stroža pravila EU-a za sadržaj na internetu Googleu, Twitteru, Meti i Appleu

Prema novom Zakonu o digitalnim uslugama EU-a tvrtke s više od 45 milijuna korisnika smatraju se vrlo velikim online platformama i podliježu obvezama poput upravljanja rizikom te vanjskoj i neovisnoj reviziji. Također su dužni dijeliti podatke s vlastima i istraživačima te usvojiti kodeks ponašanja. Europska komisija je internetskim platformama i tražilicama dala rok do 17. veljače da objave podatke o mjesečnim aktivnim korisnicima. Vrlo velike internetske platforme imaju rok od četiri mjeseca za implementaciju novog zakona ili riskiraju kazne. Twitter tvrdi da ima prosječno 100,9 milijuna korisnika mjesečno u EU, Alphabet je dao jedan broj na temelju korisničkih računa, a drugi na temelju odjavljenih korisnika, App Store broji više od 45 milijuna, a Ebay je ispod prosjeka. Meta ima prosječno 255 milijuna korisnika na Fejsu i nešto manje na Instagramu. Lider


Slične vijesti

17.02. (11:00)

Sad smo puno sigurniji

Od danas se na sve internetske platforme u EU počinje primjenjivati Akt o digitalnim uslugama

Korisnici, države članice i platforme sada se mogu koristiti alatima iz Akta o digitalnim uslugama kako bi oblikovali sigurniji i transparentniji internet.  Platforme koje nisu određene kao vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice bit će pod nadzorom, na razini država članica, neovisnog regulatornog tijela koje djeluje kao nacionalni koordinator za digitalne usluge (DSC). Nacionalni koordinatori bit će odgovorni da te platforme djeluju u skladu s pravilima. Korisnici internetskih platformi će morati dobiti jasne informacije, primjerice, o tome zašto su im preporučeni određeni sadržaji, moći će ukinuti preporuke sadržaja na temelju podataka s profila, a imat će i pristup jasno razumljivom sažetku uvjeta poslovanja svake od platformi, na svojem jeziku. Od sad vrijede i nova pravila za oglase, maloljetnici dobivaju još više zaštite, a od platformi se očekuje da će više poraditi na moderaturi kako bi suzbili dezinformacije. Lider

22.12.2023. (00:00)

Nemre više kredit sam tak

EU postavlja nova pravila za zaduživanja

Gornja granica ukupnog zaduživanja ostaje na 60 posto BDP-a. Granica za godišnji novi dug ostaje na tri posto. Međutim, brzina smanjenja duga prilagođena je željama visoko zaduženih zemalja, među kojima su Grčka, Italija i Francuska. Polovica članica EU-a prelazi granicu od 60 posto. Njemačka, koja je samo malo iznad te granice, uspjela se izboriti za to da postoje fiksne smjernice za smanjenje duga i novo zaduživanje, o čemu svaka članica neće moći pojedinačno pregovarati s Europskom komisijom. Ubuduće će iz obračuna ukupnog duga biti isključeni određeni državni rashodi za obranu i zaštitu klime koji se financiraju zaduživanjem. DW

20.12.2023. (17:00)

Ili ih primi ili daj pare

EU postigla dogovor o migrantima, svaka članica će birati hoće li ih prihvatiti ili uplatiti sredstva u zajednički fond


Europski parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o migraciji i azilu, objavila je povjerenica EU za unutarnje poslove. Preliminarni sporazum trebaju ratificirati oba tijela. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je da će Pakt o migraciji i azilu osigurati učinkovit europski odgovor i zaštitu onih kojima je potrebna pomoć. S druge strane, skupina ljevice u Europskom parlamentu rekla je: “Mračan dan za EU. Upravo dogovoreni Pakt o migraciji i azilu označava smrt individualnog prava na azil u Europi. Ovo je najznačajniji napad na prava azila i migracija od osnutka EU.” Očekuje se daljnja rasprava i ratifikacija. (Index)

08.07.2023. (13:00)

Inventura

Deset godina EU članstva: Hrvatska između egzodusa stanovništva i rasta robnog izvoza i turizma

Nije sporno da je većina makroekonomskih pokazatelja pozitivna i da danas živimo bolje nego prije deset godina. No nije Hrvatska sama na svijetu, i druge države članice EU-a bilježile su rast u tom razdoblju. Hrvatsku je u tom vremenu ponajprije obilježio pravi egzodus. Ostali smo bez svakog desetog stanovnika. S druge strane klackalice je rast BDP-a od 50,6 posto. To je znatno više od prosjeka rasta EU-a (38,3 posto), ali manje od gotovo svih tranzicijskih država. Slična je priča s industrijskom proizvodnjom, a i zaposlenost nam je narasla (s njom i plaće, ali sporije nego u drugim državama). Porasla je i poljoprivreda, ali s većinskim udjelom EU subvencija. Najveći rast, očekivano, bilježimo u turizmu. Jedino je manji broj studenata, što je slučaj i u drugim državama. Lider

09.06.2023. (12:00)

Ipak nam nije tako loše

Deset godina Hrvatske u EU

Hrvatskoj EU predstavlja povijesno važan okvir za demokratski razvoj i gospodarski rast. Mnoge smo mogućnosti iskoristili, ali ne sve i ne u potpunosti. U konačnici sve ovisi o samoj Hrvatskoj. Ne trebamo se pitati kako živimo u EU, već kako živimo u Republici Hrvatskoj kao članici EU. Pregovori za pristup su bili dugi, ponekad i bolni, ali smo imali usku suradnju i posao je obavljen. Najveći je uspjeh pristup schengenskom prostoru i euro zoni. Naučili smo ugovarati, pomakli se sa začelja i trenutno smo treći u EU. Relativno smo dobri. U provedbi i potrošnji ugovorenih sredstava situacija nije toliko idealna. I dalje smo izuzetno birokratizirani, a znanje o javnoj nabavi je još uvijek nedovoljno da bi se izbjegle nepravilnosti i financijske korekcije. N1

30.05.2023. (01:00)

Europsko tkivo je jače nego neki misle

Europski gubitnici ponovo postaju pobjednici

Foreing policy donosi, a Jutarnji prenosi zanimljiv članak o tome kako jučer problematične i zanemarene države izrastaju u lidere.
Jedna od ljepših priča koja ovih dana kruži Bruxellesom jest o tome kako se troše europska sredstva za oporavak od pandemije covida-19. Radi se o otprilike 869 milijardi dolara bespovratnih sredstava… Zanimljivo je da s najvećom lakoćom kroz ovaj sustav provjera prolaze projekti koje predlažu zemlje poput Grčke, Irske i Portugala. Naime, tijekom krize eura, prije više od 10 godina, te su zemlje navikle na to da dobivaju novac u zamjenu za planove reformi… Prema najnovijim gospodarskim prognozama Europske komisije, Cipar, Grčka i Portugal bit će među najbrže rastućim gospodarstvima EU-a 2023. godine… Emancipacija srednje i istočne Europe još je jedan primjer kako se brzo može promijeniti sudbina zemalja EU-a, mijenjajući time i ravnotežu snaga unutar EU-a. Dobar primjer je Poljska. Prije ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, Poljska je bila marginalizirana u EU-u zbog kršenja vladavine prava. No, nakon ruske invazije, Poljska je praktički preko noći postala prva linija bojišta. Poljska upozorenja o ratobornosti Rusije, koja su zapadni Europljani često smatrali pretjerivanjem, odjednom su se pokazala točnima. Kao rezultat toga, danas se poljskim stavovima pridaje puno veća pažnja. Neki čak tvrde da Poljska već postaje i previše dominantna u raspravama u Bruxellesu… Raste utjecaj Baltika i nordijskih zemalja… Stoga se može zaključiti da je Europa u stalnoj transformaciji. Uz nove izazove, stare se razmirice rješavaju i nastaju nove…

12.05.2023. (01:00)

Nekad je kvaliteta značila vječnost

Izglasali zabranu ugrađenih kvarova na uređaje

Europski parlament je s 544 “za”, 18 “protiv” i 17 suzdržanih glasova izglasao zabranu ugrađenih kvarova i programiranog zastarijevanja proizvoda. Dio je to nove EU Direktive o osnaženju položaja potrošača u zelenoj tranziciji. Nakon što je Direktiva uspješno odobrena na izglasavanje, sad je i službeno izglasana velikom većinom europarlamentaraca u Bruxellesu. Nekada smo mogli bateriju na mobitelu vrlo jeftino sami zamijeniti, a danas je ona ukopana duboko u uređaj. Došli smo do točke kad je trošak zamjene baterije na mobitelu neisplativ u odnosu na cijenu novog uređaja. Zato smo osigurali da potrošač u trenutku kupnje zna koliko je uređaj popravljiv, te da rezervni dijelovi budu dostupni i cjenovno pristupačni – rekla je naša europarlamentarka Biljana Borzan. Green

27.04.2023. (15:00)

Geto

BiH kao „zona za protjerivanje“ Europske unije

U izbjegličkom kampu Lipa kod Bihaća nastaje jedna vrsta pritvora za izgon kojeg financira Europska unija. Nevladin sektor strahuje da bi to mogao postati pravi pritvor na vanjskoj granici EU-a. Nevladine organizacije slute već duže da bi izvan EU-a mogli nastati pritvori za izgon kako bi se izbjeglice i migrante moglo prisilno vraćati prije nego što zatraže azil u Europskoj uniji. Na to upućuje i posjet mađarskog EU-povjerenika za proširenje Olivéra Várhelyija Bosni i Hercegovini proteklog studenog. Várhelyi je tada najavio probni projekt u Lipi i govorio o tome da se „lažni tražitelji azila moraju toliko dugo zadržati dok ih se ne vrati u njihove zemlje podrijetla”. DW

26.12.2022. (08:00)

Šampanjac za euro i schengen

Mihaljević: Kad se 1. siječnja probudimo, bit će to u boljem mjestu za život

Ulaskom u ravnopravno EU društvo proteklih je godina strahovito trpjela hrvatska demografija. Stotine tisuća mladih, mnogo visokoobrazovanih, cijele obitelji s djecom otišle su trbuhom za kruhom u zemlje velike europske obitelji. Za većom plaćom, ali i poštenijim odnosom u radnim i društvenim sredinama. Mnogo je toga u Hrvatskoj i dalje nakaradno i kriminalno, ali što očekivati od društva duboko premreženog korupcijom. No, zamislite samo kako bi to izgledalo da nismo u Europskoj uniji. Pa da nema europskog novca i budnih očiju neovisnih medija, kojih ima u Hrvatskoj, bez obzira na to što stanje nije dobro i što treba ozbiljno poraditi na tome da novinari budu slobodniji, hrabriji i neovisniji o novcu kojeg redistrubuiraju tijela javne vlasti, na državnoj i lokalnim razinama. Robert Mihaljević za Glas Podravine.

08.10.2022. (22:00)

Između ruskog čekića i američkog nakovnja

Nesigurna Europa

EU regulators extend tough economic sanctions on Russia over Ukraine | Global Trade Review (GTR)

Brexit i dolazak Donalda Trumpa na čelo SAD-a iste godine ujedno su ojačali potrebu evropske samostalnosti. Brexit zato što je Britanija bila jedna od članica EU-a koja je uvijek nastojala održati što bliže veze s SAD-om, ponekad i čvršće nego sa svojim kontinentalnim saveznicima. A Trump zato što je njegova administracija evropskim liderima osvijestila da SAD ne mora uvijek biti pouzdan saveznik. Kao glavni promotor težnje prema većoj samostalnosti, odnosno “strateškoj autonomiji” EU-a, posljednjih godina figurira francuski predsjednik Emmanuel Macron. No njegova je moć unutar Francuske – kao i francuski utjecaj u zemljama EU-a – ostala ograničena. Rat u Ukrajini stvar je višestruko zakomplicirao. EU muče unutarnje razlike, a bez obzira na to hoće li odabrati “stratešku autonomiju” ili prisnije veze sa SAD-om, rat je kontinent učinio nesigurnijim i manje demokratskim. Novosti