Superionska jezgra Zemlje: čvrsta rešetka, tekuća nutrina - Monitor.hr
Danas (07:00)

Kad planet odluči biti i čelik i maslac - u isto vrijeme

Superionska jezgra Zemlje: čvrsta rešetka, tekuća nutrina

Znanstvenici su eksperimentalno potvrdili postojanje superionskog stanja materije u uvjetima Zemljine unutarnje jezgre. U tom stanju željezo ostaje čvrsto, dok se lakši atomi, poput ugljika, slobodno kreću kroz kristalnu strukturu, čineći jezgru „mekšom” nego što se dosad mislilo. Time se objašnjavaju neobična seizmička mjerenja niske brzine smičnih valova. Otkriće nudi novi, dinamičniji pogled na unutrašnjost planeta i potencijalno na nastanak Zemljina magnetskog polja. Index


Slične vijesti

01.04. (19:00)

Kad ni vlastita jezgra više ne zna kamo ide

Zemljina jezgra se okreće unatrag – posljedice su nama neprimjetne, no otkriće je važno

Znanstvenici su otkrili da se unutarnja jezgra Zemlje, golema kugla željeza i nikla, počela okretati sporije od kore i plašta, što znači da se relativno gledano vrti unatrag. Do ovog su zaključka došli analizirajući seizmičke valove potresa i nuklearnih testova. Ova promjena može utjecati na magnetsko polje, a time i na navigaciju te klimatske procese. Također sugerira da jezgra nije potpuno kruta, već se može deformirati. Iako ne donosi neposredne katastrofe, ovo otkriće potvrđuje da naš planet ostaje misteriozan i dinamičan. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

27.02.2023. (12:00)

Zemlja kao lutka babuška

Naš geolog sudjelovao u otkriću najdublje jezgre naše planete

Kad bismo mogli sa Zemljine unutarnje jezgre maknuti cijeli plašt, kad bismo odgrnuli zemlju s nje, zasjala bi kao Sunce jer je temperatura dolje oko 5500 stupnjeva. Hipoteza o postojanju najdublje jezgre postavljena je još početkom ovog stoljeća, no zbog činjenice da se unutarnja jezgra, metalna kugla u čvrstom stanju koja je uronjena u vanjsku, tekuću jezgru, nalazi na dubinama većim od 5000 kilometara, dosadašnje metode mjerenja nisu bile dovoljno razvijene. Matematičkim izračunima može se jako precizno izmjeriti koliko jednom seizmičkom valu treba za prolazak kroz Zemlju do svoje antipodalne točke na drugom kraju svijeta. Kako se to može predvidjeti, može se i izračunati kolika su odstupanja. ‘Ako valovi malo kasne, to znači da su prošli kroz nešto, neki materijal koji ih usporava’. Naš geolog Hrvoje Tkalčić s australskog Nacionalnog sveučilišta za Tportal.

23.02.2023. (17:00)

Tamo dolje, đavoli se kote

Analizom potresnih valova potvrdili postojanje metalne kugle u središtu Zemlje

Ne tako davno, Zemljinu unutrašnjost dijelili smo na četiri dijela: relativno tanku koru (debljine u prosjeku 30–35 km), ogromni plašt, vanjsku (tekuću) i unutarnju (čvrstu) jezgru. Početak ovog stoljeća donio je pretpostavku da u samom središtu Zemlje postoji još jedan ‘sloj’, tj. da se čvrsta unutarnja jezgra može dalje podijeliti na dva dijela. Upravo unutar te jezgre sada je, inovativnom metodom i prvi puta u povijesti seizmologije, potvrđeno postojanje još jedne središnje metalne kugle. Za to je otkriće bilo potrebno osmisliti i sasvim novu metodu proučavanja seizmičkih valova. Bug

13.06.2021. (22:00)

Tamo dolje đavoli se kote

Misterij u središtu Zemlje: jezgra našeg planeta je iskrivljena i asimetrična

Iako se već desetljećima zna za ovu anomaliju, znanstvenici još uvijek nemaju odgovor na pitanje što je uzrokuje. Strujanje tekućeg željeza u vanjskoj jezgri odvodi toplinu iz unutarnje jezgre, što uzrokuje njeno hlađenje. Dakle, to znači da je vanjska jezgra odnosila više topline s istočne strane (pod Indonezijom) nego sa zapadne (pod Brazilom), tvrde sa Sveučilišta Berkeley (Live Science). Iz nekog se razloga valovi kroz jezgru kreću znatno brže kada putuju između sjevernog i južnog pola nego kada prolaze preko ekvatora. Stručnjaci također navode kako ovaj asimetrični rast ne znači da je unutarnja jezgra deformirana ili da može doći do neuravnoteženosti. Index

11.02.2015. (20:51)

Novo središte

Znanstvenici otkrili jezgru unutar Zemljine jezgre

Kineski i američki znanstvenici tvrde kako su saznanja o tome što se nalazi ispod naših stopala, duboko u središtu Zemlje, potpuno pogrešna. Tim znanstvenika vjeruje kako se unutar Zemljine jezgre nalazi još jedno, posebno i dosad nepoznato područje sastavljeno od kristala željeza. Znanstvenici su do ovog otkrića došli ‘slušajući’ i analizirajući odjeke potresa koji se mijenjaju dok putuju kroz različite slojeve našeg planeta. “Ti se valovi odbijaju s jedne na drugu stranu Zemlje”, objašnjava profesor Xiaodong Song sa Sveučilišta Illinois. Jutarnji, Nature