Sve manje razumijevanja za prijem izbjeglica - Monitor.hr
12.09.2023. (13:00)

Nema zemlje za strance

Sve manje razumijevanja za prijem izbjeglica

Gradovi širom Njemačke su na granicama svojih mogućnosti kada je u pitanju smještaj izbjeglica. Zbog nedostatka stanova, izbjeglice se ponovo smještaju u školske dvorane. Bude se sjećanja na 2015. godinu. Njemačke gradovi se žale da moraju primiti više izbjeglica nego što za to imaju raspoloživog prostora. Ne samo da nedostaje životnog prostora, nego i slobodnih mjesta u vrtićima i školama, novca i osoblja. Općine, pored financijskog opterećenja, strahuju i od društvenih posljedica. Kako bi olakšao situaciju, barem na srednji rok, grad Telgte sada gradi kontejnerske stambene komplekse na različitim lokacijama. Ali i za to je potrebno mnogo novca, koje ovaj grad zapravo nema. DW


Slične vijesti

Jučer (18:00)

Nije baš najtoplija glede dobrodošlice, ali...

EU se dobro postavila glede prihvata izbjeglica iz Ukrajine, problem Afrika i Bliski istok

Aktualne rasprave o izbjeglicama usredotočene su na mjere odvraćanja. Prema novoj reformi azila Europske unije, tražitelji azila će ubuduće biti provjeravani i registrirani na vanjskim granicama EU-a. Oni bi trebali čekati u prihvatnim kampovima do dvanaest tjedana dok se ne donese odluka o njihovom zahtjevu za azil. Sporazumi o prihvatu izbjeglica s pretežno neeuropskim zemljama izrazito su problematični. Prijem oko milijun ljudi u Njemačku dosad je prošao prilično dobro iz dva razloga. S jedne strane, savezna vlada odlučila se protiv centraliziranog smještaja u kampove, a s druge strane, civilno društvo je masovno pomoglo. Problem koji nije riješen desetljećima je situacija na Bliskom istoku, loši uvjeti u prenapućenim prihvatnim kampovima, a bivša članica EU Velika Britanija hapsi migrante kako bi ih poslala u Ruandu. DW

21.11.2023. (23:00)

Nichts od herzlich willkommena

Njemačka ne želi izbjeglice: nema stanova, nema integracije

Savezna Vlada u Berlinu već je donijela paket mjera, ističući kao cilj smanjivanje broja došljaka u Njemačku. Produljene su granične kontrole, otežano doseljavanje obitelji, smanjena su socijalne povlastice za tražitelje azila. Kancelar Olaf Scholz kaže da je vrijeme da se „konačno u velikom stilu deportiraju oni koji nemaju pravo na ostanak u Njemačkoj“. Osam godina nakon što je kancelarka Angela Merkel rekla čuveno „Uspjet ćemo!”, primajući migrante koji su stizali Balkanskom rutom – ton u Njemačkoj potpuno se promijenio. Načelnica okruga Bad Kreuznach primjećuje da je i građanima dosta. Sve je to povezano: što više došljaka, to je sve lošije raspoloženje prema izbjegličkoj politici. U Njemačkoj je ove godine do listopada podneseno 286.000 zahtjeva za azil – najviše od 2016. godine koja je sa 745.000 zahtjeva bila rekordna. Međutim, od početka rata u Ukrajini u veljači prošle godine u Njemačku je stiglo i preko milijun ukrajinskih državljana. Oni se ne broje u tražitelje azila jer, odlukom Europske unije, odmah stječu privremenu zaštitu. DW

05.08.2023. (22:00)

Bez obzira na sve izazove, lijepa priča iz Hrvatske

Plaški, ni na nebu ni na zemlji

Large 1plaski1

U općini su na vlasti zajedno SDP, HDZ i dvije stranke srpske manjine, SDSS i DSS. “U malim sredinama nije bitna stranka, bitan je čovjek i kako radi”, kaže načelnik Pero Damjanović. U deset godina izgubili su više od 600 ljudi, uglavnom mladih. Zaposlenih ima nešto više od 150, ali u Janjoj Gori razvija se turizam, izgrađen je joga centar i nastala je umjetnička kolonija… Na kraju posjeta dolini, po ošljunčanoj neasfaltiranoj cesti vozimo se u selo Latini, da ispunimo obećanje Đuđi Dragašu. Samo je ispred njegove kuće asfalt od stotinjak metara.- To sam uspio ispregovarati s općinom. A ostatak asfalta neću doživjeti – smije se Đuđa, koji se i sam kandidirao za političke pozicije, ali neuspješno. U njegovoj kući na zidu su tri portreta. Svaki je tu s razlogom. – Za Aleksandra Karađorđevića sam čuo da je izgradio prugu Knin – Split i podijelio zemlju seljacima. Tito? Nikad se takav neće roditi. Ma kakvi, nema teorije. Sve se sagradilo za vrijeme Josipa Broza. Preko Hidroelektre radio sam po svijetu za 1500 dolara plaće – nabraja Đuđa. Ivo Sanader? – Dobar bio. Kad sam radio u splitskom Konstruktoru na dovršetku Svetog Roka, plaća je bila 8900 – kaže. Danas je na penziji od 190 eura. Novosti

27.04.2023. (15:00)

Geto

BiH kao „zona za protjerivanje“ Europske unije

U izbjegličkom kampu Lipa kod Bihaća nastaje jedna vrsta pritvora za izgon kojeg financira Europska unija. Nevladin sektor strahuje da bi to mogao postati pravi pritvor na vanjskoj granici EU-a. Nevladine organizacije slute već duže da bi izvan EU-a mogli nastati pritvori za izgon kako bi se izbjeglice i migrante moglo prisilno vraćati prije nego što zatraže azil u Europskoj uniji. Na to upućuje i posjet mađarskog EU-povjerenika za proširenje Olivéra Várhelyija Bosni i Hercegovini proteklog studenog. Várhelyi je tada najavio probni projekt u Lipi i govorio o tome da se „lažni tražitelji azila moraju toliko dugo zadržati dok ih se ne vrati u njihove zemlje podrijetla”. DW

11.02.2023. (08:00)

Trgovina ljudima u Libiji teška milijardu dolara

Više od 200.000 robova: Bez pravnog i ekonomskog izlaza Eritrejci su zarobljeni u krugu trgovine ljudima

Large internacionala ivana

Najmanje dvjesto tisuća izbjeglica porobljeno je u sklopu trgovine ljudima u Libiji između 2017. i 2021. godine. Osobito su eritrejske izbjeglice postali objekti trgovanja i porobljavanja, a trgovci robljem ih zlostavljaju, siluju, prisiljavaju članove njihovih obitelji da plaćaju otkupnine. Eritreja je 30 godina pod diktaturom predsjednika Isaiasa Afverkija, u zemlji nema neovisnih organizacija, medija, pravosuđa. Od proglašenja neovisnosti 1993. nisu održani izbori, rasprostranjen je prisilni rad i vojno novačenje. Zbog manjka informacija i nemogućnosti internetske komunikacije, eritrejske izbjeglice posebno su ranjive na izbjegličkom putu. Podaci o porobljenim izbjeglicama u Libiji su iz studije koju je uz grupu suradnika vodila profesorica i istraživačica Mirjam van Reisen s nizozemskog sveučilišta Tilburg, objavljene u knjizi “Porobljeni: Zatočeni i prodani kroz digitalne crne rupe”. Novosti

24.01.2023. (21:00)

Europski sud za ljudska prava već je 2014. osudio Italiju zbog odbijanja izbjeglica bez provođenja odgovarajućeg postupka

Na trajektima između Italije i Grčke postoje tajni zatvori za izbjeglice

Grčki humanitarci spašavali izbjeglice, sada optuženi za špijunažu. Prijeti im zatvor - Index.hr

Na svim trajektima postoje takva mjesta: toaletne prostorije koje se više ne koriste ili metalni regal na kraju parkirališta u potpalublju. Oni se često koriste kao zatvori za izbjeglice tijekom plovidbe – koja nekad traje i više od 30 sati. Ponekad su ljudi vezani lancima, bez mogućnosti spavanja ili odlaska na WC, pokazuje zajedničko istraživanje magazina Monitor prvog programa njemačke televizije ARD u suradnji s investigativnom mrežom Lighthouse Reports te medijima poput švicarskog SRF-a, Al Jazeere i talijanskog lista Domani. „Ovim se krše zakoni Europske Unije, jednako kao i odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima”, kaže Dana Schmalz s Instituta Max Planck za komparativno građansko pravo i međunarodno pravo. Ovakav način smještaja očita je povreda ljudskog dostojanstva. Trajektna tvrtka, međutim, poriče sve optužbe. Na novinarski upit iz tvrtke tvrde da takvo što ne postoji na njihovim trajektima te da se oni uvijek pridržavaju svih nacionalnih i međunarodnih propisa. Deutsche Welle

 

14.12.2022. (20:00)

Većina građana sporo prihvaća promjene

Je li hrvatsko društvo spremno da mu svaki četvrti stanovnik bude stranac?

Jutarnji list - DOĐITE STRANCI, MOLIMO VAS! RADNA MJESTA VAS ČEKAJU Vlada priprema radikalnu mjeru: ukinut će kvote za uvoz radne snage

Dražen Živić, demograf i znanstvenik s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, još jednom je ponovio da, ako se ubrzo ne donesu nekakve konkretne i sustavne demografske mjere, Hrvatskoj do kraja 21. stoljeća prijeti demografski slom. „Kada je riječ o mogućoj promjeni etničke strukture u Hrvatskoj ona za sada nije realna niti smo trenutno ugroženi. Naime, Hrvatska nije gospodarski i na druge načine razvijena kao države Zapadne Europe tako da se radnici koji dolaze raditi zadržavaju sezonski i onda vraćaju u svoje matične države ili pak odlaze prema razvijenijim državama Europe. Stoga Hrvatska nije, za sada, niti migrantima interesantna država tako da se još uvijek nalazimo samo na njihovom putu prema državama Zapadne Europe“, kaže Živić. Govoreći o značajnijem naseljavanju stranaca u Hrvatsku kaže kako bi se takvo što moglo očekivati s gospodarskim razvojem i stvaranjem puno kvalitetnijih uvjeta života nego što su sada. Aljazeera

28.11.2022. (13:00)

Trbuhom za kruhom

Europa ne zna što s izbjeglicama, kojih je sve više

Zbog povećanja broja migranata koji ulaze u EU preko takozvane mediteranske, ali i zapadnobalkanske rute u petak je u Bruxellesu održan hitan sastanak ministara unutarnjih poslova. Broj ilegalnih prelazaka granica EU-a za 77 posto je veći nego lani, a Hrvatska bilježi porast od 145 posto. Načelnik Uprave za granicu MUP-a istaknuo je u ponedjeljak za HRT da su Srbija i BiH uvele potpuno drukčiji vizni režim, što je rezultiralo dolaskom golemog broja državljana zemalja kao što su Burundi, Indija, Kuba i Gvineja Bisau na ovo područje. S tim da odabir ciljane zemlje ponekad ovisi i o krijumčarima koje migranti svojim radom trebaju isplatiti, dodajući da su mnogi od njih u zapadnoeuropskim zemljama žrtve iskorištavanja, praktički ropstva, traffickinga i sličnih kaznenih djela. Nacional

06.09.2022. (13:00)

"Izraz 'izbjeglička kriza' problematičan je jer implicira da su izbjeglice stvorile krizu"

U Europi se izgubila jednakost svih građana

Julija Sardelić profesorica je na Programu političkih nauka i međunarodnih odnosa pri Te Herenga Waka – Univerzitetu Victoria u Wellingtonu, Novi Zeland, gdje predaje predmete o ljudskim pravima, politici prisilnih migracija i nacionalizmu. Njena istraživanja obuhvataju šire teme državljanstva i migracija, ali je posebno zanima položaj marginalizovanih manjina (Roma), osoba bez državljanstva i prisilnih migranata. “Jako je bitno da se ukrajinskim izbjeglicama nudi zaštita u EU. Ali ono što je indikativno jest da države članice EU-a po Direktivi o privremenoj zaštiti moraju pružiti zaštitu građanima Ukrajine, ali ne nužno i državljanima trećih zemalja koji žive u Ukrajini. Ovo je posebno pogodilo, na primjer, afričke studente koji studiraju u Ukrajini, kao i ljude koji su prethodno tražili azil u Ukrajini. Usto, nejednak je bio i tretman ukrajinskih državljana koji pripadaju različitim manjinama.“ , kaže Sardelić. Aljazeera

26.07.2022. (17:00)

"Rusija propada i želi povući svijet sa sobom"

Ukrajinska redateljica Alina Gorlova: Ne vjerujem da ćemo ikada živjeti u svijetu bez rata

Nakon bijega od rata u Siriji, sudbina je porodicu Suleyman odvela u različite dijelove Evrope – Lazgin je s porodicom dom našao u Lisičansku, rodnom gradu svoje supruge na istoku Ukrajine. No njihova sreća i život u miru bili su kratkog vijeka, jer su se nedugo zatim ponovo našli usred oružanog sukoba, ovog puta u Ukrajini. Njihova životna priča, koja je nakon invazije koju je Rusija 24. februara pokrenula na Ukrajinu dodatno dobila na značaju, a koju je filmskom kamerom dokumentovala ukrajinska autorica Alina Gorlova, odličan je pokazatelj surovosti, pogubnosti i apsurdnosti rata. U razgovoru za Al Jazeeru, Gorlova govori o svom dokumentarnom filmu “Ova kiša nikad neće stati”, ratu u Ukrajini i ulozi i važnosti koju umjetnost ima u ratnim okolnostima. Aljazeera