Europa ne zna što s izbjeglicama, kojih je sve više - Monitor.hr
28.11.2022. (12:00)

Trbuhom za kruhom

Europa ne zna što s izbjeglicama, kojih je sve više

Zbog povećanja broja migranata koji ulaze u EU preko takozvane mediteranske, ali i zapadnobalkanske rute u petak je u Bruxellesu održan hitan sastanak ministara unutarnjih poslova. Broj ilegalnih prelazaka granica EU-a za 77 posto je veći nego lani, a Hrvatska bilježi porast od 145 posto. Načelnik Uprave za granicu MUP-a istaknuo je u ponedjeljak za HRT da su Srbija i BiH uvele potpuno drukčiji vizni režim, što je rezultiralo dolaskom golemog broja državljana zemalja kao što su Burundi, Indija, Kuba i Gvineja Bisau na ovo područje. S tim da odabir ciljane zemlje ponekad ovisi i o krijumčarima koje migranti svojim radom trebaju isplatiti, dodajući da su mnogi od njih u zapadnoeuropskim zemljama žrtve iskorištavanja, praktički ropstva, traffickinga i sličnih kaznenih djela. Nacional


Slične vijesti

02.06. (18:00)

Tuđe greške - naša prilika

Njemačkoj su trebala desetljeća da shvati kako demografske i probleme na tržištu rada ne mogu riješiti samo imigranti već i pametna politika

Njemačka je svoje gastarbajtere bila prisiljena uvoziti zbog nagloga gospodarskog uzleta nedugo nakon 2. svjetskog rata, ali i činjenice da je u tom ratu poginulo oko 6,5 milijuna Nijemaca – oko 10 posto prijeratne populacije. Uz golem ekonomski rast naglo se povećavao i broj visokoobrazovanog stanovništva i otvarala su se bolja radna mjesta. Ona su bila rezervirana za Nijemce, a za teške i slabo plaćene, “prljave” poslove više nije bilo domaćih ljudi. Nitko u Njemačkoj u to doba nije ni pomišljao da će pridošli strani radnici trajno ostati – ni Nijemci, a ni sami stranci. I Savezna Republika Njemačka i gastarbajteri pretpostavljali su da će njihov boravak u Njemačkoj biti kratak. Ta pogrešna procjena dovela je do mnogih problema s kojima se Njemačka i danas suočava. Dugoročnu integraciju tadašnji njemački političari nisu planirali niti su osmislili dugoročnu migrantsku politiku. Poslovni

22.04.2023. (16:00)

Jedinstvo u različitosti

Gotovo svaki četvrti stanovnik Njemačke je stranog podrijetla

Godina izbjeglica u Passau – DW – 23.12.2015

Udio useljenika prve i druge generacije u ukupnom stanovništvu Savezne Republike Njemačke porastao je s 23 posto u 2021. na 24,3 posto u 2022. Prema Saveznom uredu za statistiku u Wiesbadenu, izbjeglice iz Ukrajine, Sirije i Afganistana posebno su uzrokovale povećanje ovog udjela stanovništva. Udio izravnih useljenika u stanovništvu porastao je za 7,3 posto, brže od broja izravnih potomaka roditelja imigranata rođenih u Njemačkoj, koji je dosegnuo udio od četiri posto. Najnovije brojke pokazuju da je oko tri četvrtine od 20,2 milijuna migranata osobno došlo u Njemačku od 1950. godine. 4,9 milijuna ljudi su izravni potomci tih imigranata. Udio useljenika je nešto veći (24,8 posto) nego useljenica (23,8 posto). S prosječnom dobi od 29,9 godina, oni koji su se doselili nakon 2013. (pri čemu se najviše radi o ljudima iz tzv. izbjegličkog vala ali i useljavanju iz zemalja EU) bili su znatno mlađi od neuseljeničke populacije čija je prosječna starost 47 godina. Deutsche Welle

30.10.2022. (22:00)

Što će na ovo reći Giorgia Meloni?

Ekonomski i demografski pokazatelji potvrđuju da Italija ima višestruku korist od imigranata

Italija: Spašeno gotovo 20.000 imigranata | Imigranti Vijesti | Al Jazeera

Zbog drugih gorućih tema poput rata u Ukrajini, energetske krize i ekonomskih nevolja, imigracija trenutno nije centralno pitanje italijanske politike. Tokom predizborne kampanje Meloni, za koju se znalo da pobjeđuje, nije imala ni potrebe da ga akcentira. No, imigracija je uvijek aktuelna tema na ovdašnjoj političkoj sceni, dramatično podijeljenoj na desnicu i ljevicu i po ovom pitanju. Zato je važno govoriti o ovoj temi racionalno i utemeljeno, na bazi demografskih, ekonomskih i socijalnih podataka. A što brojke zapravo kažu i da li su imigranti opasni po italijansko društvo i koliko uistinu koštaju državnu kasu? …Stranci su donijeli u državnu kasu 1,4 milijarde eura više nego što su koštali. Autori studije predviđaju da će u budućnosti ta razlika biti još veća zbog niza okolnosti, ali prije svega zato što se obrađeni podaci odnose na pandemijsku 2020. godinu kada su sveukupni državni izdaci bili puno veći, a prihodi manji. Aljazeera

02.05.2022. (01:00)

Podijeli pa vladaj

Segregacija u Švedskoj: “Imigranti i mi živimo u istoj zemlji, ali u posve različitim realnostima”

“Neuspjela integracija imigranata u posljednja dva desetljeća rezultirala je stvaranjem paralelnih društava i nasiljem uličnih bandi”, izjavila je švedska premijerka Magdalena Andersson. Zbog nereda i napada na policiju ona upire prst krivnje na kriminalce; tvrdi da je u Švedskoj omogućeno djelovanje i islamistima i krajnjoj desnici. – Dopušteno je da segregacija ode tako daleko da sada u Švedskoj imamo paralelna društva. Živimo u istoj zemlji, ali u potpuno različitim realnostima, rekla je Andersson. HRT O životu imigranata u podijeljenom švedskom društvu u intervjuu za Jutarnji govori nagrađivani švedski pisac Jonas Hassen Khemiri, sin Šveđanke i Tunižanina. Oba njegova romana Zovem svoju braću i Montecore, jedinstveni tigar  pripovijedaju o međusobnim predrasudama i nasilju u švedskom društvu, ali i pozivaju na novu definiciju švedskog identiteta.

10.03.2022. (08:14)

Sve izbjeglice (ni)su iste

Žižek: Što znači braniti Evropu?

Nakon ruskog napada na Ukrajinu slovenačka je vlada smjesta obznanila da je Slovenija spremna prihvatiti više hiljada ukrajinskih izbjeglica. Kao slovenski građanin nisam se osjetio samo ponosnim, nego i osramoćenim. Naposljetku, kada je Afganistan potpao pod talibane prije šest mjeseci, ta je ista vlada odbila afganistanske izbjeglice s obrazloženjem da bi morali ostati u svojoj državi i boriti se. Prije nekoliko mjeseci, kad je na hiljade izbjeglica, a većinom su bili irački Kurdi, pokušalo pobjeći u Poljsku iz Bjelorusije, slovenačka je vlada, uz tvrdnju da je Evropa napadnuta, Poljskoj ponudila vojnu pomoć kako bi je poduprla u sramotnim nastojanjima da izbjeglicama spriječi ulazak u državu – piše Slavoj Žižek za Project Syndicate, prijevod Peščanik.

23.09.2020. (17:30)

Život na sjeveru

Priča o migrantskom nasilju u Švedskoj je puno kompleksnija nego što se čini na prvu

Švedska je danas prosperitetna zemlja visokog standarda umnogome zahvaljujući i imigraciji. Optužiti imigraciju samo za kriminalitet značilo bi, primjerice, zanemariti da je 34 posto svih liječnika koji trenutačno rade u Švedskoj rođeno u inozemstvu, da stranci čine 65 posto svih liječnika koji su stekli licencu od 2005. do 2018. godine te da je samo 1,6 posto svih stranaca u Švedskoj počinilo neko kazneno djelo, piše Slobodan Mufić za Index.

25.06.2020. (09:30)

Samo izvol'te

Studija: Hrvatska tolerantna spram izbjeglica i homoseksualaca

Na pitanje do koje bi mjere trebalo dopustiti ljudima iz siromašnijih zemalja izvan Europe da se dosele i žive u Hrvatskoj, više od petine stanovnika u Hrvatskoj (22,5%) smatra da treba dopustiti mnogima da se dosele i da žive ovdje; više imaju samo Švedska, Španjolska i Norveška. Malo smo manje tolerantni što se usvajanja djece tiče – otprilike petina stanovnika Hrvatske (21%) slaže se s tvrdnjom da bi homoseksualni i lezbijski parovi trebali imati jednaka prava na posvajanje djece kao i heteroseksualni parovi. Moj Zagreb

14.01.2020. (16:30)

U Bruxellesu ćuprija

Švedska euro-zastupnica Björk Plenkoviću o imigrantima: Niti jedna država ne bi se trebala ponašati poput Hrvatske

Malin Björk danas je pošteno “oprala” Plenkovića u euro-parlamentu: “Vaše predsjedništvo kaže da se želite usredotočiti na vladavinu prava i bolje upravljanje migracijama. Osobno sam, nakon što pročitala izvješća, obišla područja koja ste spomenuli na sjeveru Bosne i na tom dijelu Hrvatske. Bilo je 10.000 nezakonitih povrataka (‘pushback’) 2018. godine i čak 25.000 lani. Niti jedna država članica ne bi trebala ponašati tako na svojim granicama”. Predsjednica grupe Zelenih Ska Keller ustvrdila je da se na graničnim područjima uništava imovina migranata, da ih se tuče i puca na njih iz vatrenog oružja. Tportal