Sve više pčela umire od virusa koje prenose grinje, koje su otporne na jedini lijek koji se koristi - Monitor.hr
Prekjučer (12:00)

Malene ubijaju još manji, a mi tu ništa ne možemo

Sve više pčela umire od virusa koje prenose grinje, koje su otporne na jedini lijek koji se koristi

U Hrvatskoj se nakon svake zime posljednjih godina zabilježe gubici od 20 do 30 posto svih košnica. U SAD-u je, kako piše časopis Science, ove godine zabilježen gubitak od 62 posto pčelinjih zajednica. Pokazalo se da su sve u sebi imale virus koji prenose grinje. Sve pronađene grinje bile su otporne na amitraz, jedini specifični grinjocid koji ljudima za sada stoji na raspolaganju. Razvoj nekog potpuno novog sredstva za sada nije na vidiku. Prema svemu sudeći i amitraz će uskoro biti potpuno neučinkovit. I dalje nedostaje ključno istraživanje o utjecaju pesticida i prehrane na masovni pomor pčela. Dok znanost još sanja o “cijepljenju” pčela protiv virusa, pčelarima se savjetuju mjere prve pomoći poput rotacije biocida i sterilizacije opreme. Ministarstvo bi trebalo osmisliti ozbiljan program zaštite oprašivača, jer bez njih nećemo imati što jesti – osim možda vlastitu neodgovornost. Milorad Milun za Novosti.


Slične vijesti

04.05.2024. (07:00)

Kill it with fire!

Pametno je ostaviti nepospremljen krevet neko vrijeme nakon buđenja, time uništavate grinje

Ove golim okom nevidljive životinje uzročnici su alergija i astme. Hrane se stanicama naše mrtve kože, a za njihovo razmnožavanje pogoduje topli okoliš. Baš onako kako je u krevetu, ispod pokrivača. Kako bi ih se barem djelomično riješili, dobra je odluka ostaviti “neuredan” krevet kako bi grinje bile izložene nižim temperaturama i svježem zraku te uginule. Upravo to opravdava postupke naših majki i baka koje uvijek skidaju plahte s kreveta i stavljaju ih na prozor ili balkon da se prozrače. N1

02.05.2015. (19:50)

Dovoljno da svi postanemo kao Monk

Leglo bolesti – što se zapravo nalazi ispod naših plahti?

Stručnjaci upozoravaju da prosječan krevet sadrži milijune sitnih organizama koji mogu štetiti ljudskom zdravlju izazivanjem brojnih alergijskih reakcija. Madraci, popluni, jastuci i posteljina s vremenom postaju spremišta ljudske kože, a ova mjesta potom privlače grinje i ostale bakterije, kojima toplina kreveta u dodiru s našim tijelom omogućuje ugodan život. Istraživanja su pokazala da takvih bakterija ima više od 10 milijuna po krevetu. Dnevnik.hr