Švicarski startup prodaje konzervirani zrak s Alpa - Monitor.hr
29.09.2017. (10:17)

Duboko dišite

Švicarski startup prodaje konzervirani zrak s Alpa

Švicarski startup konzervirao je zrak iz Švicarske i kao takvog ga prodaje stanovnicima vrlo zagađenih gradova poput onih u Kini i Indiji. Konzerve zraka koštaju 19,95 švicarskih franaka i sadrže dovoljno zraka za više od 120 udisaja, što je dovoljno za oko deset minuta korištenja. CroEnergo.eu, The Local


Slične vijesti

25.07. (18:00)

Nosu je zima, molekulama je zima – i svi se pomalo skrivaju

Hladan zrak ima drugačiji miris, a sad se zna i zašto

Zimi osjećamo manje mirisa jer se molekule mirisa sporije kreću na niskim temperaturama, a i naš nos se malo “zatvori” kako bi se zaštitio od hladnoće. Osim toga, hladan zrak iritira trigeminalni živac, pa su neki mirisi intenzivniji ako istovremeno potiču i taj živac. Ipak, velik dio zimskog “mirisa” dolazi od naših očekivanja – ljeti to i ne osjetimo zbog mirisa iz prirode i okoliša. Zato zimi, kada ih nema, palimo svijeće, kuhamo variva i pečemo kolače – da bi mirisi unutra nadoknadili nedostatak mirisa. Geek

25.02. (12:00)

Netko je zaustavio vjetar

Na zagađenje zraka kriv i nedostatak ciklone, zbog čega nema strujanja i sam se zrak ‘začepi’

Lebdeće čestice PM10, koje se nazivaju i grubim česticama, promjera su manjeg od 10 mikrometara (npr. prašina i pelud), a uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate. Njihova prosječna dnevna granična vrijednost je 50 mikrograma po kubnom metru pa se smatra da sve zabilježene vrijednosti iznad toga loše utječu na zdravlje. Te lebdeće čestice prvenstveno nastaju zbog ispušnih plinova u prometu i industriji te zbog loženja na kruta goriva. Na to utječe i nedostatak ciklone, zbog čega zrak ne struji, on se “ujezeri”. A tu pridonosi i položaj Zagreba, koji je okružen Medvednicom i Plešivicom, odnosno zatvoren sa severa i zapada pa kad nema vjetra nema ni provjetravanja. N1

21.02. (19:00)

Dotad se stignemo spasiti

Istraživanje pokazalo: Prisutnost kisika na planetama nije trajna karakteristika, nestat će, ali tamo – za oko milijardu godina

Za sada, život cvate na našem planetu bogatom kisikom, ali Zemlja nije oduvijek bila takva – a znanstvenici predviđaju da će se u budućnosti atmosfera vratiti u stanje slično onom iz davne prošlosti, s visokim razinama metana i vrlo malo kisika. Ova promjena vjerojatno neće nastupiti još najmanje milijardu godina, ali kada se dogodi, odvijat će se prilično brzo, prema istraživanju objavljenom 2021. godine. Godinama se raspravlja o tome koliko dugo će biosfera Zemlje opstati, na temelju znanstvenih saznanja o postupnom jačanju sjaja Sunca i globalnom geološkom ciklusu ugljika i silikata. Tome doprinosi i kontinuirani pad ugljikovog dioksida u atmosferi, uz globalno zagrijavanje na geološkoj vremenskoj ljestvici. N1

22.01. (19:00)

Zamisli veliki zadimljeni kafić. E, otprilike ti je to to

Loša kvaliteta zraka: Najgore je u Sisku, Kutini i Zagrebu, najčišći na jugu Hrvatske

U proteklih mjesec, mjesec i pol dana u stalnom trendu je pogoršanje situacije, dosta je loša kvaliteta zraka. Jučer i danas smo s višim vrijednostima, u crvenom smo. Kvaliteta zraka je nezdrava s tendencijom prema lošem, rekao je prim. dr. Saša Srića, pulmolog i voditelj Odjela Interne medicine u zagrebačkom KBC-u.  Zdravlje naših sugrađana je ugroženo, imamo prisutne lebdeće, PM čestice 2.5, odnosno do 10 mikrograma koje su vrlo opasne i one prodiru čak i u manje dišne puteve i krvotok. Ozbiljno mogu ugroziti zdravlje kroničnih bolesnika i pacijenata koji se liječe zbog astme ili bilo koje druge kronične plućne bolesti. Iz DHMZ-a poručuju građanima da razmisle o smanjenju intenzivnih aktivnosti na otvorenom ako osjete simptome poput nadražaja očiju, kašlja ili grlobolje. HRT

12.01. (18:00)

Kad bi barem svježeg zraka bilo u sezoni

Kvaliteta zraka u Zagrebu tijekom zime znatno opada, prvenstveno zbog grijanja na fosilna goriva

Ali i formiranja inverzije koja zadržava onečišćenja blizu tla. Glavni izvori su kućna ložišta, promet i prijenos onečišćenja iz udaljenih područja. Iako europske politike doprinose smanjenju emisija, sve veći broj automobila i dalje predstavlja izazov. Lokalizirana onečišćenja najizraženija su u naseljima s niskom gradnjom i blizu prometnica. Usmjeravanje prema održivim izvorima energije, poput geotermalne, ključan je korak za poboljšanje kvalitete zraka. Index

31.12.2024. (00:00)

Svi ju udišemo, ali nikad u tolikoj mjeri

Mikroplastika u zraku odgovorna za neplodnost i rak

Mikroplastika je komad plastike dimenzija ispod 5 milimetara, a sveprisutna je u okolišu. Svake godine tvrtke diljem svijeta proizvedu gotovo 460 milijuna metričkih tona plastike i ta brojka raste. Predviđa se da će do 2050. dosegnuti 1,1 milijardu tona. Glavni izvor plastike u zraku je vožnja. Trenje troši automobilske gume zajedno s površinom ceste, šaljući komadiće plastike u zrak. No, čini se da sva ta mikroplastika iz guma i otpada ozbiljno zagađuje zrak i doista uzrokuje zdravstvene probleme poput neplodnosti, raka i problema s plućima. A ono o čemu se već dugo priča, sad je potvrđeno metaanalizom 3000 studija koje nedvosmisleno pokazuju da bi te mikroskopske plastične čestice u zraku doista mogle pridonijeti i muškoj i ženskoj neplodnosti, otkrivaju istraživači Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu. Bug

12.10.2024. (14:00)

Brod bez dimnjaka - iluzija čistog pogona

Nova tehnologija hvatanja CO2 iz zraka – stvarna revolucija ili moguća energijska zamka?

Unatoč senzacionalnim tvrdnjama o brodu na fosilna goriva koji ne emitira ugljikov dioksid, stvarnost je daleko složenija. Sustav koristi kalcijev oksid za vezanje CO2 iz dimnih plinova, no njegova proizvodnja zahtijeva energiju i ispušta onoliko CO2 koliko se kasnije hvata. Tehnološki proces zatvaranja kružnog toka nije postignut, a energijski trošak dovodi do povećane potrošnje energije. Inovativniji, ali skuplji sustavi poput kaliksarena pokazuju potencijal u hvatanju CO2, ali primjena na velikoj skali tek treba biti procijenjena. Nenad Raos za Bug

29.11.2023. (18:00)

Stavite još slobodno, znamo da stane

Borzan: Odzvonilo zraku u vrećicama čipsa, stručnjaci: unutra nije “zrak”, već dušik, i to s razlogom

Ambalaža u kojoj je više plastike nego proizvoda, velike kutije, a malo sadržaja, sve će to otići u povijest –  kaže hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan u priopćenju za javnost. Europski parlament je zato potvrdio zabranu pakiranja čiji je isključivi cilj zavarati potrošača oko količine samog proizvoda poput nepotrebnih slojeva ambalaže ili lažnog dna. Prosječan stanovnik EU baci oko 188.7 kg ambalažnog otpada, a u Hrvatskoj se baci oko 75 kilograma, od toga se samo manji dio reciklira. Ovom odredbom ćemo osigurati da građani dobiju najviše za svoj novac, ali i zaštiti okoliš – zaključuje u priopćenju. Index… Vijest je odmah naišla na kritike, budući da se u vrećicama čipsa ne “prodaje zrak” da bi prevarilo kupce, već se puni dušikom koji čuva rok trajanja čipsa i čuva od lomljenja. Index

05.10.2023. (18:00)

Killing us softly

Gotovo svi Europljani udišu onečišćen zrak koji je povezan s 400.000 smrti godišnje, Hrvatska u sredini

Istraživanje, koje je Guardian proveo u suradnji s međunarodnim timom znanstvenika, pokazalo je da je zrakom onečišćenim lebdećim česticama PM2,5 najpogođenija Sjeverna Makedonija, a slijedi je Srbija te istočnoeuropske zemlje Rumunjska, Albanija, Slovačka, Poljska i Mađarska. Općenito, situacija u istočnoj Europi znatno je teža nego u zapadnoj, izuzevši područje oko rijeke Po u Italiji. Iako nije u skupini zemalja koje su najteže pogođene onečišćenjem zraka, i Hrvatska ima problem s prekoračenjima graničnih vrijednosti čestica PM2,5 koje preporučuje WHO. Procjenjuje se da je oko 275.000 preuranjenih smrti godišnje prouzročeno lebdećim česticama PM2,5, a 64.000 dušikovim dioksidom, a onečišćeni zrak odgovoran je i za više od 1200 smrti godišnje osoba mlađih od 18 godina. Jutarnji

31.07.2023. (13:00)

Nije baš najugodnije živjeti kraj dimnjaka, ali...

Raos: Spalionice otpada i ne zagađuju toliko zrak

Spaljivanjem organskih tvari nastaju ugljikov dioksid i voda, a ponekad dušik i pepeo. Barem nas tako uče u školi. No, tako je samo u laboratorijskim uvjetima. U stvarnosti se oksidacija i karbonizacija nikad ne odvija do kraja. Nepotpunim izgaranjam nastaje smjesa svega i svačega, a to “sve i svašta” utječe na naše zdravlje. U tome prednjače spalionice otpada već po naravni stvari: svaki tehnološki postupak treba prilagoditi sirovini. A što činiti kad je sirovina – poput gradskog otpada – vrlo heterogena, a usto i varijabilna? Talijanski znanstvenici istražili su koliko one onečišćuju zrak na primjeru jedne takve spalionice i zaključili da proizvode puno manje štetnih plinova nego što je zakonom dozvoljeno. Spalionice nisu jedini izvor lebdećih čestica, od kućnih pogona do tvornica i automobila. Daleko najveći zagađivač zraka je – cestovni promet. Nenad Raos za Bug.