Raos: Spalionice otpada i ne zagađuju toliko zrak - Monitor.hr
31.07.2023. (11:00)

Nije baš najugodnije živjeti kraj dimnjaka, ali...

Raos: Spalionice otpada i ne zagađuju toliko zrak

Spaljivanjem organskih tvari nastaju ugljikov dioksid i voda, a ponekad dušik i pepeo. Barem nas tako uče u školi. No, tako je samo u laboratorijskim uvjetima. U stvarnosti se oksidacija i karbonizacija nikad ne odvija do kraja. Nepotpunim izgaranjam nastaje smjesa svega i svačega, a to “sve i svašta” utječe na naše zdravlje. U tome prednjače spalionice otpada već po naravni stvari: svaki tehnološki postupak treba prilagoditi sirovini. A što činiti kad je sirovina – poput gradskog otpada – vrlo heterogena, a usto i varijabilna? Talijanski znanstvenici istražili su koliko one onečišćuju zrak na primjeru jedne takve spalionice i zaključili da proizvode puno manje štetnih plinova nego što je zakonom dozvoljeno. Spalionice nisu jedini izvor lebdećih čestica, od kućnih pogona do tvornica i automobila. Daleko najveći zagađivač zraka je – cestovni promet. Nenad Raos za Bug.


Slične vijesti

Jučer (13:00)

Zaboravite botoks, radije posijte grah!

Klice graha usporavaju starenje kože i djeluju poput prirodnog eliksira mladosti

Poljski znanstvenici otkrili su da ekstrakt klica graha (Phaseolus vulgaris L.) ima snažno anti-age djelovanje. Bogat polifenolima, ekstrakt neutralizira slobodne radikale, smanjuje upale poput indometacina te inhibira enzime koji razgrađuju kolagen i elastin. Također potiče rast fibroblasta i sintezu kolagena u koži. Učinkovit je i protiv tamnih mrlja jer usporava djelovanje tirozinaze. Otkriće otvara vrata razvoju kozmetike koja pomlađuje kožu, a ništa ne priječi ni konzumaciju mladih klica za unutarnju revitalizaciju. Nenad Raos za Bug

21.06. (21:00)

Gdje CO₂ ne nestaje, nego se pretvara u keš

Biodizel uklanja CO₂

Da ne bude zabune zbog naslova: Ne uklanja CO2 izgaranje, već proizvodnja! Ključ je u nusproduktu glicerolu. Novo istraživanje pokazuje kako se glicerol, uz pomoć katalizatora (cirkonijev i nikal oksid), može iskoristiti za simultanu proizvodnju mliječne i mravlje kiseline. U tom procesu, vodik oslobođen iz glicerola reducira CO2 u mravlju kiselinu. Optimalni uvjeti (visoki tlak CO2, temperatura) ključni su za visoki prinos. Ova tehnologija ne samo da troši značajne količine CO2 (143 tisuće tona godišnje u testiranoj skali), već i stvara profit prodajom nastalih kiselina koje se koriste u industriji i poljoprivredi. Dakle, biodizel ne “jede” CO2 iz auspuha, već se pametnom kemijom CO2 iskorištava pri njegovoj proizvodnji! Nenad Raos za Bug

14.06. (10:00)

Kad se ugljik zainati

Nanocigla od ugljika jača od čelika, lakša od stiropora

Znanstvenici su stvorili novu vrstu laganog, ali iznimno čvrstog materijala – nanociglu od gotovo čistog ugljika. Korištenjem algoritma MBO i laserskog 3D printanja, dobivena je šupljikava struktura veličine kapljice vode koja može izdržati težinu milijun puta veću od svoje. Unatoč gustoći sličnoj stiroporu, materijal se po čvrstoći uspoređuje s najboljim čelicima. Potencijal je golem – od gradnje do zrakoplovstva – ali izrada zasad traje danima. U budućnosti bi masovna proizvodnja mogla značiti i korak prema hvatanju ugljika iz atmosfere. Nenad Raos za Bug

07.06. (19:00)

Kad ti maslinovo ulje ne valja za salatu, sredi s njim cestu

Otpadno jestivo ulje, umjesto da začepljuje odvode, može spasiti ceste

Kineski znanstvenici pokazali su da dodavanjem 6–9 % ulja u regenerirani asfalt on gotovo u potpunosti vraća čvrstoću i gustoću svježeg asfalta. Tajna je u “slobodnom volumenu” između molekula – ulje sprječava udruživanje asfaltena i djeluje poput emulgatora. Ukratko: loše ulje + stari asfalt = dobra cesta. Ako vam ne valja maslinovo ulje, ne očajavajte – možda ste upravo dobili građevinski materijal. Nenad Raos za Bug

01.06. (09:00)

Kako vas konobar za par centi prevari, a znanost to opravda

Zašto vino bolje paše kad je hladno (ili toplo)? Zato jer vara jezik

Kineski znanstvenici otkrili su da smjesa vode i alkohola mijenja strukturu ovisno o koncentraciji i temperaturi. Kod 31 % alkohola nastaje nova mrežasta struktura molekula, a povećanjem temperature raspadaju se klasteri vode, pojačavajući dojam jačine pića. Zato hladno vino „klizi“, dok toplo peče – ne samo zbog alkohola, već i zbog mikroskopske kemije. Hladnoća umrtvljuje okusne pupoljke, a molekularne promjene skrivaju oštrinu alkohola. Ukratko, temperatura nije samo stvar ukusa, nego i molekularne magije. Nenad Raos za Bug

24.05. (14:00)

A vi ga samo puštate u zrak, sram vas bilo

Bakterije, plin i plastika: reciklaža s okusom revolucije

U svijetu viška CO₂, njemački znanstvenici našli su način da ga bakterije Clostridium ragsdalei pretvore u korisne kemikalije poput etanola, octene kiseline i 2,3-butandiola. Ključ je elektroliza soda-vode koja stvara mravlju kiselinu i sintezni plin. Ovisno o sastavu plina, bakterije mijenjaju proizvodnju, što omogućuje fino podešavanje industrijskih sirovina. Umjesto da CO₂ ostaje otpad, postaje vrijedan resurs za plastiku i kemiju. Ukratko – smeće jednog čovjeka postaje gorivo bakterijskog partyja. Nenad Raos za Bug

17.05. (13:00)

Kad se već opijaš, nek’ ti barem alge čuvaju želudac

Spirulina protiv rakije: kineski znanstvenici razvili zaštitu želuca od alkohola

Kineski znanstvenici razvili su novi pripravak za zaštitu želuca od alkohola, kombinirajući mikroalge Spirulina platensis, antioksidans resveratrol i bizmut-pektin. Ova plutajuća mješavina aktivira se prisutnošću alkohola i značajno smanjuje oštećenje želučane sluznice, pokazali su pokusi na svinjama. Uz zaštitu želuca, pripravak pozitivno djeluje i na jetru i pluća. Ipak, najbolji lijek ostaje – umjerenost u piću. Nenad Raos

10.05. (14:00)

Kava, kemija i paranoja: kako da se ne otruješ prije doručka

Raos: Kako se kuha najzdravija kava

Priprema kave nije samo stvar okusa, već i zdravlja – pokazuje analiza poljskih kemičarki koje su istražile sadržaj kofeina i polifenola u raznim kavama. Iako espreso ima najveću koncentraciju korisnih tvari, američko kuhanje – američkim stilom – donosi najveću ukupnu dozu zdravih polifenola po šalici. Idealna kava za zdravlje je stoga amerikano, a ne ledeni frape koji vas može predozirati kofeinom. Umjerenost je ključ – jer kao što reče stari Paracelsus: sve je otrov, osim ako ne znaš kad stati. Nenad Raos za Bug

03.05. (16:00)

Zlato ne smrdi, ali zna završiti tamo gdje sunce ne sja

Zlato iz kanalizacije – nova rudna žila 21. stoljeća

Kineski znanstvenici razvili su polimer TE, spužvastu molekulu sposobnu selektivno adsorbirati zlato iz otpadnih voda. Zahvaljujući velikoj poroznosti i afinitetu prema ionskom obliku zlata (AuCl₄⁻), TE može vezati do 256 mg zlata po gramu, čak i bez posebne prilagodbe pH. Ostali metali jedva se vežu, a polimer je moguće regenerirati barem pet puta. Tehnologija je jednostavna, učinkovita i obećava da će gradski mulj možda postati nova zlatna žila – doslovno. Nenad Raos za Bug.

26.04. (19:00)

Kada novinari vide metan, odmah pomisle na krdo svemirskih goveda

Atmosfera dalekog planeta skriva oceane, ali ne i krave

James Webb teleskop otkrio je vodu, ugljikov dioksid, metan i dimetil-sulfid u atmosferi egzoplaneta K2-18b, udaljenog 124 svjetlosne godine. Iako su mediji brže-bolje objavili da su to “znakovi života”, kemijska analiza pokazuje da svi ti spojevi mogu nastati i bez organizama – putem geokemijskih i fotokemijskih procesa. Pravi znanstveni zaključak? Postoji tekuća voda, što je važan uvjet za život, ali o samom životu zasad nema dokaza – osim dokaza da senzacionalizam živi i buja. Nenad Raos za Bug