Svijet ima problema s previše ljudi, a mi s premalo - Monitor.hr
17.06.2018. (00:25)

Seoba naroda

Svijet ima problema s previše ljudi, a mi s premalo

Ovaj članak na Tportalu donosi brdo zanimljivih podataka za zamisliti se (original je na Bloombergu sa još više informacija i linkova). Demografi UN-a predviđaju da će nas do 2050. godine biti 9,8, a do kraja stoljeća 11,2 milijarde. Za samo 12 godina, od 2011. do 2023., bit će nas za milijardu više, a u 18. stoljeću je bilo milijardu svih ljudi na zemlji. Nigerija je trenutačno po broju stanovnika sedma u svijetu, ali će s natalitetnom stopom od 7,06 do 2050. preteći SAD i postati treća najmnogoljudnija zemlja. (Đaba ti to kad te zemlja od 4 milijuna pobijedi s 2:0, doduše s nogometašima koji nisu stanovnici Hrvatske). [expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”]Zemlja koja dosegne 5000 dolara domaćeg BDP-a po glavi stanovnika gotovo nikada nema visoku stopu fertiliteta, piše Bloomberg, pa brz ekonomski rast nekih zemalja znači da se u njima smanjuje natalitet. Uz to se ova tranzicija danas događa mnogo brže nego u prošlosti. Ujedinjenom Kraljevstvu trebalo je 95 godina da se šestoro djece u jednoj obitelji smanji na troje, dok je Bocvani za to trebalo 24, Bangladešu 20, a Iranu samo 10 godina. Prema analizi podataka Svjetske banke iz 2011. o populacijskim trendovima u 197 zemalja, Hrvatska se nalazi na 172. mjestu, ali stoji čak bolje od Austrije, Njemačke, Španjolske… Do 2050. stručnjaci UN-a očekuju da će Hrvatska imati 728.000 stanovnika manje, ali Japan je još gori, oni će do 2050. izgubiti 27 milijuna ljudi. Danas je 77 posto Afrikanaca mlađe od 35 godina, a to znači da će rađati djecu, za razliku od Japanaca, među kojima je svaki drugi stariji od 46 godina. Mladi i snažni iz zemalja s upitnim standardom i zgromljenih ratovima, će htjeti emigrirati u bogate, ostarjele zemlje. Taj scenarij staroj Europi već je dobro poznat. Populacijska bomba neće eksplodirati, kako piše Bloomberg, ali svijet očekuje neko novo preslagivanje.[/expand]


Slične vijesti

04.10. (19:00)

Još Hrvatska ni propala dok mi živimo. Al poslije...

Demograf Marin Strmota: Mi izumiremo

Ove godine će biti loša slika, imat ćemo rekordan prirodni pad. Broj djece opada, mi smo pali ispod 36 tisuća i sad će to ići sve manje i manje, govori Strmota. Nema strategije. Ovo je sad nešto izbačeno, ići će, ne sutra, nego sljedeće godine. Presporo za situaciju koju imamo. Gasimo demografski požar čašom vode. Mi izumiremo, nije nam potreban ovaj popis stanovništva da bismo znali koliko nas ima. Nije bitan broj, nego broj starih, mladih, struktura. Sve brže raste prirodni pad. Ići s jednom mjerom (najavljeno delimitiranje porodiljnih naknada) kao spasonosnom je gotovo tragikomično. Smatra se da će ekonomija riješiti sve probleme. Ta zabluda vlada i u Hrvatskoj i u Europi. Često vodeći ljudi smatraju da je rast jedino rješenje. Nije. Vidimo da i ljudi koji imaju visok standard nemaju djecu. N1

31.07. (09:00)

Procjene demografskih stručnjaka

Svakih 13 minuta i 47 sekundi Hrvatska ostane bez jednog stanovnika

Svakih 10 minuta u Hrvatskoj jedna osoba umre, a svakih 14 minuta se rodi, procjenuje Centar za longitudinalne populacijske studije ustrojen pri zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Procjena kaže i kako ovog trenutka imamo oko 3,97 milijuna stanovnika. Centar je izračunao i višak mortaliteta u Hrvatskoj tijekom 2020. godine koji se, kako ističu, gotovo u potpunosti može objasniti pandemijom Covida. Tako je, prema njihovu izračunu, prosječan višak mortaliteta u Hrvatskoj lani iznosio 105 smrti više na 100.000 stanovnika u odnosu na procjene. Najveći višak smrti zabilježen je na području Slavonije i Baranje (190), Karlovca (162) i Međimurja (144 smrti više od očekivanog). Danica

20.07. (10:30)

Demografske računice

Ako trudnice koje su htjele biti roditelj odgojitelj rode nakon 5. rujna, gube pravo na novac

Priča o ukidanju mjere roditelja odgajatelja nastavlja se pa je tako rok za prijavu novih korisnika 5. rujna ove godine kad se mjera privremeno ukida da bi se evaluirali njezini učinci te donijeli zaključci o korisnosti. Majke koje rode nakon tog datuma ne bi se ionako mogle odmah prijaviti jer to mogu tek nakon isteka roditeljskog dopusta, ali pretpostavka je da će biti nezadovoljnih. Trenutačno je u Zagrebu 5586 korisnika s 21 000 djece, a u prvih 6 mjeseci za nju je izdvojeno 246 670 192 kuna. Jutarnji list

29.04. (14:30)

Hoćemo li imati penziju, i koliku?

Mirovine i starenje: Pad, prilagodba, rast

Ekonomski lab pokrenuo je serijal tekstova o mirovinama za 21. stoljeće (sponzorira RBA, izlazit će mjesečno), s fokusom na to kako kako planirati umirovljenje i mirovinu, kakve su opcije isplate mirovina i kako birati mirovinski fond. Prvi tekst bavi se temeljnim problemom demografskih trendova i širim društvenim promjenama vezanim uz starenje stanovništva.

16.03. (10:16)

U svijetu se rađa 1,6 milijuna blizanaca godišnje, nikad više

16.03. (09:42)

Hrvatska svake godine izgubi grad veličine Makarske

Hrvatska ima i ministarstvo za demografiju te Nacionalnu razvojnu strategiju u kojoj je demografija istaknuta kao jedan od strateških ciljeva. No, kakva korist od toga svega, kad svakih godinu dana izgubimo grad veličine Makarske – piše Dnevnik.hr o puzajućem demografskom slomu o kojem su pričali demografi Stjepan Šterc i Marn Strmota. Iza nas je godina s najmanje rođenih, najviše umrlih i najvećim prirodnim padom u povijesti države – broj umrlih bio je za 20 tisuća veći od broja novorođenih.

12.12.2020. (22:30)

Joj, samo da seks ne bude umjetni!

Japan pad nataliteta rješava – umjetnom inteligencijom

Japanske će vlasti od iduće godine sufinancirati izradu aplikacija i servisa za traženje partnera uz pomoć umjetne inteligencije. AI će spajati ljude na osnovi dobi, primanja, hobija, osobnih vrijednosti itd. Demograf Sachiko Horiguchi misli da bi bolje bilo razvijati robote koji mogu preuzeti dio kućanskih poslova i brinuti o djeci. BBC

29.11.2020. (17:30)

Nema ni bake ni unuka

Ove godine bit će rekordno mnogo umrlih i rekordno malo rođenih

DZS je objavio statističke podatke koji potvrđuju negativne trendove prijašnjih godine. Lani su u Hrvatskoj umrle 51.794 osobe, a u prvih deset mjeseci ove godine 43.796 ljudi (dakle, u prosjeku preko 4 tisuće mjesečno). U prvih deset mjeseci rođeno je 30.207 djece (3 tisuće mjesečno), a lani je u cijeloj godini bilo rekordno malo 36.135 rođenih. Brakova je sklopljeno 14.747, odnosno 4.203 manje nego u istom razdoblju lani. Dobra vijest? – manje razvoda. Večernji

06.10.2020. (12:45)

Singapur dodatno plaća roditeljima da imaju djecu u karanteni

06.10.2020. (10:36)

Gradić zvan Minus

Šterc: U Hrvatskoj svake godine umre 16.000 ljudi više nego što se rodi

U posljednjih sedam godina u Hrvatskoj je 16.000 ljudi više umiralo nego što se rađalo, rekao je demograf Stjepan Šterc na HRT-u. Pričao je o utjecaju korone na demografiju rekavši da će koronakriza više utjecati na smanjivanje rodnosti nego na povećanje smrtnosti jer da se kroz povijest pokazalo da su epidemije, pandemije i ratovi najveći destrukcijski demografski faktori. Što se migracija tiče, nešto je opalo iseljavanje, a pomalo se povećalo useljavanje, što se uglavnom odnosi na one koji su dobili radne dozvole.