2050. će na Zemlji živjeti 9,7 milijardi ljudi, u Hrvatskoj 3,3 milijuna - Monitor.hr
18.06.2019. (18:30)

Zemlja + još jedna Kina i Indija

2050. će na Zemlji živjeti 9,7 milijardi ljudi, u Hrvatskoj 3,3 milijuna

Svjetsko stanovništvo sve je starije, a rast broja stanovništva usporava, no očekuje se da će s današnjih 7,7 milijardi ljudi broj Zemljana narasti do 9,7 milijardi do 2050. i na 11 milijardi na kraju stoljeća, stoji u UN-ovom izvještaju. U Hrvatskoj bi 2030. moglo živjeti 3,877 milijuna stanovnika, 2050. godine 3,365 milijuna stanovnika a 2100. tek 2,183 milijuna stanovnika. Devet država bit će zaslužno za više od 50 posto rasta stanovništva – Indjia, Nigerija, Pakistan, Kongo, Etiopija, Tanzanija, Indonezija, Egipat i SAD. Inače, 1990. žene su u prosjeku rađale 3,2 djece, ove godine 2,5, dok će 2050. fertilitet pasti na 2,2.

https://time.com/5608713/world-population-9-billion-2050/

 


Slične vijesti

30.08. (11:00)

Prosjek starosti - taman za krizu srednjih godina na razini cijele države

Zavod za statistiku: Hrvatska je početkom srpnja lani imala oko 3,866 milijuna stanovnika

Što je blizu 6000 ljudi više nego prethodine godine. Najveće povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarila je Istarska županija, gdje je ostvaren relativni porast od 1,66 posto. Nakon nje slijede Zadarska (1,27 posto) i Zagrebačka županija (1,14 posto). Porast je zabilježen u još sedam županija. Najveći relativni pad broja stanovnika imaju Požeško-slavonska županija (1,51 posto), Virovitičko-podravska (1,27 posto) te Vukovarsko-srijemska (1,15 posto). Nastavio se i trend starenja stanovništva, prosječni stanovnik Hrvatske ima 44,5 godina, što Hrvate svrstava među najstarije nacije u Europi. Morski, Danica

12.07. (18:00)

Računovodstvo života: više uvoza nego prirodne proizvodnje

Migranti u EU nadoknadili prirodni gubitak stanovništva

Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index

17.03. (09:00)

Možda će tada biti lakše kupiti jedan

Bašić: Za 25 godina imat ćemo više stanova nego stanovnika

Prema UN-ovim projekcijama, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3,3 milijuna stanovnika, odnosno 17 posto manje nego danas. Pritom treba naglasiti da je istraživanje pošlo od pretpostavke da u Hrvatskoj živi 4,03 milijuna stanovnika, a ne 3,88 milijuna, koliko je pokazao posljednji popis stanovništva. S druge strane, ono što Hrvatskoj gotovo konstantno raste je broj stanova. Tržište nekretnina je jako tromo tržište gdje promjene nisu brze. U samo deset godina izgrađeno je 394.277 stanova, što će reći kako će do 2050. godine, ukoliko se ovako nastavi, biti više stanova nego stanovnika. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

15.02. (08:00)

I svi se gužvaju u Zagreb

Zavod za statistiku: Raste broj stanovnika u Hrvatskoj

Prema njihovoj procjeni, sredinom prošle godine u Hrvatskoj je bilo oko 3,87 milijuna stanovnika, što je otprilike 6000 više nego sredinom 2023. godine i oko 11.000 više nego u istom razdoblju 2022. godine. Rast se u pravilu povezuje s dolaskom velikog broja stranih radnika u Hrvatsku. No, čini se i kako je zaustavljen velik odljev radne snage iz Hrvatske u druge europske zemlje. Na žalost, bijela kuga i dalje hara jer umire osjetno više ljudi nego što ih se rađa. Na to ovog trena državne strukture nemaju odgovor. Danica

01.02. (09:00)

Tužna statistika

Gotovo 54% naselja je demografski depresivno, a vitalnih područja sve je manje

Hrvatska se suočava s ozbiljnom demografskom krizom—broj izrazito depresivnih naselja porastao je s 1.054 u 2011. na 1.393 u 2021. Trećina površine zemlje je gotovo nenastanjena, dok broj starijih od 80 godina premašuje broj djece mlađe od pet godina u 46% naselja. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi mogla ostati bez stanovništva do 3123. godine. Najpogođenija su područja Like, Bukovice i istočne Slavonije, dok su tek rijetka naselja vitalna. Faktograf

27.09.2024. (15:00)

Svi bi na zapad

Promjena broja stanovnika u EU državama u posljednjih 30 godina

Prikazana je usporedba broja stanovnika 1993. i 2023. u postocima. Tako je Turska povećala stanovništvo za 49 posto, Irska za 47 posto, dok je Hrvatska smanjila za 16 posto. Stanovništvo Hrvatske ubrzano stari. Do 2030. naša zemlja zabilježit će najveći pad broja stanovnika među članicama Europske unije. Novo izvješće Svjetske banke upozorava da je to potencijalni rizik za gospodarstvo. HRT

11.07.2024. (14:00)

Svi bi u gradove

Najgušće naseljeni gradovi su Rijeka, Split i Zagreb, čak je 195 naselja bez ijednog stanovnika

Najgušće naseljene prostorne jedinice na razini gradova/općina su Grad Rijeka (2 488,75 st./km2), Grad Split (2 022,51 st./km2) i Grad Zagreb (1 196,33 st./km2), dok su najrjeđe naseljene Općina Lanišće (1,86 st./km2), Općina Udbina (1,95 st./km2) i Općina Civljane (2,06 st./km2). Najniža gustoća naseljenosti općenito je primjetna u brdsko-planinskim područjima te depopulacijskim područjima Like, Gorskoga kotara, Korduna, Banovine i Slavonije. Obilježje pak Hrvatskog zagorja i Međimurja jest kontinuirano umjerena gustoća naseljenosti. Najnižu gustoću naseljenosti imaju lička naselja Divoselo, Počitelj i Tiškovac Lički, s po 0,02 st./km2. Sela bez stanovnika su u posebnom razredu s opisom: “nema pojave” (N1)

29.06.2024. (11:00)

Je, ali ima 'caka'... ma dosta mi je caka

Vlasti u Toskani odlučile su sufinancirati kupnju kuće u ruralnim područjima

Ako aplicirate za natječaj, možete dobiti od 10 000 do 30 000 eura za kupnju kuće u jednom planinskih gradića koji imaju manje od 5000 stanovnika – u ovoj regiji ima ih 119. No, valja imati na umu kako su cijene nekretnina u Toskani visoke, a svota koju ćete dobiti ne smije prijeći 50 posto troškova kupnje i renoviranja nekretnine. Dakle, ako u najboljem slučaju pronađete nekretninu i odlučite krenuti za Italiju, u svome džepu, za maksimalan iznos subvencije, morate već imati 30 000 eura, a teško da ćete pronaći nekretninu u koju odmah možete useliti za 60.000 eura. Podnositelji zahtjeva moraju biti talijanski državljani ili državljani druge države Europske unije. Oni izvan EU moraju imati boravišnu dozvolu s najmanje 10 godina. Green

10.06.2024. (17:00)

Tko radi, ne boji se gladi

Nikad više radnika i nikad manje stanovnika

Hrvatska danas ima najviše zaposlenih u protekle 32 godine, pokazuju službene statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Zadnji je put više osiguranika, osoba koje su po različitim radnim osnovama uplaćivale mirovinsko osiguranje, Hrvatska imala tijekom 1992. godine. Tada ih je bilo tek oko 3000 više nego danas. No, naša je zemlja 1992. godine imala oko 4,6 milijuna stanovnika, a danas nas je otprilike 800.000 manje. To znači da Hrvatska nikad nije imala toliko zaposlenih u odnosu na broj stanovnika. Valja, međutim, naglasiti kako u Hrvatskoj danas radi više od 100.000 tisuća stranih radnika te najmanje 30.000 umirovljenika. Danica

16.01.2024. (15:00)

Treba raditi na podmlatku

Istraživanje: obitelji širom svijeta zbog starenja suočit će se s drastičnim promjenama

Studija pokazuje da će se broj mlađih rođaka smanjiti za više od 35%, dok će broj pradjedova i prabaka značajno porasti. Prema projekcijama, do 2095. godine, prosječna 65-godišnja žena imat će samo 25 živih rođaka, što je značajan pad u odnosu na 41 rođaka koliko ih je imala 1950. godine. Najveće smanjenje očekuje se u Južnoj Americi i na Karibima, gdje bi veličina obitelji mogla pasti za čak do 67%. Demografski problem osobito je izražen i u zemljama jugoistočne Europe, a ponajviše u Hrvatskoj. Hrvatska bi do 2050. mogla izgubiti još oko 600.000 ljudi i to najproduktivnijih, mladih, obrazovanih. Autori studije naglašavaju potrebu za ulaganjem u sustave socijalne podrške kako bi se osigurala dobrobit pojedinaca, posebno starijih. Očekuje se da će države morati preuzeti veću ulogu u pružanju skrbi, budući da se obiteljske mreže smanjuju i starije osobe postaju sve ovisnije o podršci države. (Index)