Arhiva Zračna luka Zagreb - Monitor.hr
14.05. (12:30)

Mrtvi kapital

Rat taksista na Tuđmanu za 40 milijuna kuna – osam od deset vožnji uzmu taksisti bez dozvole

Ove će godine preko zagrebačkog aerodrome prijeći oko tri i pol milijuna putnika, a da samo svaki deseti uzme taksi do Zagreba, uz niži prosjek cijene vožnje od stotinjak kuna, riječ je o poslu vrijednom oko 40 milijuna kuna godišnje. Jutarnji piše kako ondje danas vlada – kaos. Samo dio vozača taksira na za to određenom mjestu, stajalištu ispred terminala, za što plaćaju 20 eura mjesečno, a imaju – jednu vožnju dnevno. Ostali rade na poziv i dosad su skupljali putnike na parkiralištu, no otkako je aerodrom počeo naplaćivati parking 27 kuna (pa makar i dvije minute), putnike skupljaju na prvom katu, na terminalu za odlaske, ili na busnom stajalištu. Dodatni je problem što svi taksisti sami određuju svoju cijenu, jedino što je moraju imati jasno istaknutu.

15.11.2018. (11:45)

Novi rekord zračne luke Franjo Tuđman – 34 dana ranije nego lani zabilježili tromilijuntog putnika, Španjolac Jesuc dobio bon od 200 eura za duty free shop

10.07.2017. (06:10)

Luka od sto muka

Prvih 100 dana Zračne luke Franjo Tuđman: slaba ponuda, kašnjenja letova, loš prijevod

Nakon početnih pohvala, nova Zračna luka Zagreb u praksi je pokazala svoje nedostatke – fali osoblja pa kasne avioni, a piloti Croatia Airlinesa sami moraju prati prozore jer francuski koncesionar tu uslugu skupo naplaćuje. Osim toga, ZET-ov autobus koji povezuje aerodrom sa gradom nema stanicu ispred ulaza, pred kojim stajati mogu samo skupi velikogorički taksisti, a također je bizarno što vozi do Kvaternikovog trga. Zamjerke Franji Tuđmanu su i što ima slabu gastro ponudu, noću se može piti samo voda iz slavine, a prijevodi na engleski su loši. Dobra stvar je besplatni internet. Jutarnji

18.06.2017. (18:12)

Turistička država...

Ministarstvo: Zagrebački aerodrom mora biti otvoren od 0 do 24 sata

Zagrebačka Zračna luka u razdoblju od 26. ožujka do 28. listopada mora biti otvorena svaki dan u tjednu od 0 do 24 sata, objavilo je Ministarstvo prometa nakon što zrakoplov Croatia Airlinesa iz Zagreba za Dubrovnik u petak navečer zbog bure nije mogao sletjeti u Dubrovnik, a nisu mu dali ni da se vrati u Zagreb jer da aerodrom više ne radi. Dnevnik.hr

28.03.2017. (15:11)

Tisak – jedini hrvatski maloprodajni lanac u novoj zračnoj luci Zagreb, s dva prodajna mjesta, ostatak drži turska tvrtka

23.03.2017. (18:40)

Nikola voli Franju

Air Serbia obilježava Tuđmana: U utorak let Beograd-Zagreb za 59 eura

Air Serbia idućeg će utorka, na dan kada kreće promet s novog terminala Zračne luke Franjo Tuđman, na liniji Beograd – Zagreb – Beograd letjeti svojim širokotrupnim zrakoplovom Airbus A-330 koji inače leti između Beograda i New Yorka. Otvaranje nove zgrade terminala obilježit će i popularnom cijenom povratnog leta od 59 eura, što će vrijediti samo tog dana. Jutarnji

23.03.2017. (16:12)

Franjo Tuđman šalje Nikoli Tesli

Prometni stručnjak: Novi zagrebački terminal tjera putnike i avione u Beograd

Osjetno poskupljenje usluge uz nedovoljno funkcionalan i nedovoljno brz protok putnika, prtljage i tereta, premali broj stajanki (13) i izlaza (14), nedovoljno funkcionalna i potkapacitirana služba punjenja goriva, loše organizirane i neoptimizirane putanje za putnike, pogotovo transferne te nedostatak povoljnih usluga za low-cost operatere – glavne su manjkavosti novog terminala zagrebačke zračne luke, iznosi ozbiljne primjedbe prometni stručnjak Željko Marušić. Monitor

23.03.2017. (15:49)

Prometni stručnjak: Novi zagrebački terminal tjera putnike i avione u Beograd

Zbog nedostatka vizije i strategije te neodgovornosti prema nacionalnim interesima, zagrebačka zračna luka definitivno gubi izglede za približavanje liderskoj poziciji u regiji, ostajući u dubokoj sjeni budimpeštanske i beogradske.

Najveći je problem osjetno poskupljenje usluge uz nedovoljno funkcionalan i nedovoljno brz protok putnika, prtljage i tereta, posljedicu pojednostavljenja i pojeftinjenja izvedbe (odustajanja od potpune denivelacije), kroz izmjenu koncesijskog ugovora.

Premali broj stajanki (13) i izlaza (14), nedovoljno funkcionalna i potkapacitirana služba punjenja goriva, loše organizirane i neoptimizirane putanje za putnike, pogotovo transferne te nedostatak povoljnih usluga za low-cost operatere, najviše će problema stvarati u ljetnoj turističkoj sezoni.

Zagreb 1979. imao 2 milijuna putnika, do danas naraslo na tek 2,8

Zagrebačka zračna luka je 1979. imala dva milijuna putnika, a danas tek 2,8. Beograd je prešao pet milijuna, toliko ima i Sofija, Budimpešta ima devet, Bukurešt 11. Na uvjerljivo najmanji godišnji prirast utjecao je rat, ali ga ne može opravdati. Glavni je uzrok u lošem poslovanju i upravljanju.

Croatia airlines, koja stvara 55 posto prometa zagrebačke zračne luke, u novim će uvjetima još teže poslovati te stoga stagnirati, a mali su izgledi dobivanja ostalih operatera, posebice low-cost, koji bi ubrzali turistički rast zagrebačke regije.

Moguće je rješenje izgradnja alternativne low-cost zagrebačke zračne luke, što je izvedivo za 30 milijuna eura (desetinu utrošenih sredstava za rekonstrukciju), premda bismo time povećali rizik plaćanja penala, prema klauzulama još uvijek neprezentiranog koncesijskog ugovora, koje jamče minimalni godišnji promet.

Koncesijski ugovor – nepoznat

Koncesijski ugovor zagrebačke zračne luke, zasad još nepoznat u cijelosti, o čijim se nepovoljnostima i štetnostima utemeljeno raspravljalo i pisalo proteklih godina, generirao je i pozitivan efekt. Jeseni 2014., na nizu rasprava i tribina diljem Hrvatske, u sklopu akcije ‘Ne damo naše autoceste’ (sprečavanje iznimno štetne tzv. monetizacije autocesta), u kojima sam sudjelovao, služio je kao efektan, ‘školski’ primjer nepovoljnosti svih dosadašnjih koncesijskih ugovora i nepoželjnosti budućih.

Sudionici rasprave, ekonomski eksperti, argumentaciju su temeljili na tri uporišta:

Bina Istra (Istarski ipsilon), gdje je koncesionar turistima i građanima odmah udvostručio tunelarinu kroz tunel Učka, kojeg su izdvajanjima iz plaće i samodoprinosom sami izgradili (!), a neizgradnjom zaustavnih traka, radi uštede i povećanja profita, dugoročno kompromitirao mogućnosti i sigurnost glavne istarske prometnice. A istodobno odredio cestarinu kao na pravoj autocesti!

Autocesta Zagreb-Macelj, na kojoj je koncesionar enormnim povećanjem cestarine (70 posto za automobile, do čak 220 posto za kamione!) praktički rastjerao gospodarski i osobni promet s autoceste, kako bi minimizirao troškove održavanja, a od države se masno naplatio klauzulom jamčenog minimalnog prometa, krajnje sebično vodeći računa isključivo o vlastitom profitu, nauštrb pojedinačnih i općih interesa, stvarajući štete i pogibelji za hrvatske građane, kroz veća stradavanja na okolnim cestama te gušenje gospodarstva i turizma.

Izbačena tri kata i podzemna etaža

Zagrebačka zračna luka poseban je primjer, jer se tijekom pregovora, bez uvida javnosti, mijenjao koncesijski ugovor. Nakon što se, slikovito, ugovorila izgradnja stambene zgrade s deset katova plus podzemna etaža, aneksom ugovora pristalo se, u sličnom financijskom okviru, da koncesionar izgradi, doduše uz nešto efektniju vizuru, samo sedam katova i bez podzemne etaže (!), koja je i najskuplja. Usto se odmah drastično povećala cijena parkiranja i ostalih naknada, za sve korisnike, kako bi se što više pogodovalo koncesionaru nauštrb građana, društva u cjelini i razvojne perspektive.

Ti su argumenti, uz prometno-gospodarske, prometno-turističke i, posebice, prometno-sigurnosne, koje sam, s ostalim prometnim stručnjacima iznosio, bili važni da građani referendumom spriječe dugoročno najštetniji poslovni ‘deal’ u novijoj hrvatskoj povijesti (davanje u koncesiju, odnosno tzv. monetiziranje autocesta), štetniji i pogubniji od tzv. ‘privatizacije’ iz 1990-ih.

Novi aerodrom, slična usluga, bitno viša cijena

Glamurozna predstava, prilikom otvaranja Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman, trebala je pod tepih staviti kratkoročnu i dugoročnu štetu za građane i nacionalne interese, jer će u ljepšem ambijentu ubuduće dobivati sličnu uslugu, uz bitno višu cijenu. Dio su toga već osjetili, kroz veliko poskupljenje parkiranja i aerodromskih naknada. Ostalo, nažalost, tek slijedi.

Najveća je šteta, što je sklapanjem ovakvog koncesijskog ugovora, bez imalo vizije razvoja dugoročnog razvoja, potpuno izgubljena mogućnost liderske pozicije u regiji. Najviše su se okoristili Budimpešta i Beograd, čije su se zračne luke već učvrstile na regionalnom vrhu, s neusporedivo boljim perspektivama razvoja.

Zagrebačka zračna luka je 1979. imala dva milijuna putnika, a danas ih godišnje ima tek 2,8. Beograd je prešao pet milijuna, toliko ima i Sofija, Budimpešta devet, Bukurešt 11. Zagreb dostiže, u zračnom prometu donedavno nepoznat, bugarski Burgas, na crnomorskoj obali.

Loše poslovanje i upravljanje

Premda je na uvjerljivo najmanji godišnji prirast prometa, među zračnim lukama u široj regiji, utjecao rat, ne može ga opravdati. Glavni je uzrok u lošem poslovanju i upravljanju, neprestano od osamostaljenja Hrvatske do danas. Bitni su kadrovi, gotovo negativnom selekcijom, birani političkim, umjesto stručnim kriterijima.

Mali su izgledi bitnijeg porasta prometa, u fazama na 3,5, pet i osam milijuna putnika godišnje, premda strelovito raste na svim aerodromima u široj regiji. To otvara rizike aktiviranja štetnih odredbi koncesijskog ugovora (nisu sve poznati javnosti), kojima će, modelom koncesije autoceste Zagreb-Macelj i jamčenja minimalnog godišnjeg prometa, manjak plaćati država, odnosno građani.

Sve će to pogoršati uvjete i poslovne mogućnosti ionako vrlo malog teretnog (cargo) prometa, koji iznosi tek oko devet tisuća tona godišnje, čije su perspektive uvelike kompromitirale promjene koncesijskog ugovora, odnosno odustajanje od etažnog razdvajanja prometa putnika i prtljage/tereta.

Franjo Tuđman tjera ljude Nikoli Tesli

Gubljenjem vremena u protoku putnika, prtljage i tereta, na više razina (gore-dolje), jer su optimalne putanje na istoj razini postale neizvedive nakon izmjene koncesijskih uvjeta (na bitno jeftiniju izvedbu), zračna luka gubi bitne funkcionalne značajke i konkurentnost, a time kompromitira dugoročne mogućnosti razvoja, posebice u usporedbi s budimpeštanskom i beogradskom.

U zračnom se prometu svaki minut ‘plaća zlatom’, pa vremenski gubici u transferu putnika, prtljage i tereta, koji povećavaju razmak među letovima, tjeraju operatere na alternativne destinacije. Pogotovo što je istodobno konkurentnost pogoršana bitnim povećanjem cijene usluga.

Neriješena denivelacija putničkog i prtljažno-teretnog prometa pogotovo će smanjiti funkcionalnost transfernog prometa sa stajanki ispred starog terminala, gdje će biti nužan spor autobusni promet, koji će otežati funkcioniranje poveznih letova iz Sarajeva, Prištine, Podgorice… ‘Gurat’ će ih, prvenstveno, na bitno funkcionalniji, a jeftiniji beogradski aerodrom.

Time se dodatno urušavaju razvojne mogućnosti, jer se, s jedne strane, ‘puca u nogu’ Croatiji Airlines, koja je 55-postotnim udjelom u prometu glavni oslonac zagrebačke zračne luke, a s druge bitno smanjuju mogućnosti dobivanja prometa putnika i tereta kroz druge operatere.

Još jedan aerodrom – za low cost prijevoznike

U dosadašnjim analizama nepovoljnosti koncesijskog ugovora nije istaknuta najvažnija. Zagrebu i zagrebačkoj regiji, kao brzorastućoj turističkoj destinaciji, iznimno bi koristilo povećanje prometa preko low-cost operatera, kojima je nova zračna luka preskupa. Zbog toga treba pokrenuti širu stručnu raspravu o izgradnji alternativne zračne luke za low-cost operatere.

Dok je dogradnja postojeće stajala oko 300 milijuna eura, alternativna low-cost, koja bi omogućila strelovit porast zagrebačkog turizma, mogla bi se napraviti, po uzoru na novu low-cost zračnu luku u Marseilleu, za svega 30 milijuna eura. Naravno bez, kod nas poznatih, marifetluka.

Za to postoji niz povoljnih destinacija, u širem okruženju postojeće zračne luke, a ukupni su troškovi na razini napuhane kalkulacije nepotrebne strukturne rekonstrukcije Remetinečkog rotora (pravo je rješenje u izgradnji Jarunskog mosta i izmještanju 35-40 posto prometa).

21.03.2017. (20:08)

Vrata Franjo

Zagreb: Otvoren aerodrom Franjo Tuđman – "nova vrata Hrvatske"

Premijer Plenković danas je navečer otvorio novi terminal zagrebačke Zračne luke Franjo Tuđman rekavši da su ovo “nova vrata Hrvatske” te zaželio rekonstrukciju ostalih zračnim lukama kao i dizanje željeznice na razinu 21. stoljeća. Franjo je koštao 300 milijuna eura, što je platio francuski koncesionar koji je dobio aerodrom na upravljanje na 30 godina. Arhitekti kažu da je riječ je o impresivnoj građevini “atraktivne, suvremene arhitekture”, dok je Index provjerio lokale na Franji koje drži turska tvrtka BTA – nude se sendviči od 24 do 35 kuna, kolači od 16 do 24, sokovi od 25 do 36 kuna itd. Jest aerodrom otvoren, ali promet s njega kreće idući utorak. Večernji

14.03.2017. (20:18)

Hoćemo ga zvati "Francek"?

Obavljeni prvi letovi na novom terminalu u Zagrebu, u promet ide 28.3.

Danas su obavljena prva testna slijetanja na novom terminalu Zračne luke Zagreb (ovdje tehničke informacije), kao i sve procedure prihvata putnika i prtljage. Prvo je obavljeno testno slijetanja, aviona iz Beča, a onda i testno polijetanje, aviona za Dubrovnik. Svečano otvorenje terminala bit će 21. ožujka, dakle idući utorak, dok će se za promet otvoriti 28. ožujka, utorak za dva tjedna. U novi putnički terminal ukupno je investirano više od 300 milijuna eura. Lider