Tehnologija i demokracija (3): Zlatno doba špijuniranja i nadziranja - Monitor.hr
20.12.2022. (14:00)

Možda ipak nije paranoja

Tehnologija i demokracija (3): Zlatno doba špijuniranja i nadziranja

Pametni telefon vam se nekad čudno ponaša, ništa se ne otvori kada tapnete na zaslonu, baterija se brzo prazni, telefon se pregrijava, odjednom troši podatkovnog prometa više od očekivanog, treba mu dugo da bi se isključio? Sve to ponekad se događa kod većine telefona, ali ako ste aktivist, novinar, političar, kriminalac, imućniji pojedinac, trebate znati da ste ponešto zanimljiviji za nadzor i špijuniranje, ne samo u tamo nekim totalitarnim režimima već i u našim vrlim demokracijama. Industrija špijunskih digitalnih alata je izvan kontrole i dobro joj ide uništavanje demokratskih standarda i institucija, među ostalim i zato što se spyware, kako kaže kanadski profesor, često koristi s ciljem hakiranja oporbe uoči izbora. Radi se o igri mačke i miša koju je gotovo nemoguće zaustaviti jer naše digitalne uređaje, kojih je sve više, uvijek će netko pokušati hakirati i dočepati se dragocjenih informacija. Faktograf


Slične vijesti

Utorak (08:00)

U grupnjaku nitko nije nevin

Starešina: Ozbiljna kriza demokracije u njezinoj kolijevci – SAD-u

Bivši američki predsjednik Donald Trump likuje. Napokon je objavljeno Durhamovo izvješće koje pokazuje da je FBI zloupotrijebio svoje ovlasti istražujući njegove navodne tajne dogovore s Rusijom. No, nakon istrage nije podignuta nijedna optužnica. Pokraj Trumpa, ni Biden nije lišen sumnjivih financijskih poslova. Prisutnost duboke države, klijentelizma političara i tempiranih kaznenih progona u politici nije novost. Ali duboka kriza političkog vodstva u državama demokratskog svijeta, uključujući SAD, ostavlja velik prostor institucijama i financijski moćnim interesnim skupinama bez izbornog legitimiteta da presudno utječu na izborne rezultate. S europske strane slična priča, gdje i von der Leyen navodno voli “uzeti sa strane”. Višnja Starešina za Lider.

29.12.2022. (23:00)

Može li nas zamijeniti softver?

Tehnologija i demokracija (5): Umjetna inteligencija i pojeftinjenje kile mozga

Umjetna inteligencija je beskrajno tehnološko područje koje može učiniti ljudski život ugodnijim, zabavnijim i produktivnijim, no isto tako prijeti u potpunosti razoriti svaki demokratski društveni poredak, bilo koju zajednicu, strpati nas u digitalnu diktaturu te možda u konačnici poraziti i uništiti čovječanstvo kakvo poznajemo. Ai više naginje totalitarnom društvu u kojemu će ljude učiniti irelevantnima, besposlenima, zanemarenima, jednom rječju – suvišnima. U tijeku je stvaranje bespotrebne klase, mase onih koji nikome i ničemu nisu potrebni jer roboti, automatizacija i tehnologija mogu obaviti sve poslove umjesto njih, navodi povjesničar Yuval Noah Harrari. Faktograf

23.12.2022. (19:00)

Rat protiv gladi

Tehnologija i demokracija (4): Kruh naš svagdašnji dorađen genomski

Ako se malo odmaknemo od znanstveno fantastičnih priča i promotrimo našu svakodnevnu zbilju, brzo shvaćamo da hrana igra priličnu ulogu u funkcioniranju demokratskog društva jer bi građani, u slučaju da dođe do oskudice namirnica, počeli žestoko prosvjedovati i tražiti krivce. Zbog klimatskih promjena trebat će nam, najavljuju stručnjaci, usavršene biljke i kulture koje su otporne na sušu, nagle promjene temperature, insekte, nametnike i bolesti, dakle žitarice, voće i povrće koji će se lakše skladištiti, prevoziti i imati duži rok trajanja. Laboratoriji po svijetu mozgaju kako napraviti jaje bez kokoši i mlijeko bez krave, još bolji sintetički mesni odrezak biljnog porijekla. Demokratske se države stoga nalaze pred izazovnim razdobljem u kojemu trebaju prelomiti i odlučiti što od novih tehnologija genetičkog modificiranja koristiti, a što ne. Faktograf

17.12.2022. (12:00)

Kolaps "kapitalizma nadzora"

Jeremy Gilbert i Alex Williams: Utjecaj nereda na društvenim mrežama na budućnost demokracije

DRUSTVENE MREZE I SADRŽAJ - Koliko vaš sadržaj živi na internetu?

Bližimo se kraju dugog perioda globalne neoliberalne hegemonije – dominacije određenog skupa ideja o tome kako treba upravljati svetom. Ovaj projekat je uspostavljen početkom 1980-ih, dostigao je prevlast 1990-ih da bi sredinom 2000-ih pretrpeo tri ključna udarca. Prvi je bila finansijska kriza 2007-08. i posledična kriza fiskalnog duga. Drugi je usledio 2016. sa Brexitom i pobedom Donalda Trumpa i njegove populističke, antiglobalističke agende. Došlo je i do jačanja levice sa obe strane Atlantika. 2022. smo doživeli relativno opadanje uticaja novih tehnologija. Finansijski i tehnološki sektor su delovi kapitalističke klase koji su najviše profitirali od neoliberalizma i prigrabili ogromno bogatstvo i moć uz velikodušnu podršku države. Pred nama je kraj tog sistema. Opstat će struktura izgrađena u poslednjih 40 godina, kao i moć tehnoloških i finansijskih mreža bez obzira na opadanje moći njihovih vlasnika. Ali sposobnost neoliberalne političke klase i finansijskih i tehnoloških elita da oblikuju društvene konsenzuse i javno mnijenje fatalno je erodirala. Peščanik/OpenDemocracy

 

16.12.2022. (23:00)

Produžena ruka propagande

Tehnologija i demokracija (2): Utjecaj tehnodivova na izbore

Godinama se već raspravlja kako su tehnodivovi – Google, Amazon, Meta, Apple, Twitter – prijetnja za demokraciju jer kontroliraju protok informacija, prikupljaju pregršt podataka o nama, raspolažu velikim bogatstvima kojima plaćaju najbolje odvjetnike i lobiraju kod političara za svoje interese. Najopasnije je, tvrdi autor Francis Fukuyama, to što imaju ogromnu kontrolu nad političkom komunikacijom, mogu neke favorizirati, a druge potiskivati i tako utjecati čak i na ishod demokratskih izbora. Političko oglašavanje, naime, u mnogim slučajevima ne treba u nešto uvjeriti sve birače, već je dovoljno da mišljenje promijeni tek koji postotak građana i tako možda donese prevagu određenoj političkoj opciji. U analizi naslovljenoj “Kako spasiti demokraciju od tehnologije” Fukuyama upozorava na opasnosti od moguće suradnje tehnoloških tvrtki i vladajućih političara jer to dovodi do ogromne koncentracije političke moći. Faktograf

15.12.2022. (19:00)

Serija Black Mirror kao dokumentarac

Tehnologija i demokracija (1): Od pluga i motike do Facebooka i robotike

Zamislite da na sljedećem Svjetskom nogometnom prvenstvu neka država umjesto živih ljudskih nogometaša na teren pošalje jedanaest robota. Začas bi nakon toga utihnule nogometne škole i podmladci naših klubova. To je uostalom već shvatio velemajstor vrlo kompleksne igre Go koji je, nakon poraza od umjetne inteligencije, razočaran jer postoji netko bolji od njega, odlučio otići u mirovinu. Može li se uskoro dogoditi nešto slično i s demokracijom, ako prepustimo nepobjedivoj brzoj tehnologiji da donosi sve više odluka umjesto nas? Tehnologija nisu samo pametni telefoni koje povazdan držimo u ruci ili VAR na nogometnom prvenstvu… Ako građani Hrvatske i drugih država žele sačuvati prava stečena kroz demokratske procese, morat će, naime, u budućnosti moći prepoznati kada im, često gotovo neprimjetno, tehnologija ta prava oduzima. Faktograf donosi zanimljivu seriju članaka.

30.11.2022. (18:00)

Nježna je to biljka

Pad demokracije diljem svijeta: Gušenje građanskih sloboda i propadanje vladavine prava najgore je u Mađarskoj, Poljskoj i SAD-u

Pola svjetskih demokracija je u stanju propadanja s pogoršanjem građanskih sloboda i vladavine prava, a autoritarne vlade postaju još represivnije, upozorio je u srijedu Institut za demokraciju i izbornu pomoć (IDEA) sa sjedištem u Stockholmu. U svom godišnjem izvješću IDEA navodi da se demokratske institucije potkopavaju zbog ograničenja slobode izražavanja te sve većeg nepovjerenja u legitimitet izbora. Pogoršanju stanja demokracije u svijetu pridonosi ruski rat u Ukrajini, nadolazeća globalna recesija, klimatske promjene i pandemija covida-19. U posljednjih šest godina broj autoritarnih režima se udvostručio, no Afrika se pokazala otpornijom na nestabilnosti u svijetu te su Gambija, Niger i Zambija zabilježile demokratske pomake. Index / IDEA report

21.04.2022. (18:00)

Civilizacija u koraku unatrag

Gubi li demokracija utrku s autokracijom?

Nekoliko je načelnih razloga slabljenja atraktivnosti zapadnog modela. Prvo, njegova ekonomska nadmoć polako se topi, a s njom i mogućnost privlačenja drugih zemalja u svoj tabor. Drugo, kolonijalna povijest dolazi na naplatu i sazrelo je vrijeme za pokazivanje prijezira prema nekadašnjim ugnjetavačima, često i odbacivanjem njihovih vrijednosti.Tu je i rastuća ekonomska nejednakost, a raspad Istočnog bloka ukazao je na negativan utjecaj Zapada. Kultura otkazivanja i lovljenje vještica, učestali izboji rasizma i ksenofobije, pa i olako oduzimanje temeljnih prava i sloboda građanima tijekom pandemije, ostavljaju dojam civilizacijskoga kruga sve sklonijega sužavanju prostora slobode. Liberalne demokracije svakako su i dalje najslobodnije na svijetu, no letvica je nisko postavljena… Lider

15.03.2022. (10:00)

Demokracija je način življenja, a ne vladanja

Vojković: Stara dama i bahati huligan

“Putinova Rusija je ustala protiv zapadnih vrijednosti. Protiv modela gdje imamo pravo govoriti. Modela gdje imamo pravo pisati. Gdje imamo pravo komentirati doktorate političkih moćnika. Gdje imamo pravo reći što nam se sviđa, a što ne. Gdje imamo nešto, što se zove demokracija. Koliko god taj model, demokracija, u očima raznih autoritarnih režima i diktatura izgledao slab, snaga koju demokracija daje pojedincu upravo taj model čini jakim. I to se sada dogodilo. Sukob je ovo autoritarne diktature koja ne poštuje čovjeka, kojoj je pojedinac ništa, a vlast i režim sve, sa sustavima koji počinu od pojedinca i njegove volje. Taj kaotičan zapadni svijet se u par tjedana pokazao jakim i stabilnim, što Putin i ekipa oko njega nisu očekivali. Umjesto pobjede, zapeli su vojno, izgubili politički ugled, uništili vlastitu ekonomiju i Rusija je danas izolirana država nasilnik. Druga, velika Sjeverna Koreja. Svijet u kojem živimo postao je svjestan koliko ga jedan luđak koji upravlja državom i vojskom može ugroziti. No, svijet je i brzo reagirao. Putin neće zaustaviti demokratske procese… ostat će zapamćen samo kao nasilnik koji je htio uništiti jednu državu, Ukrajinu, ali je time uništio i vlastitu zemlju. Ostat će zapamćen samo kao jedan od mračnih likova koji su htjeli zaustaviti kotač povijesti, koji će ga na kraju pregaziti” – piše za Index Goran Vojković.

08.02.2022. (13:00)

Stalna samo mijena jest

To je povijest – jedan koncept može u potpunosti promijeniti smisao tijekom vremena

Dobar intervju na Peščaniku: Informatička revolucija u kojoj živimo jako je promenila stvarnost preko društvenih mreža i interneta, a ne možemo ni da zamislimo šta će se sve u tom polju desiti. Da li će nove komunikacije udrobiti nacije u pojedince kojima kolektivi neće biti potrebni ili će se nacionalne zajednice uvećati u neke nadnacionalne tvorevine? Sa promenom koncepta nacije promeniće se i koncept države. Kao što je u 19. veku nastala nacionalna država koja je slomila imperije, tako će sa nestankom nacije nestati i potreba za utvrđenim granicama, zastavama, grbovima i himnama. Nastupiće neke drugačije lojalnosti, a ostaje samo da se nadamo da će one stvoriti slobodnija društva od ovih koje nacija uteruje u svoj tor. Jer, konteksti menjaju značenje istorijskih fenomena. Ne treba zaboraviti da je nacija imala oslobodilački karakter u 19. veku, ali se pretvorila u temelj savremenog totalitarizama.