Trećina građana želi više dana godišnjeg odmora

Koliko su građani zadovoljni dužinom godišnjeg odmora, koje su im navike odlaska na odmor i nadaju li se isplati regresa, istražio je MojPosao na 400 ispitanika.

Najviše dana godišnjeg imaju zaposleni u institucijama, čak 26,3 dana

Zaposleni ispitanici ove godine u prosjeku imaju 23,3 dana godišnjeg odmora. U usporedbi s prošlogodišnjim rezultatima, ove godine ispitanici imaju dva dana godišnjeg odmora više.

Najviše godišnjeg odmora imaju zaposleni u velikim tvrtkama – u prosjeku čak 24,8 dana, dok najmanje dana imaju oni zaposleni u malim tvrtkama (20,6 dana).

Gledano prema tipu vlasništva tvrtke, prosječno, najviše dana godišnjeg odmora imaju ispitanici zaposleni u hrvatskim institucijama – čak 26,3 dana, dok najmanje imaju oni zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (21,6 dana).

Zaposleni u državnim tvrtkama najmanje zadovoljni brojem dana godišnjeg

Većina ispitanika (62%) je zadovoljna brojem dana godišnjeg odmora, dok ih 4% smatra da čak ima i previše dana odmora što rezultira smanjenjem produktivnosti.

Trećina ispitanika (34%) htjela bi više dana godišnjeg i to u prosjeku 29 dana.

Najveći nerazmjer između postojećeg i željenog broja dana godišnjeg odmora je kod ispitanika zaposlenih u malim tvrtkama (imaju 20,6, a željeli bi 27,8 dana). Ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama ili institucijama najzadovoljniji su brojem dana godišnjeg (67%).

Najmanje su zadovoljni brojem dana godišnjeg odmora zaposleni u državnim tvrtkama, njih 43% željelo bi imati više dana. Želja im je u prosjeku imati 33,3 dana godišnjeg odmora, dok trenutno imaju 24,7 dana.

Najzadovoljniji su zaposleni u hrvatskim institucijama, njih 81% zadovoljno je brojem dana godišnjeg odmora (u prosjeku čak 26,3 dana).

Godišnji odmor koristi se dva ili više puta tijekom godine

Čak 82% ispitanika će ove godine svoj godišnji odmor koristiti višekratno, odnosno priuštiti će si dva ili više manja odmora.

Probleme s dobivanjem željenog perioda godišnjeg odmora nikada nije imalo 19% ispitanika, dok ih je 36% znalo ponekad imati takve probleme. Malo više od petine ispitanika (23%) navodi da problema nema ukoliko najave godišnji dovoljno rano, no s druge strane 21% navodi da im je vrlo teško dobiti godišnji odmor u željenom periodu.

Godišnji odmor u vrijeme kada to njima odgovara najteže dobivaju ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem (24%) i stranom (22%) vlasništvu.

Očekivani regres u prosjeku iznosi 1.410 kuna

Velika većina ispitanika (81%) ne očekuje da će im poslodavac isplatiti regres. Regres očekuje petina ispitanika (19%) i to u prosjeku 1.410 kuna.

Ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama ili institucijama (26%) u većoj mjeri očekuju regres nego oni zaposleni u srednje velikim (18%) i malim (9%) tvrtkama ili institucijama.

Regres u najvećoj mjeri očekuju ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu, njih trećina (33%) očekuje regres. Zatim slijede ispitanici zaposleni u tvrtkama u hrvatskom državnom vlasništvu, od kojih 29% očekuje regres. Regres u najmanjoj mjeri očekuju ispitanici zaposleni u hrvatskim institucijama; njih svega 7% ove godine očekuje regres.

godišnji odmor Moj Posao regres zaposleni

Ako ga ne tražite – ostat će vam samo spomenar s Kašjuna

Godišnji odmor je vaše pravo, ne privilegija… regres ovisi o dobroj volji poslodavca

Prema Zakonu o radu, svaki radnik ima pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora, što je najmanje 20 ili 24 dana, ovisno o broju radnih dana u tjednu. Dodatni dani mogu se ugovoriti kolektivnim ugovorom. Pravo na puni odmor stječe se nakon šest mjeseci rada, a kod prekida radnog odnosa koristi se razmjerni dio. Neiskorišteni dani mogu se prenijeti, ali ih poslodavac mora omogućiti ili isplatiti. Blagdani se ne računaju u odmor. Vlastita evidencija je ključ. Poslodavac određuje raspored godišnjih odmora, uzimajući u obzir organizacijske potrebe. Tijekom odmora isplaćuje se prosječna plaća iz prethodna tri mjeseca. Regres nije zakonska obveza, ali ga mnogi poslodavci isplaćuju, često u sklopu neoporezivog iznosa do 700 eura godišnje. U javnom sektoru regres iznosi 300 eura i isplaćuje se do 15. srpnja. tportal

godišnji odmor posao prava radnika regres

Znači Trump i lokalni izbori nam kradu ljetovanje

Šajatović: Poslovnjaci, oprezno s planiranjem odmora u lipnju 2025.

Običaj je odvesti djecu početkom lipnja na more i ostati s njima tjedan dana. Pa doći na bar jedan produženi vikend ili na krstarenje s ekipom prije glavne sezone… Ove godine to će biti velik rizik. Lokalni izbori i njihove posljedice samo su dio novih inputa u poslovnim jednadžbama. U lipnju bi trećina gradova i općina mogla dobiti nove gazde. Zastat će trošenje europskog novca. U tome mjesecu bit će jasnije kakva će biti turistička sezona. A do svakog poduzeća stići će i posljedice Trumpovih poteza. Tko zakasni s prilagodbom – platit će visoku cijenu. Miodrag Šajatović za Lider.

godišnji odmor godišnji odmori kolumne Miodrag Šajatović poslodavci

Nešto između godišnjeg i bolovanja

Pokraj godišnjeg odmora, u nekim državama radnici imaju pravo na – klimatski dopust

Čim se vrate s godišnjeg odmora, mnogi brojeći neradne dane razmišljaju o sljedećem. No neki već imaju pravo i na plaćeni klimatski dopust – doduše, zasad u Kanadi i Španjolskoj – i to zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Radnici u Španjolskoj od prošle godine imaju pravo na četiri dana plaćenog dopusta kada ne mogu doći na posao zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Kanada ga je prva u svijetu ozakonila te njezini radnici mogu tijekom jedne kalendarske godine dobiti pet dana plaćenog dopusta. Dodatnih pet dana dopusta mogu dobiti u slučaju produljenoga izvanrednog stanja. Klimatski dopust najprije je odobren u dijelovima Španjolske uništenim u velikim poplavama potkraj prošle godine, a zatim u cijeloj državi. U Hrvatskoj je vjerojatnije da će se sljedeći dopust poklopiti s praznicima usred tjedna i nekim majstorski spojenim produženim vikendom. Lider

godišnji odmor klimatske promjene klimatski dopust

Premalo

Sezona godišnjih: Znate li koliko vam je uopće slobodnih dana zagarantirano?

Poslodavac je dužan omogućiti zaposlenom da iskoristi slobodne dane što znači da se godišnji odmor ne smije uskratiti u zamjenu za naknadu ili neko drugo pravo. Ako ste između dva radna odnosa imali prekid duži od osam dana, da biste ostvarili pravo na godišnji odmor, morate navršiti šest mjeseci staža bez obzira koliko staža ste imali prije prekida. Ako u određenoj godini niste napunili šest mjeseci rada imate pravo na puni, već na razmjerni dio godišnjeg odmora. U svakoj godini imate pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog odmora. Minimalni broj dana godišnjeg odmora varira od 20 do 24 s ovisno o tome je li poslodavac rasporedio radni tjedan na pet ili šest radnih dana. tportal

godišnji odmor

Ima se, može se

Hrvati na ljetovanju potroše u prosjeku oko tisuću eura

Čak 92% svih ispitanika planira neko putovanje ove godine, od čega 77% unutar Hrvatske. Preko polovice ispitanika namjerava putovati unutar Europe, dok se za avanturu na drugom kontinentu odlučuje 6% ispitanika. Kad je riječ o ljetovanju, svoj odmor u Hrvatskoj planira provesti 70% ispitanika, izvan Hrvatske 7 posto, dok 7 posto ne planira ljetovati uopće. Razlog – financijska nemogućnost ili nesigurnost. Planirano prosječno trajanje ljetnog odmora u Hrvatskoj iznosi 9,9 dana. Kraća putovanja, do 7 dana, planira 57% ispitanika. U prosjeku na ljetnom odmoru planira se potrošnja od 1.083 eura. Najveći (39%) je udio onih koji planiraju potrošiti između 501 i 1000 eura, dok manje od 500 eura troši 30 posto građana. Najviše planiraju potrošiti oni u dobi 40-49 godina. Poslovni Puls

godišnji odmor ljetovanje

Kako neki mogu gore, a ja i Žuga ni na more?

Hrvati se suočavaju s izazovima pri planiranju godišnjeg odmora

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, čak 41,7 posto Hrvata ne može si priuštiti godišnji odmor izvan zemlje. Ovi rezultati oslikavaju tešku ekonomsku situaciju većine stanovništva. Anketa provedena na portalu Net.hr pokazuje da čak 81 posto ispitanika si ne može priuštiti ni ljetovanje unutar Hrvatske. Osim opće financijske situacije, iznajmljivači apartmana na obali također igraju ulogu u ovom problemu, budući da su cijene smještaja dosegle visoke razine koje su nedostižne za mnoge domaće turiste.

cijene ljetovanja Eurostat godišnji odmor jadransko more ljetovanje

Ma nema šanse

Napokon ste na godišnjem, a šef vas zove na mobitel: Jeste li mu se dužni javiti?

FOTO Buga Marija Šimić pokazala odmor iz snova i pozirala s dugogodišnjim dečkom: 'Volim izazove'

Poslodavac vas, prema novom Zakonu o radu, prvi put od ove godine, ne smije kontaktirati izvan radnog vremena, ali može, ako je riječi o prijekoj potrebi, zbog prirode posla ili je to utvrđeno ugovorom. Ipak, ako ne poštujete tu obvezu – kazna nije propisana, donosi RTL Danas. Ipak, ima i onih koji na telefonu moraju biti 24 sata dnevno, čak i dok su na godišnjem. “Ja sam privatna poduzetnica i godišnji kao takav – nemam. Moj telefon je u funkciji 24 sata dnevno”, kaže Tatjana, poduzetnica iz Zagreba. Na pitanje javljaju li se šefovima dok su na odmoru, Katarina i Danijel iz Njemačke odgovaraju: “Ne, mi ne. Imamo 30 dana odmora u godini i dosta je.” “Treba uzeti u obzir prirodu posla koju osoba radi, količinu umora s kojim ide na godišnji, sposobnost nošenja s pritiscima i stresom, a ako je već došlo do burnouta, tri tjedna odmora nisu dovoljna”, kaže Dajana Čopec, psihologinja i mentalna trenerica. Net

godišnji odmor Hrvatska Zakon o radu

More zvano čežnja

Prema Eurostatu, gotovo polovina Hrvata može samo sanjati o godišnjem na moru

HZJZ OBJAVIO PREPORUKE: Evo kako ćemo se ovog ljeta kupati u moru

Od stotinu Hrvata njih četrdesetdvoje 2022. nije imalo dovoljno novca da bi otputovalo na sedmodnevni godišnji odmor. Po ovom kriteriju, od Hrvatske su u EU bile gore samo Rumunjska, Bugarska i Grčka. Najnoviji podaci Statističkog ureda Europske unije (Eurostat) za prošlu godinu pokazuju da tjedan dana putovanja na godišnji odmor nije si moglo priuštiti 7,6 posto Luksemburžana i 10,2 posto Šveđana. Uz Luksemburg i Švedsku, najbolje stoje Finska, Nizozemska i Danska, u kojima si tjedan dana za godišnji ne može priuštiti 12 posto građana. Prema anketi, najčešće su pogođeni samohrani roditelji (42 posto u Njemačkoj) i umirovljenici. Tjedan dana putovanja na godišnji nije si moglo priuštiti ni 41 posto Mađara, 34,2 posto Talijana, 33,8 posto Slovaka, 27,6 posto Poljaka, 18 posto Čeha, 16,7 posto Slovenaca i 13,8 posto Austrijanaca. Tportal

EU Eurostat godišnji odmor Hrvatska

Iskoristi tko još može

Bez obzira što je prošlu godinu proveo na bolovanju, radnik ima pravo na godišnji odmor

Međutim, neiskorištene dane godišnjeg odmora iz prošle godine radnik treba iskoristiti do 30. lipnja. No, ako radnik do tada ne uspije iskoristiti godišnji on mu propada. Međutim, u prekršaju bi bio poslodavac koji radniku omogući da i nakon 30. lipnja tekuće godine koristi neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine. Prema odredbama Zakona o radu, radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor od najmanje četiri tjedna. Faktograf

bolovanje godišnji odmor Zakon o radu

Siromašna djeca u bogatoj Njemačkoj

Otprilike svaki peti stanovnik Njemačke ne može si priuštiti ni jednotjedno putovanje u godinu dana

Četiri od deset samohranih roditelja (42,2 posto) nemaju novca da bi si barem jednom godišnje priušte putovanje u od samo tjedan dana. To proizlazi iz odgovora na upit koji je europskom statističkom uredu Eurostatu uputio Dietmar Bartsch, predsjednik kluba zastupnika Ljevice u njemačkom parlamentu, objavio je prošlog vikenda portal Redaktionsnetzwerk Deutschland (RND). Odlazak na jednotjedni odmor s djecom ne može si priuštiti ni 18,1 posto parova. Kod obitelji s troje i više djece taj broj iznosi čak 29,4 posto. Na upit zastupnika Bartscha nedavno je savezna vlada objavila da je u Njemačkoj svako peto dijete (20,2 %) mlađe od 18 godina ugroženo siromaštvom. „Putovanje tijekom ljetnih praznika? Za milijune djece i obitelji to je na žalost nedostižni san”, rekao je Bartsch za RND i upozorio da bi inflacija mogla povećati taj postotak. Deutsche Welle

godišnji odmor putovanja siromaštvo u Njemačkoj