"TTIP će porezne obveznike koštati milijarde kuna" - Monitor.hr
27.02.2016. (07:43)

Loš tip na kladionici

"TTIP će porezne obveznike koštati milijarde kuna"

Kontroverzni mehanizam rješavanja sporova između države i investitora, a koji dolazi u paketu s Transatlantskim partnerstvom za trgovinu i ulaganja između EU-a i SAD-a, opasnost je za vladavinu prava i financijsku stabilnost Hrvatske, poručili su prosvjedom aktivisti iz inicijative Zaustavimo TTIP. Naveli su i primjer kako bi to izgledalo – nakon javnog objavljivanja Vladine odluke o slučaju franak pojavili su se medijski napisi o tome da banke razmišljaju o podizanju tužbe protiv RH pred arbitražnim sudom u SAD-u. Poslovni


Slične vijesti

07.02.2017. (12:16)

Imali nade za nas?

EK misli da se TTIP još uvijek može oživjeti

Europska unija još uvijek vidi šansu za oživljavanje trgovinskog sporazuma između SAD-a i EU-a, poznatog kao Transatlansko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP), rekao je potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen. Dodao je da je svjestan toga da je Trump u kampanji napadao sporazume o slobodnoj trgovini s Azijom te Kanadom i Meksikom, ali se nije izrijekom dotaknuo TTIP-a. Po njegovim riječima, dužnosnici EU-a ostaju predani snažnim transatlanskim vezama i kontaktirat će novog američkog pregovarača kada bude imenovan. Jutarnji, Reuters

06.11.2016. (21:47)

Quo vadis

Koliko nam je globalizacije potrebno?

“U svojoj akademskoj karijeri uvijek sam se zalagao za slobodnu trgovinu. Ona je bila temelj materijalnog prosperiteta u poslijeratnoj Europi i omogućila je da se stotine milijuna ljudi izvuku iz ekstremne bijede i omoguće sebi pristojan život. Ali čini se da je globalizacija danas dostigla svoje krajnje granice. Zagovornici sporazuma poput CETA-e (i TTIP-a) u pravu su da će oni osigurati viši BDP, ali zaboravljaju da će rast biti ostvaren po visokoj cijeni za životnu sredinu. Osim toga, globalizacija je doprinijela izrazito nejednakoj raspodjeli dobitaka i gubitaka”, prenosi Peščanik tekst iz Social Europe.

17.10.2016. (15:33)

Sporazumski otkaz

Oreškovićev posljednji potez: Pokrenuo sklapanje trgovinskog sporazuma s Kanadom

CETA – Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između Kanade i EU-a moraju prihvatiti sve vlade kako bi zaživio. No kao i u slučaju osporenog TTIP-a, mnogi su zabrinuti zbog investicijskih poluprivatnih ‘sudova’, na kojima jedino strane kompanije mogu tužiti države ako smatraju da ometaju njihovo poslovanje te smatraju da je riječ o dealu koji je skrojen po mjeri krupnog kapitala, a nauštrb javnog interesa. Posljednja stvar koju je premijer Orešković napravio na vlasti jest pokrenuo upravo postupak za sklapanje tog ugovora, i to zato što, kako tvrdi Faktograf, Oreškovićeva Pliva profitira od izvoza u tu zemlju.

17.09.2016. (15:55)

Ugovor s vragom

Europljani protiv CETA-e kao i protiv TTIP-a

Za mnoge Europljane jedan od većih problema ovih prekoatlantskih sporazuma – dakle i sporazuma sa SAD-om TTIP i sporazuma s Kanadom CETA (Comprehensive Economic and Trade Agreement) – jest odredba o vansudskim nagodbama u slučaju promjene okolnosti poslovanja. Primjerice, ako EU zabrani pušenje u javnim prostorima, američki proizvođač cigareta bi zbog toga mogao zatražiti odštetu. Ili ako se bilo kojem koncernu ne dopadnu oštriji propisi o zagađivanju, okolišu, sigurnosti… Danas se u sedam njemačkih gradova održavaju prosvjedi i protiv CETA-e i protiv TTIP-a. Deutsche Welle

15.09.2016. (11:55)

Smjer nepoznat

Slijedi li kraj ili jačanje GMO-a nakon što je Bayer preuzeo Monsanto?

Iako dio medija tvrdi da će Monsanto gurnuti Bayer dublje u svijet GMO-a, interesantno je da je upravo Njemačka objavila kako je ideja o TTiP-u propala, a kamen smutnje u pregovorima, između ostalog, ticao se upravo ulaska GMO proizvoda na europsko tržište. Stoji li iza upornosti Bayera zapravo njemačka politika koja nastoji staviti pod kontrolu napredovanje genetski modificirane hrane ili tek želja Bayera za dominacijom, veliko je pitanje na koje ćemo dobiti odgovor tek u idućim desetljećima. Večernji

08.09.2016. (19:59)

Nema odmora, dok traje trgovina

Guardian: TTIP je možda mrtav, ali dolazi još gori sporazum

“TTIP je izgleda izbačen s pozornice, ali jedan drugi sporazum, čiji su učinci gotovo identični i dalje je u pripremi i čeka odobrenje. CETA (The Comprehensive Economic and Trade Agreement) je sporazum između EU i Kanade, a njime se omogućava bilo kojoj korporaciji koja tamo trguje, bez obzira gdje ima sjedište, da tuži vlade država pred međunarodnim sudom. CETA prijeti zakonima koji nas štite od iskorištavanja i priječi parlamente na obje strane Atlantika da donose zakone”, piše Guardian.

05.09.2016. (08:33)

TTIP nokautiran

Ništa od najveće trgovinske zone na svijetu između SAD-a i EU

Koliko se god Barack Obama nadao da će pregovori o TTIP-u biti dovršeni do kraja njegovog mandata, sve je manje izgledno da će se to dogoditi. Članice EU ne žele otvoriti svoje tržište jeftinijoj i slabije kontroliranoj američkoj hrani, a ne sviđa im se ni ideja osnivanja arbitražnog suda u SAD-u koji bi štitio interese kompanija. Težak udarac pregovori su doživjeli i u Americi, i Hillary Clinton i Donald Trump, pod pritiskom nezadovoljnih građana, oštro kritiziraju ne samo TTIP, nego i sličan sporazum sa zemljama Pacifika (TPP), kao i postojeću slobodnu trgovinsku zonu u Sjevernoj Americi (NAFTA). Novi list

15.06.2016. (18:59)

Tom Morello iz Rage Against The Machine na turneji protiv trgovinskog ugovora EU-a i SAD-a (TTIP-a)

18.05.2016. (19:31)

Što transatlantsko partnerstvo donosi Hrvatskoj?

Banka piše o tome što TTIP donosi Hrvatskoj. Analiza [pdf] utjecaja predviđa tri scenarija.

  • Scenarij 1 pretpostavlja da će se ukinuti samo carinske prepreke, što bi dovelo do izravnog povećanja godišnjeg hrvatskog BDP-a od 0,01% i izvoza 0,04%.
  • Scenarij 2 pretpostavlja da će se ukinuti carinske prepreke te sniziti necarinske prepreke (NTB) za 10%, što bi značilo izravno povećanje godišnjeg hrvatskog BDP-a od 0,02% i izvoza 0,09%.
  • Scenarij 3 pretpostavljanje potpunu liberalizaciju – ukidanje carinskih i necarinskih prepreka (NTB), što bi dovelo do izravnog povećanja godišnjeg hrvatskog BDP-a od 0,11% i izvoza 0,56%