• 12.03. (10:30)

    Prozirne provizije

    U Hrvatskoj sve češće mijenjamo banke – ove godine dvostruko više nego lani

    Prošle godine prosječno 182 hrvatskih građana svakog je mjeseca promijenilo banku, a ove godine mjesečni prosjek je 396. Do promjene je došlo jer je Hrvatska implementirala europsku direktivu o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, čime je građanima omogućeno da svoje račune za plaćanje sele iz jedne u drugu banku onako kako mijenjaju telekom operatera ili liječnika, mnogo jednostavnije i brže, a i sav posao napravi nova banka. HNB, inače, ima usporedbu visine naknada banaka u Hrvatskoj. Slobodna



  • Slične vijesti

    07.04. (08:30)

    Naknada za nadoknađivanje nenadoknativog

    Banke klijentima naplaćuju – preko 400 naknada

    Naknada za telefonski poziv u slučaju krađe kartice, izdavanje zamjenskog PIN-a, naknada za najavu dizanja veće svote novca pa se od toga odustane samo su neke od četiri stotine naknada koje banke u Hrvatskoj naplaćuju svojim klijentima. Banke godišnje naplate 700 kuna svakom svom klijentu na ime naknada.

    23.03. (12:30)

    Izlazna naknada

    Tko je zadnjih 5 godina platio prebijanje kredita može na sud po novac

    Tri pravomoćne sudske presude na sudovima u Splitu, Slavonskom Brodu i Osijeku u korist građana potaknule su Udrugu Franak i saborskog zastupnika Gorana Aleksića da pozovu sve koji su proteklih pet godina platili izlaznu naknadu za zatvaranje kredita da tuže banke. Pet godina je zastarni rok u kojemu se mogu utužiti novčana potraživanja. Suci smatraju da se šteta ne može ugovarati unaprijed, nego se mora dokazati. “Šteta za banku može nastati ako se novac ne vraća, a ovdje je banka dobila glavnicu i može je dalje plasirati. Neostvarena dobit ne može se predstavljati kao šteta”, navodi Aleksić. Večernji

    17.03. (22:30)

    Prodani

    Strani vlasnici banaka u Hrvatskoj na dividendama zaradili 20 milijardi kuna

    Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list

    08.02. (01:30)

    Zaduženi svih županija - pripremite se

    Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

    Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal

    23.02.2018. (09:21)

    Ključni igrači

    Sberbank više nije na HNB-ovu popisu sistemski važnih banaka

    HNB je objavila popis ostalih sistemski važnih kreditnih institucija na kojemu je ukupno osam banaka, među njima i OTP banka Hrvatska, koja je u svibnju lani stekla potpuno vlasništvo nad Splitskom bankom. Na popisu pak više nije Sberbank d.d. Ostale sistemski važne kreditne institucije su Zagrebačka banka, Erste&Steiermaerkische banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Splitska banka, Addiko banka i Hrvatska poštanska banka. N1

    22.02.2018. (14:30)

    Zalog banci

    Upis hipoteke nužan bez obzira na visinu kredita?

    Dižete li stambeni kredit, čak i ako je riječ o vrlo malom iznosu, i dalje je obvezan upis hipoteke na kompletnu nekretninu. Prilično apsurdno, no to je legitimna praksa većine banaka, piše Jutarnji. Stambene kredite bez upisa založnog prava tako na hrvatskom tržištu u ovom trenutku nude Hrvatska poštanska banka, Privredna banka i Erste, sve ipak uz različite uvjete kreditiranja.

    26.01.2018. (09:50)

    Bogata zemlja

    Aleksić: Banke kod nas na kreditima zarađuju 200% više nego u Njemačkoj

    Saborski zastupnik Goran Aleksić (SNAGA) pita zašto se, ako banka odluči prodati svoj plasman po nižoj cijeni od vrijednosti plasmana, ne bi propisalo pravo prvokupa dužnika. Traži i da banka, na potrošačev zahtjev besplatno i u svakom trenutku dok traje ugovor o kreditu dade izvještaj u obliku otplatnog plana. Banke to sada naplaćuju od 50 do 150 kuna. Osim toga, banke kod nas, u odnosu na Njemačku, zarađuju 200 posto više na kreditima. Kamatna stopa na kredite u Njemačkoj je u prosjeku 1, 57%, a kod nas 3, 57%. Novi list

    30.11.2017. (08:08)

    I dalje nije loše

    Banke zbog Agrokora ostvarile 50% manju dobit, pola ih posluje s gubitkom

    Banke u Hrvatskoj ostvarile su u prvih devet mjeseci ove godine dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 2,63 milijarde kuna, što je oko 47% (ili 2,3 milijarde kuna) manje nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podaci HNB-a. Ujedno, povećao se i broj banaka koje su poslovale s gubitkom. Krajem rujna 13 od 26 banaka poslovale su s gubitkom. Novi list

  • Slične vijesti

    07.04. (08:30)

    Naknada za nadoknađivanje nenadoknativog

    Banke klijentima naplaćuju – preko 400 naknada

    Naknada za telefonski poziv u slučaju krađe kartice, izdavanje zamjenskog PIN-a, naknada za najavu dizanja veće svote novca pa se od toga odustane samo su neke od četiri stotine naknada koje banke u Hrvatskoj naplaćuju svojim klijentima. Banke godišnje naplate 700 kuna svakom svom klijentu na ime naknada.

    23.03. (12:30)

    Izlazna naknada

    Tko je zadnjih 5 godina platio prebijanje kredita može na sud po novac

    Tri pravomoćne sudske presude na sudovima u Splitu, Slavonskom Brodu i Osijeku u korist građana potaknule su Udrugu Franak i saborskog zastupnika Gorana Aleksića da pozovu sve koji su proteklih pet godina platili izlaznu naknadu za zatvaranje kredita da tuže banke. Pet godina je zastarni rok u kojemu se mogu utužiti novčana potraživanja. Suci smatraju da se šteta ne može ugovarati unaprijed, nego se mora dokazati. “Šteta za banku može nastati ako se novac ne vraća, a ovdje je banka dobila glavnicu i može je dalje plasirati. Neostvarena dobit ne može se predstavljati kao šteta”, navodi Aleksić. Večernji

    17.03. (22:30)

    Prodani

    Strani vlasnici banaka u Hrvatskoj na dividendama zaradili 20 milijardi kuna

    Od 2009. do 2018. banke u Hrvatskoj ukupno su svojim vlasnicima isplatile 18,867 milijardi kuna dividende. Kako su banke u Hrvatskoj većinom u stranom vlasništvu, i to pretežito talijanskih i austrijskih banaka, većina tog novca iznesena je preko granice. Dakle, i u razdoblju najveće krize, s 2008. na 2009. godinu, bankari su u Hrvatskoj dobro zarađivali, a zarađivali su i u recesiji iz koje smo jedva izašli 2015., da bi im rezultate malo pomutila tek odluka vlade Zorana Milanovića o konverziji kredita u švicarcima u eure te kasnije kriza Agrokora. Novi list

    08.02. (01:30)

    Zaduženi svih županija - pripremite se

    Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

    Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal

    26.11.2018. (16:00)

    Novi servis HNB-a – preglednik bankarskih naknada svih banaka (mjesečna naknada, kamate na prekoračenje…)

    Iscrpnije...
    14.11.2018. (17:00)

    Velimir Šonje: Kraj bankarstva kakvo znamo? (II dio)

    Iscrpnije...
    07.06.2018. (11:02)

    Dobit banaka u prva tri mjeseca ove godine banke je 1,43 milijardi kuna – milijardu kuna više nego prošle godine za isto vrijeme.

    Iscrpnije...