11.08. (17:00)
Zna se gdje ne smijete ostati gladni
U kojim sve državama će te, kao gosta, gotovo sigurno ponuditi hranom?
Da prema gostoljubivosti radimo regije… Bored Panda
Da prema gostoljubivosti radimo regije… Bored Panda
Nakon šokantne izborne pobjede radikalnog desničara u Nizozemskoj, europske elite nervozno skeniraju politički krajolik u potrazi za nagovještajima bliske budućnosti – svi se pitaju ima li neki novi kandidat krajnje desnice šanse na izborima. Ono što mogu vidjeti dovoljno je da izazove jezu na kralježnici svakog političara centra koji voli EU: u gotovo desetak europskih zemalja, uključujući Francusku i Njemačku, tvrdokorne antiimigracijske stranke, neke od njih ekstremnije od Wildersa, trenutno vode u anketama, ili su na drugom mjestu i dišu za vratom vodećoj opciji. Ekstremna desnica pokušava stvoriti “civilizacijsko pitanje” oko borbe protiv diskriminacije, a prijetnja terorizma i njegov učinak na birače također guraju prema rubu glavne stranke. Jutarnji, Politico
Troškovi iskorištavanja energije vjetra i sunca, kao i troškovi baterija i električnih vozila značajno su pali tijekom posljednjeg desetljeća, što je rezultiralo time da ove tehnologije sve više zamjenjuju fosilna goriva. Energetska sigurnost također je postala glavni prioritet na međunarodnom planu, što dovodi do pojačanog političkog pritiska za obnovljivim izvorima energije. Europa je klimatski predvodnik u svim scenarijima, ali za postizanje kratkoročnih ciljeva emisija nužan je pristup kritičnim komponentama čistog opskrbnog lanca i regionalna suradnja. Vjetar i sunce glavne su tehnologije u tzv. “energetskom miksu” – kombinaciji različitih izvora energije – čak i u klimatski najmanje optimističnom scenariju, spominju u izvješću iz najvećeg europskog proizvođača obnovljive energije. Green
“Svježe pečeni kruh po razumnoj cijeni koji se može nabaviti blizu kuće, a nije pun konzervansa“, jedna je od stvari koje Europljani podrazumijevaju, a u Americi su luksuz. Hrana je jedna od pet stvari iz svakodnevnog života koje je Daily Mail izdvojio analizirajući forume i društvene mreže, a na kojoj Amerikanci zavide Europljanima, prenosi Punkufer:
Za zaposlene s punim radnim vremenom prosječno radno vrijeme u tjednu kretalo se od 37,4 sata u Finskoj do 41,3 sata u drugim zemljama EU-a 2022. godine. Za Hrvatsku podatak kaže da je to iznosilo 38,8 sati. Turska je imala najduži radni tjedan od 42,9 sati u 2020. godini, što je posljednji podatak. Nakon Turske slijede Crna Gora (42,8 sati, podaci iz 2020.) i Srbija (42,3 sata). To su zemlje s prosječnim radnim tjednom dužim od 40 sati. Nakon Grčke i Rumunjske slijede Poljska (39,5 sati), Bugarska (39,2 sata) i Sjeverna Makedonija (39 sati). Sve ovo sugerira da ljudi u balkanskim zemljama imaju najdulje prosječno radno vrijeme tjedno. Najkraće u tjednu rade Nizozemci, Austrijanci i Norvežani. Za zaposlene s nepunim radnim vremenom prosječni radni tjedan varirao je od 17,8 sati u Portugalu do 27 sati u Rumunjskoj. Prosjek u zemljama EU-a 2022. bio je 21,8 sati. Vrijeme koje su tjedno radili zaposlenici na nepuno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosio je 21,2 sata. Nacional
Za razliku od SAD-a gdje je samo 2022. ubijeno ili ozlijeđeno rekordnih 6000 djece u masovnim pucnjavama u školama, u Europi je u posljednjem desetljeću zabilježeno desetak takvih napada. Posljednji slučaj školskog masakra u Europi dogodio se 2019. kad je u Poljskoj 18-godišnjak, bivši učenik škole u gradu Brześć Kujawski, otvorio vatru na učenike i učitelje. Godine 2017. na jugoistoku Francuske 17-godišnjak je pucao iz pištolja i ranio četvero učenika. U Barceloni je 2015. 13-godišnjak ubio jednog učitelja i ranio četvero djece. U posljednjih deset godina na Starom Kontinentu zabilježeno je još šest masovnih pucnjava u školama – po jedna u Estoniji i Njemačkoj te četiri u Rusiji. U Švicarskoj, jednoj od europskih zemalja s najvećim brojem vatrenog oružja po stanovniku, nikad nije bilo pucnjave u školi. Naime, obrazovni sustav te zemlje rano uči djecu da traže kompromise umjesto da ulaze u otvorene sukobe. Jutarnji
Bilo bi krivo misliti da je očaj suprotni pol optimizma. Bifova procjena trenutnog stanja Europe – čak i njegov izraz „Auschwitz na plaži“ – točan je. U krivu je međutim u svom prihvaćanju „rezignacije“ pored „aspiracije“. Za Bifa je Europa već izgubljena, jer se većina europskog stanovništva odbija nositi s vlastitom povijesnom odgovornošću. U svome pismu je naglasio da više nema takvog nečeg poput demokracije u Europi, kontinentu koji nije uspio nadići svoju povijest. Europa je, kazao je: „… samo nacionalizam, kolonijalizam, kapitalizam i fašizam.“ U Drugom svjetskom ratu ljudi su imali izliku za ne prosvjedovanje protiv deportacija, segregacija, mučenja i istrebljenja: malo ih je bilo upoznato sa stvarnošću logora smrti. Danas nemamo izlike; znamo što se događa na Mediteranu: „znamo koliko je smrtonosan efekt europskog zanemarivanja i odbijanja preuzimanja odgovornosti za migrantski val koji je izravni rezultat ratova koje su isprovocirala dva stoljeća kolonijalizma“, piše Srećko Horvat. Kritika-hdp
Grčka gradi zidove na granici s Turskom, Frontex čvrsto nadzire Egejsko more, Italija kažnjava spašavanje. U središnjem Mediteranu je, prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), od 2014. do danas umrlo ili nestalo više od 20.000 ljudi. Grčka je pojačala kontrole duž kopnene i morske granice s Turskom zbog očekivanog dolaska raseljenih nakon strašnih potresa u Turskoj i Siriji u kojima je oko 1,2 milijuna ljudi ostalo bez doma. Između 2014. i 2022. ukupna duljina “ograda” na vanjskim granicama EU-a i unutar EU područja povećana je s 315 na 2048 kilometara. Više od 100.000 izbjeglica stiglo je lani u Italiju čamcima. Desna vlada premijerke Giorgie Meloni uvela je oštre mjere protiv organizacija koje se bave spašavanjem na moru, uključujući novčane kazne do 50.000 eura za brodove koji zanemare zahtjev da zatraže luku i uplove u nju odmah nakon poduzimanja prvog spašavanja na moru. Novosti
Mađarski predsjednik Orban na svojim je službenim stranicama objavio tekst o svojoj viziji Europe nakon Merkel te u sebi svojstvenom teatralnom tonu objasnio svoje viđenje njezine uloge tijekom vladavine, ali i o onome što će se dogoditi poslije. Sebe Orban vidi kao borca na barikadama prave Europe te to spominje kao zajednički cilj Mađarske i Njemačke sve do migrantske krize koju smatra krivcem za sve loše na kontinentu. Njemačku spominje u kontekstu prihvaćanja postkršžanskih modernih stavova koje smatraju moralno superiornima te smatra da s novom vladom dolazi i novo doba. Jutarnji list
Profesor Lothar Wieler, šef njemačkog instituta za kontrolu bolesti Robert Koch je rekao da je razlog tome taj što su europske zemlje ”zaustavile prvi val epidemije kod građana mijenjajući njihovo ponašanje”. Čak i Švedska koja je uvela tek djelomično zatvaranje i imala veliku stopu smrtnosti, broj novih slučajeva nije u velikom porastu jer ljudi poštuju pravila distanciranja. Jutarnji list