U Mađarskoj 2. listopada referendum o kvotama za migrante - Monitor.hr
05.07.2016. (13:06)

Sve je počelo s Brexitom

U Mađarskoj 2. listopada referendum o kvotama za migrante

U Mađarskoj će se 2. listopada održati referendum na kojem će se odlučivati o prihvaćanju bilo kakvih budućih sustava kvota Europske unije oko raspodjele migranata. Premijeru Orbanu, koji je od početka izbijanja migrantske krize zauzeo protuimigracijski stav, dodatni poticaj za održavanje referenduma dao je Brexit. Dnevnik.hr, BBC


Slične vijesti

Prekjučer (17:00)

Tjeraju ga duginim bojama

LGBT zajednicom protiv Orbana: Pride u Budimpešti pokazao da je mađarskom premijeru vjerojatno odzvonilo

Iako je Mađarska zakonom zabranila Povorku ponosa, 28. lipnja se u njoj okupilo gotovo 200 tisuća ljudi. Riječ je o pokazatelju zasićenosti građana Orbánovom vlašću, koja u svrhu mobilizacije vlastitih pristaša LGBT zajednicu koristi kao žrtvenog jarca. Duge godine na vlasti ostavile su, čini se, na Orbána tipičnu posljedicu gubitka doticaja s realnošću, pa je do zadnjeg trenutka građanima slao upozorenja da će “snositi pravne posljedice” ako se pridruže “ilegalnoj” povorci. Iako je grad bio pun policije, represivnih reakcija nije bilo. U pozadini je i rast popularnosti bivšeg člana Fidesza, Petera Magyara, koji trenutno vodi prema anketama i mogao bi dobiti iduće parlamentarne izbore. Novosti

20.04. (20:00)

Vjetrovi promjene

Viktor Orban ima konkurenciju: 44-godišnji odvjetnik najpopularniji je mađarski političar

Peter Magyar, mladolikog izgleda, najčešće odjeven u traperice, bijelu košulju i tenisice, trenutno je prema anketama najpopularniji političar u Mađarskoj. Redovito okuplja stotine tisuća ljudi na prosvjedima. Već tjednima je na turneji po mađarskim gradovima i selima – za razliku od Orbana, koji se hvali da je “seoski dečko” i “ulični borac”, ali ga se rijetko viđa na ulici. Magyarova stranka Tisza trenutačno je u anketama i do osam posto ispred Orbanovog Fidesza. Iako se kraj Orbanovog sustava time još ne nazire, jasno je: jako mnogo Mađara nezadovoljno je korumpiranim i samodopadnim premijerom i priželjkuje promjenu vlasti. Suprotno Orbanovoj retorici da je u Mađarskoj sve bolje nego drugdje u Europskoj uniji, javna infrastruktura je velikim dijelom u lošem stanju – od loših cesta preko zapuštenih bolnica i škola do kaotične uprave. Magyar je preuzeo lokalnu stranku Tisza i ubrzo od nje napravio PR-brand: naziv stranke ujedno je akronim za “Poštovanje i sloboda”, ali i ime rijeke Tise, koja ima iznimno važnu ulogu u mađarskoj kulturi i nacionalnoj mitologiji. DW

05.06.2024. (00:00)

Domovina im je na prvom mjestu, samo je pitanje - čija

Politički prijatelji Bartulice iz DP-a objavili su jutros kartu velike Mađarske

Time su nastavili redovnu praksu javnog svojatanja hrvatskog teritorija, koja traje cijelo jedno desetljeće. Bartulica je toga itekako svjestan: u zadnjih godinu dana Novosti su već nekoliko puta pisale o tome da se druži sa skupinom ljudi koji više od ijedne organizacije u susjednoj zemlji javno propagiraju Hrvatsku u mađarskim granicama.

Pa ipak, i unatoč tome, ovaj  “hrvatski ” zastupnik iz Domovinskog pokreta nastavio je odlaziti na njihove skupove u Mađarsku. Prije mjesec i pol bio im je gost i govornik u Budimpešti na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC), skupu američkih i europskih ekstremnih desničara. Orbanov režim koristi ovaj događaj za političku mobilizaciju birača u susjednoj zemlji i dizanje diplomatskih tenzija po okolnim državama. Njegovi glavni izvođači terenskih radova, udruženje koje za enormna proračunska sredstva godinama proizvodi cijele kampanje šireći spotove i vizuale u kojima je veći dio Hrvatske zapravo mađarsko vlasništvo, je upravo Centar za temeljna prava. Dugogodišnji prijatelji Stjepe Bartulice. Novosti

07.06.2023. (13:12)

Pišem ti pismo da zajedno više nismo

Pukla ljubav između Varšave i Budimpešte

Mađarska i Poljska: "Zle namjere, ucjena, dvostruka mjerila" – DW –  22.07.2021

Konzervativne i desničarske vlade Poljske i Mađarske su neko vrijeme uspijevale diktirati svoju volju čitavom EU-u, ali toj bliskoj suradnji je došao kraj. Spona Poljska-Mađarska seže daleko u povijest i činila se nesalomljivom. Počinje još od veza kraljevskih kuća u srednjem vijeku pa sve do nacionalnog buđenja u 19. stoljeću. A povezuje ih i zajednička sudbina u Istočnom bloku, baš kao i doba gotovo istovremenih antikomunističkih pobuna 1956. u Budimpešti i Poznanu. Ali čini se da je sad nastupilo ledeno doba između dviju zemalja. Ne samo to: nema više ni prijateljstva i naklonosti prema onoj drugoj naciji i sve to ne izgleda kao razvod gdje se partneri razilaze kao prijatelji. Jer mađarsko očijukanje s Putinom ostat će trn u poljskom oku još dugo vremena. Deutsche Welle

17.05.2023. (10:00)

U Češkoj je kruna najsnažnija u posljednjih 15 godina

Forinta, kruna i zlot se bolje drže nego euro i dolar. Samo dokle?

Dobro razdoblje za forintu, krunu i zlot | SEEbiz.eu

Mađarska forinta, češka kruna ili poljski zlot se zapravo odlično drže u odnosu prema dolaru ili euru. Inflacija je u tim zemljama doduše visoka, ali eskontna stopa je još viša. No koliko će to potrajati? Češka kruna je zabilježila rekordnu vrijednost u posljednjih 14 godina, a i vrijednost mađarske forinte je na najvišoj razini u posljednjih 10 mjeseci. Rumunjski lev doduše oscilira u vrijednosti, ali kormilari valute rumunjske države razmjerno uspješno ju vode kroz ova nemirna vremena. Doduše sve zemlje istočne Europe izvan zone eura imaju velikih problema s gospodarskim rastom i inflacijom, ali tamošnje središnje banke vode oštru politiku protiv zaduživanja. Dok Europska središnja banka na inflaciju od 6,9% (ovog travnja) odgovara eskontnom stopom od 3,75% – kod američkog dolara gdje je inflacija prošlog mjeseca bila 4,9% je eskontna stopa čak 5,25%, središnja banka na primjer Poljske još od prošlog rujna drži eskontnu stopu na 6,75 posto. Deutsche Welle

25.02.2023. (14:00)

Od početka rata u Grčku je ušlo više od 100.000 Ukrajinaca

Što ruska agresija na Ukrajinu znači za države jugoistočne Europe?

Željeznička pruga na granici Ukrajine i Rumunjske

Rumunjska i Mađarska su kao izravne susjede Ukrajine jako pogođene ratom koji bjesni već godinu dana. Ali, i zemlje koje su udaljenije, kao Bugarska i Grčka, osjećaju ratne posljedice. Još od Drugog svjetskog rata ljudi u Rumunjskoj nisu bili u tolikom strahu kao 24. veljače 2022. kad je počela ruska invazija na Ukrajinu. Mnogi su se  pitali: što ćemo učiniti ako Rusi i nas napadnu? … „Zemlja koja je u tajnosti spasila Ukrajinu” bio je naslov u njemačkim dnevnim novinama 20. 1. 2023. godine. U članku je otkriveno ono što je u Bugarskoj bila javna tajna: vlada prozapadnog reformista Kirila Petkova, koja je bila na dužnosti manje od osam mjeseci, od travnja do kolovoza 2022. isporučivala je Ukrajini streljivo i dizelsko gorivo. Navodno je iz Bugarske stiglo oko 30 % potrebnog streljiva i oko 40 % goriva za tenkove i druga vozila ukrajinske vojske. Deutsche Welle

07.12.2022. (17:00)

Zona visokog napona

Iako Mađarska ne odustaje od veta na paket pomoći za Ukrajinu, Njemačka i Francuska zbog nje ulaze u sukob s ostatkom EU

Želi li Orban Huxit? | Politika | DW | 21.08.2021

Najveće zemlje EU pružaju ruku pomoći mađarskoj vladi u njezinoj svađi s Bruxellesom oko kršenja vladavine prava. Francuska i Njemačka, zajedno s Italijom, predvode skupinu od oko 12 vlada koje pozivaju Europsku komisiju da preispita svoju odluku o zamrzavanju 7,5 milijardi eura za Budimpeštu, tvrdeći da je država postigla veći napredak u antikorupcijskim mjerama nego što Bruxelles priznaje. No, mekši stav Francuske i Njemačke vjerojatno će te dvije države uvući u sukob s drugom skupinom zemalja, uključujući zemlje Beneluxa, Dansku, Švedsku i Latviju koje podržavaju tvrdokornu procjenu EK da rizici od mita ostaju u Mađarskoj i da bi svih 7,5 milijardi eura trebalo biti blokirano. Za to vrijeme mađarski premijer Viktor Orbán tjera po starom: optužuje Bruxelles da im želi zamrznuti novac zbog politike prema migrantima i mađarskog protivljenja sankcijama Rusiji. Jutarnji

25.11.2022. (20:00)

Oporbaniziranje susjeda

Borba protiv Orbana je borba za europsku demokraciju

Kao svi egomani i Viktor Orban treba stalnu pažnju. Nedavno je oko vrata jednostavno objesio šal s obrisima stare Kraljevine Ugarske. Susjedne zemlje dale su se isprovocirati i ljutito su reagirale. Ova predstava je pri tome potpuno smiješna. 10-milijunska Mađarska neće nikoga napasti, a granice iz 1922. su već odavno povijest. Taj čin nije ništa drugo nego puka žudnja za priznanjem: mali bi Mađar volio biti veći. Konačno, nakon godina bespomoćnog kritiziranja i kukanja bez posljedica Europska komisija sada je odlučila privremeno blokirati novac Viktoru Orbanu. Više od 13 milijardi eura iz strukturnih i korona fondova za obnovu je na čekanju dok on ozbiljno ne provede opsežan katalog reformi. To uključuje zaustavljanje korupcije u javnim nabavama, ponovno uspostavljanje neovisnog pravosuđa i još mnogo toga. Viktor Orban mora barem djelomično poništiti demontažu demokracije u svojoj zemlji. DW

18.09.2022. (17:00)

Zbog nepoštovanja vladavine prava

Bruxelles namjerava Mađarskoj zamrznuti čak 7,5 milijardi eura

Europska komisija predložila je Vijeću EU zamrzavanje 65 posto ili 7,5 milijardi eura europskih sredstava Mađarskoj zbog korupcije i problema s vladavinom prava, a Budimpešta to može izbjeći ako u sljedeća tri mjeseca otkloni razloge za ovu odluku. Odluka bez presedana donesena je u sklopu novog mehanizma prema kojem se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštovanjem vladavine prava. Jutarnji

11.09.2022. (15:00)

"U Mađarskoj sam se osjećao posve sam. Najviše me plašila politička retorika"

Sve više LGBT-Mađara bježi u Njemačku

U Mađarskoj homofobija i neprijateljstvo prema LGBT-populaciji nisu samo državna politika nego i državna ideologija. Od kraja 2020. godine u Ustavu je, uz indirektno homofobne pasuse, uvrštena i rečenica: “Majka je žena, otac je muškarac”. Time je praktično zabranjeno usvajanje djece homoseksualnim parovima. Od ljeta 2021. čak je i “prikazivanje ili promicanje” homoseksualnosti i promjene spola među mlađima od 18 godina zakonom kažnjivo. Također, taj zakon namjerno miješa pedofiliju s homoseksualnošću i trans identitetom. “Bilo je to poput udarca nogom u lice kada je objavljen ovaj ‘zakon o ograničavanju informacija o homoseksualnosti i transseksualnosti”, priča filmski i kazališni scenarist Gabor koji je s partnerom Endreom emigrirao u Berlin. Transseksualka Blanka Vay pak kaže: “Iako sam pripadala intelektualnoj eliti u Budimpešti, moja mreža ne bi bila dovoljno jaka da me zaštiti. Bila sam užasnuta kad sam vidjela kako se Mađari identificiraju s najstrašnijim političkim zločinima i kako se odriču svake temeljne intelektualne kontrole koju razuman čovjek provede prije nego što usvoji neku ideju.” Deutsche Welle