U Španjolskoj platili vlakove 258 milijuna eura pa ustanovili da su - preveliki za tunele - Monitor.hr
14.02.2023. (16:00)

Proizvođač, baskijski CAF, upozorio je na pogrešku još u ožujku 2021.

U Španjolskoj platili vlakove 258 milijuna eura pa ustanovili da su – preveliki za tunele

Ilustracija

Više je aktera uključeno u ovaj fijasko, uključujući španjolskog nacionalnog željezničkog operatera Renfe, upravitelja željezničke infrastrukture Adifa, proizvođača CAF i Državnu agenciju za sigurnost željeznica (AESF). Nakon što je CAF-u dodijelio ugovor o proizvodnji Renfe je tvrdio da su osigurali mjerenja na temelju specifikacija infrastrukture koje je dostavio Adif. CAF je, pak, naknadno upozorio da te specifikacije možda i nisu točne. Izgrađena u 19. stoljeću, regionalna željeznička mreža prolazi kroz planinski krajolik, a uključuje različite veličine tunela pri čijoj se gradnji izvođači nisu pridržavali standardiziranih modernih dimenzija. Do sada su smijenjena dva visoka dužnosnika – jedan od direktora Renfea te Adifov šef inspekcije i pružne tehnologije. Sreća u nesreći je što su vlakovi još uvijek u fazi projektiranja, nisu proizvedeni. Tportal


Slične vijesti

04.03. (10:00)

Bježim odlazim, van iz ovog grada...

Rješenje za gužve u Zagrebu: Prometna policija i automatski semafori

Osim neplanske izgradnje grada i povećanja broja automobila na cestama, gužve izazivaju radovi i manje prometne nesreće. Zadnje vrijeme do te mjere da je nesnosno. U slučaju prometnih nesreća trebalo bi apelirati ostalim vozačima da se što prije maknu s prometnica, a prometni stručnjaci rješenje vide u prometnim polcajcima koji bi manualno usmjeravali promet, kao i automatiziranim semaforima., odnosno automatskom upravljanju prometom:Nama su semafori, nažalost, u Zagrebu – glupi. Stari su i većina ih je glupa, ne mogu promijeniti signalni plan ovisno o prometu. Dok se ne uvede sustav automatskog upravljanja prometom, mi teško možemo nešto napraviti kad se dogode incidentne situacije. Nama treba centralni sustav koji će onda omogućiti alternativnim pravcima više zelenog svjetla i veću propusnost. Index

05.02. (00:00)

Gužve i vikendom

Željko Marušić kod Stankovića: Električni automobili su precijenjeni

Prometni stručnjak je u Nedjeljom u 2 rekao kako promišlja o povećanju sigurnosti cestovnog prometa, učinkovitosti prometa i ekologiji. Smatra da su električni automobili precijenjeni i ne savjetuje da ih se kupuje za obitelj, pogotovo oni koji žive od svojih primanja jer isplativost može biti upitna. Upitno je također da manje zagađuju, da nema buke, da su manji troškovi vožnje, te da se lakše održavaju i da je veća sigurnost. Za Rimca smatra kako je dobar za promociju Hrvatske, iako smatra da mu je projekt, ovako kako je zamišljen, neostvariv. Autonomna vožnja poput robotaksija je budućnost, a ulaganje u željeznicu nama nije isplativo, smatra. Novi sustav beskontaktne naplate cestarine donijet će sigurnost, zaključuje. Kao rješenje za gužve u Zagrebu vidi sjevernu obilaznicu, izgradnju tunela ispod Sljemena prema Gračanima i povezivanje prema zapadnom dijelu. HRT

01.02. (00:00)

Stani, pazi, kreni

Zašto su svjetla na semaforu baš crvene, žute i zelene boje? Standard postavila željeznica

Prije semafora, vlakovi su već koristili svjetlosne signale kako bi olakšali promet, piše Tips and Tricks. Na prvim semaforima crveno svjetlo je označavalo zaustavljanje, bijelo kretanje, a zeleno oprez. Budući da je bijela boja uzrokovala probleme i noću se lako mogla zamijeniti s nekim drugim svjetlom, prešli su s bijele na zelenu boju, a kako se žuta lako razlikuje od ostalih boja, postala je znak za oprez. Crvena je boja s najvećom valnom duljinom, a to znači da je uočljiva iz većih udaljenosti. Standard za semafore uveden je 1935. godine, 15 godina nakon što ej uveden prvi semafor. N1

12.01. (09:00)

Raskružje

Amerikanci grade drugo ‘turbokružno’ raskrižje: biste li se snašli u njemu?

Turbokružna raskrižja su prvi put osmišljena u Nizozemskoj 90-ih godina prošlog stoljeća, a dizajnirana su s idejom da se dodatno poveća sigurnost. Za razliku od drugih kružnih tokova s više traka, oni imaju povišene razdjelnike traka koji sprečavaju vozače da mijenjaju trake dok voze u krugu. Cesta koja vodi do kružnog toka dizajnirana je tako da razvrsta vozače u trake prije nego što uđu u raskrižje. Tamo, pak, mogu jednostavno slijediti svoju traku, vozeći u raskrižju i završiti na ispravnom izlazu. Revija HAK

25.12.2023. (14:00)

Da staviš jednu takvu kod Zagreba, opet bi bilo čepova

Najsloženija prometna petlja: Čak 15 rampi i osam različitih smjerova

Prometni kompleks smješten je u gradu Chongqingu koji se nalazi u središtu države, a s prigradskim naseljima ima više od 22 milijuna stanovnika. Jasno je da uz takav grad, koji je i prometno središte ide i ovakav objekt. Čvor ima 15 rampi ukupne duljine 16.414 m, koje vode u 8 smjerova. Izgradnja je započela u rujnu 2009., a dovršena 2017. Programeri navigacijski uređaja su vjerojatno danima razbijali glavu s rješenjima za ovu petlju. No pragmatični Kinezi smislili su rješenja i za one koji pogriješe. Nakon osamstotinjak metara, u svakom smjeru konsturirana je mala petlja koja omogućuje povratak onima što su krivo skrenuli i promašili smjer. Revija HAK

20.12.2023. (21:00)

Pomoćni kotač

Kamere i umjetna inteligencija: Razvijen je sustav koji motocikliste i bicikliste upozorava na opasnost od nesreće

Sustav može upozoriti vozače na moguće sudare straga do šest sekundi unaprijed. Ova upozorenja vrijede za područje do 125 metara ispred vozila. Osim toga, izdaju se dodatna upozorenja ako se bicikl ili motocikl približavaju vozilu ispred sebe na manje od 60 metara. Upozorenja se šalju putem pametnog telefona vozača. Sustav koristi dvije kamere riblje oko i umjetnu inteligenciju (AI) za promatranje okoline. Jedna od tih kamera postavljena je na prednji dio, a druga na stražnji. Ovaj sustav, koji je dizajniran i za električne mopede i za e-bicikle, nudi pogled na okolinu od 360 stupnjeva zahvaljujući kamerama ribljeg oka, koje kontinuirano analiziraju sve moguće izvore opasnosti.  Revija HAK

10.11.2023. (00:00)

Tempirana bomba

Šire se zabrane za električne romobile diljem Europe, sada ju uveo i London

Rizik od opasnog dima i požara se spominje kao glavni razlog, a velika eksplozija koja se dogodila u madridskoj podzemnoj željeznici u listopadu, zbog neispravne baterije e-romobila bila je okidač za tu odluku. Eksplozija je raznijela prozore vagona i napravila ozbiljnu štetu, ali srećom nije bilo ozlijeđenih ljudi. U Londonu, Transport for London zabranio je sve privatne električne romobile u javnom prijevozu, uključujući autobuse i sustav podzemne željeznice, i to nakon što se jedan zapalio u prepunom vlaku. Ovog ljeta isto je učinio i Hamburg. Revija HAK

08.11.2023. (08:00)

Nema im druge

U centru Frankfurta neće se smjeti voziti brže od 20 km/h

Cilj nije gradsko središte bez automobila, već ono siromašno automobilima. Područje oko burze proglašava se poslovnom zonom s umirenim prometom. Predviđeno je ograničenje brzine u sporednim ulicama. Frankfurt također želi ukinuti parkirna mjesta u središtu grada, odnosno ostaviti ih samo hitnim službama i dostavljačima. U planu je prenamjena mnogih cesta za promet biciklista. Revija HAK

02.11.2023. (11:00)

U psihi je stvar

Neobuzdani za upravljačem: Moraju znati da vožnja nije pravo, nego privilegija

Visoko agresivne i impulzivne osobe oblikuju stil vožnje kojim dominiraju traženje uzbuđenja u vožnji, nestrpljivost, razdražljivost, ljutnja, natjecateljsko ponašanje, sklonost rizičnim postupcima i ignoriranje tuđih potreba. Postoje nekoliko stilova vožnje prema karakteru vozača: strpljivi i pažljivi, rizični (koji traže uzbuđenje), anksiozni, disocijativni i ljutiti stil. Karakteristike ličnosti povezane s rizičnim ponašanjem u vožnji i većom vjerojatnosti događanja nesreća u prometu su: ekstrovertiranost, emocionalna nestabilnost, anksioznost, agresivnost, ljutnja, preuzimanje rizika i impulzivnost. Ne bi se trebalo generalizirati ponašanje vozača prema dobi, ali zato rješenje vide u sustavnom i kontinuiranom prometnom odgoju i obrazovanju od najranije životne dobi, kažu iz Sekcije za prometnu psihologiju Psihološkog društva. Revija HAK

27.10.2023. (19:00)

Internet ti daje zeleno svjetlo

Google Green Light – inteligentni zeleni val iz GPS satelita

Potaknuti problemom slabe prohodnosti prometa na gradskim raskrižjima na kojima se protok vozila regulira svjetlosnom signalizacijom, stručnjaci iz više softverskih tvrtki već neko vrijeme razvijaju nekolicinu različitih inteligentnih tehnologija koje imaju za cilj kritična gradska raskrižja učiniti „pametnijima“ i olakšati vozačima kretanje kroz gužve i zagađenje u prometu. Među njima je i softverski gigant Google Research, koji međutim ima znatno obuhvatniji plan rješavanja zastoja u gradskom prometu: njihov projekt je osmišljen tako da zastoje ne rješava na svakom pojedinačnom raskrižju i njemu pripadajućim semaforima, već na razini cjelokupnog urbanog cestovnog sustava – koordiniranjem prometa uz pomoć umjetne inteligencije za sinkronu kontrolu svih gradskih semafora odjednom. Umjetna inteligencija se opskrbljuje retrospektivnim i trenutačnim podacima o gustoći prometa i opterećenju prometnica, te ih nakon analize i obrade prezentira u obliku preporuka o tome kako se gradska raskrižja kontrolirana semaforima mogu optimizirati kako bi promet bio što protočniji, a emisije štetnih plinova smanjene. Bug