Ultra-procesuirana hrana povećava rizik od srčanih bolesti - Monitor.hr
15.09. (11:00)

Samo domaće povrće iz organskog uzgoja, prosim

Ultra-procesuirana hrana povećava rizik od srčanih bolesti

Ako ju jedete. To su ponajprije žitarice, gazirana pića i brza hrana. Mnogi ljudi pretpostavljaju da su neki UPF-ovi, kao što su sendviči iz trgovine, wrapovi, juhe i niskomasni jogurti, zdraviji izbori u usporedbi s brzom hranom, no ni to nije najzdraviji izbor. UPF predstavlja 55% naše prehrane, a radi se zapravo o hrani koja značajno povećava rizik od visokog krvnog tlaka, bolesti srca, srčanog i moždanog udara. Druga studija, predstavljena u Kini, utvrdila je da su oni koji su najviše jeli prerađenu hranu bili gotovo 25% skloniji srčanim udarima, moždanim udarima ili anginama. N1


Slične vijesti

Srijeda (14:00)

Kakav ti je kruh? Dobar mi je, uh!

Dijete s niskim udjelom ugljikohidrata sve su popularnije, no ne treba skroz izbaciti kruh

Kruh može ostati ključan dio prehrane i pomoći mnogim ljudima u postizanju svojih prehrambenih ciljeva u pogledu hranjivih tvari. Prema informacijama Grains Food Foundation, kruh može biti izvor folata, vlakana, željeza, vitamina B i mnogih drugih hranjivih tvari. Onaj od cjelovitog zrna pšenice i žitarica sadrže posebno visok udio vlakana, što pomaže održati osjećaj sitosti i poticanju probave. Međutim, važno je biti svjestan da prekomjerna konzumacija kruha može imati negativne učinke. Može uzrokovati nadutost, plinove i grčeve, kao i porast šećera i krvi. N1

10.08. (21:00)

Treba papati

Oporavak hranom u 120 minuta nakon vožnje ili treninga

Ono što jedete odmah nakon vožnje ili treninga jednako je važno kao i ono što jedete prije. Tijelo zahtijeva nadoknadu te izgubljene energije, kako bi se oporavilo, te adaptiralo za buduće pojačane napore. No prije nego što besciljno zgrabimo prvo što nađemo u frižideru, imperativ je da razumijemo što određena hrana čini za naš oporavak. Konzumiranje ugljikohidrata u prvih 30-60 minuta nakon vježbanja mnogo efikasnije nadopunjuje zalihe glikogena nego kad obrok dođe na red tek dva sata nakon vožnje. U isto vrijeme štednja na proteinima poslije napora produljit će osjećaj umora i bolova u mišićima, te usporiti oporavak. Prvi korak je svakako – hidratacija. Drugi korak je priprema obroka, čiji je optimalan omjer ugljikohidrata i proteina4:1, što će reći oko 20-25 gr proteina, te 60-80 gr ugljikohidrata, ovisno o tjelesnoj težini. Biker

28.07. (15:00)

Pedaliraš i papaš

Što piti i jesti na vožnji biciklom

Uvriježeno je mišljenje da brdski biciklisti mogu preživjeti na hamburgerima, pizzi i pivi. Iako je to uglavnom točno, ipak stoji činjenica da dobra prehrana pomaže bez obzira na vrstu biciklizma. Bez obzira vozite li bicikl samo rekreativno i samo vikendom ili ste profić, svoj organizam naprežete do maksimuma svoje osobne izdržljivosti crpeći do krajnjih granica “pogonsko gorivo” i tekućinu iz vašeg organizma. Najbolje je tijekom vožnje stalno pomalo jesti i piti što nam omogućava konstantan izvor tekućine i glukoze. Dobro je na vožnju uzeti nešto što volimo jesti, a bogato je ugljikohidratima. Tjestenina, riža i slična hrana nije praktična za vožnju, no tu su zato energtske pločice, pića, pa i gelovi. Nešto od toga možete pripremiti i kod kuće. Biker

23.06. (10:00)

Zero kill

Odobrena prodaja laboratorijski uzgojenog mesa

Ovim postupkom SAD postaje druga zemlja u svijetu, nakon Singapura, koja je dopustila prodaju uzgojenog mesa koje se dobiva iz uzoraka stanica stoke. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) već je utvrdila da je meso sigurno za konzumaciju. Kompanije, koje obje proizvode uzgojenu piletinu, planiraju svoje proizvode najprije poslužiti u luksuznim restoranima prije nego što povećaju proizvodnju čime bi postigli nižu cijenu za trgovinu mješovitom robom. Ipak, kompanije još uvijek utvrđuju točan vremenski okvir u kojem će se proizvodi naći na tanjurima. Green

19.06. (15:00)

I manje 'puš-pauza'

Kako zadržati zdrave navike na radnom mjestu

Prehrana na poslu je ključni faktor za očuvanje energije, produktivnosti i općeg zdravlja tijekom radnog dana. Nezdrava hrana, grickalice i pretjerana konzumacija kofeina mogu dovesti do pada energije, gubitka koncentracije i dugoročnih zdravstvenih problema. Ključni faktor je planiranje obroka za radni tjedan koji je pred vama. Valja osigurati zdravije i hranjive obroke. Možete unaprijed skuhati neke obroke i spremati ih u posude za kasnije. Za kolektiv je i dobar kvalitetan catering, preporučljivo onih tvrtki koje u ponudi imaju zdravije obroke s puno povrća i proteina. Izazov često predstavlja brza hrana, za kojom češće posežemo u nedostatku vremena, no uz dobro planiranje moguće je zadržati zdrave navike. Savjeti

04.05. (14:00)

Mali džepni nutricionist

Cronometer – sve što je potrebno za praćenje unosa kalorija i tjelesne aktivnosti

Još jedna aplikacija koja bi se mogla opisati kao tek još jedan mobilni brojač kalorija, no osim što omogućava precizno praćenje koliko se kalorija unosi, s ovom je aplikacijom lako moguće dobiti i uvid u kvalitetu hrane koju se konzumira, kao i neke druge statističke podatke. Dakle, osim što Cronometer može pratiti makronutrijente (proteine, ugljikohidrate i masti), u stanju je pratiti i mikronutrijente (vitamine, minerale i druge spojeve), čime se dobiva nešto dublji uvid u to koliko je odabrana prehrana kvalitetna i odgovarajuća cilju koji se želi postići. Nudi prilično kvalitetnu bazu podataka o hrani, a nudi i mogućnost stvaranja i dijeljenja osobnih recepata. Bug

20.01. (13:00)

DHSS o kukcima u hrani: To uništava budućnost seljaka i domaće proizvodnje

Dok selo i seljak u Hrvatskoj propadaju kao i proizvodnja hrane, EU ozakonjuje “novu hranu”, pa ćemo uskoro na policama trgovačkih lanaca imati “praškaste kukce” Acheta domesticus (kućni šturak) dakle zrikavce u kruhu, pecivima, tjestenini, juhama… To zadovoljenje osnovne ljudske potrebe previše je važno, međutim i godinama prepušteno na milost i nemilost fluktuacijama tržišta. Jedino što se može sa žalošću zaključiti je da politika EU i Vlade RH imaju za posljedicu gubitak izvora sredstava za život tih ljudi za koje nije osmišljen nikakav program zbrinjavanja, a još manje budućnost u proizvodnji hrane. Agroklub

10.10.2022. (22:00)

Tko se rano hrani, manje kalorija grabi

Otkriveno zašto se debljamo kada kasno jedemo

Pretilost je veliki problem suvremenog društva. To nije neobično ako uzmemo u obzir činjenicu da su kalorije danas dostupnije i jeftinije nego ikada u našoj povijesti, te da je sjedilački način života postao dominantan. Dok smo još relativno nedavno u evolucijskoj povijesti morali ulagati dosta tjelesne energije da bismo osigurali dovoljno kalorija, danas ih teško uspijevamo potrošiti. Pritom imamo prirodnu sklonost štednji energije u obliku lijenosti jer je ona bila važna za opstanak u vrijeme kada su nestašice hrane i gladovanja bili uobičajeni. Otkriveno je da kasni raspored prehrane povećava osjećaj gladi tijekom budnosti, mijenja ekspresiju gena masnog tkiva tako da pogoduje povećanom skladištenju lipida te smanjuje potrošnju energije tijekom budnosti. Index

04.04.2022. (15:00)

Otac invencije

Kako se hranio Tesla: Dva obroka dnevno, svaki dan isti doručak, meso je jeo dvaput godišnje

“Najvažniji element moje životne šeme je moja ishrana. Ne možete očekivati da će stroj dobro raditi ako mu ne osigurate odgovarajuće gorivo. Dva obroka na dan su mi popravila zdravlje i izoštrila apetit i okus. Nisam znao šta je život dok iz ishrane nisam izbacio ručak. Danas sa 78 godina uživam u svoja dva obroka u istoj mjeri kao kad sam bio dječak od 16 godina i nemam nikakvih problema s probavom. Meso jedem vrlo rijetko, jednom ili dvaput godišnje. Bogato je proteinima, ali i riba je gotovo podjednako bogata proteinima i mastima, a mnogo lakše se probavlja. Fosfor koji sadrži odličan je za živčani sustav. Ali fosfor, dok hrani mozak, uzrokuje kiselost u organizmu. I meso i riba daju nam brzu energiju. Ove namirnice za ljude pojedinih profesija jesu neophodne, mada nam zbog svog sastava skraćuju život…” – niz zanimljivih Teslinih promišljanja o prehrani donosi Tesla Univese. Bookmarkirati.

20.03.2022. (19:00)

Za više informacija upitajte svog nutricionista

Eksperiment braće blizanaca: Jedan je jeo meso, drugi vegansku hranu

Veganu je pao kolesterol i porastao otpor prema dijabetesu, a s vremenom mu je porasla i energija. S druge strane, pala mu je brojnost crijevnih bakterija, zbog čega bi bio skloniji nekim bolestima. Pritom valja uzeti u obzir kako genetika inače igra bitan faktor u načinu na koji procesuiramo hranu, a blizanci dijele 25 do 30 posto istih mikroba u svom organizmu. Čak i da jedu istu hranu, njihovi bi organizmi mogli drugačije reagirati. IFL Science