Umjetnost kao tema na filmu: Umjetnica mora biti – poduzetnica? - Monitor.hr
26.01.2023. (18:00)

Boljka životarenja na kulturi

Umjetnost kao tema na filmu: Umjetnica mora biti – poduzetnica?

U recentnom repertoaru filmova koji tematiziraju svijet (vizualne) umjetnosti, nijansiranim pristupom isprepletenosti umjetnosti i tržišta ističu se “Afrička očajnica” i “Bolesna djevojka”. Vidi npr: Kvadrat (eng. The Square) Rubena Östlunda iz 2017. ili Područje bez signala Dalibora Matanića iz 2022. godine. predstavljaju dva različita, a ujedno i učestala filmska/televizijska prikaza svijeta vizualnih umjetnosti. U oba slučaja umjetnost parazitira na društvenim problemima i političkim pitanjima – kod Östlunda se paralelno i paradoksalno iz istih nastoji izuzeti, a kod Matanića ih naprosto instrumentalizira. “Laktanje” za opstanak rjeđe je predmet filmskih ekranizacija, no dva su prošlogodišnja filma, Afrička očajnica (eng. The African Desperate)[2]  američke redateljice Martine Syms i Bolesna djevojka (norv. Syk Pike) norveškog redatelja Kristoffera Borglija, uvjerila da upravo ono može polučiti duhovite i pametne filmske zaplete. Kulturpunkt


Slične vijesti

02.01. (10:00)

Nije za one osjetljive

Saltburn, provokativni film kojeg nazivaju i remek-djelom i katastrofom

Saltburn prati Olivera, studenta na Sveučilištu Oxford koji biva uvučen u svijet šarmantnog i aristokratskog kolege Felixa. On ga pozove na svoje prostrano imanje ekscentrične obitelji tijekom ljeta koje nikada neće zaboraviti. Film je psihološki triler s elementima komedije, a baš kao i Promising Young Woman, i Saltburn je pomalo šokantan. Uvrnuta priča o opsesiji i ekscesu koja je u suštini crna komedija, ali što film više odmiče kraju to je sve mračniji i tragičniji. Bio je najavljivan kao najseksi film godine i zaista je provokativan i smiješan na dijelove, a odlično ga podržava i glumačka postava koju je redateljica okupila. Reakcije na film nisu isključivo pozitivne, kaže Journal, a slobodno pogledajte što kažu na Forumu.

21.12.2023. (23:00)

Film o WC-u koji nije sranje

“Savršeni dani” Wima Wendersa – film o japanskom javnom WC-u

Protagonist filma „Savršeni dani” (Perfect Days) je Hirayama, čovjek koji se oslanja na strogu rutinu. Svakog jutra ustaje u zoru, njeguje brkove, zalijeva pažljivo svoje biljke, ulazi u stari kombi i odlazi na posao. Usput sluša kazetu iz svoje velike kolekcije klasičnog rocka iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća – od Stonesa do Kinksa. I naravno, u skladu s naslovom filma – Loua Reeda. Hirayama je čistač javnog WC-a u tokijskoj četvrti Shibuya. Posao mu nije glamurozan – sve te četke, spužve, krpe… Ali to je važan posao, kojem se Hirayama posvećuje s puno pažnje. WC-i prikazani u filmu zaista postoje u tokijskoj četvrti Shibuya. Oni su dio projekta čiji je cilj suzbijanje imidža javnih WC-a „kao tamnih, prljavih, smrdljivih i jezivih mjesta”. DW

19.12.2023. (18:00)

Kvalitetan završetak bogate filmske godine

Uskoro u kina dolazi Ferrari, novi film Michaela Manna

Film je smješten u ljeto 1957. godine te prati bivšeg vozača trkaćih automobila Ferrarija u krizi. Njegova firma je na rubu bankrota, brak sa suprugom Laurom se raspada, a godinu dana prije izgubio je sina Dina. Jedan tragičan događaj zauvijek je zatvorio jednu utrku, a Ferrari će prikazati i pravnu borbu koja je uslijedila nakon toga. Iako su za ulogu prvotno bili povezani Christian Bale i Hugh Jackman, Enza Ferrarija glumi Adam Driver. Ferrari je svoju premijeru imao na ovogodišnjem Filmskom Festivalu u Veneciji, a ono što možemo očekivati od filma je pravo ludilo svijeta trkačkih automobila. No, film nije samo akcija. Najavljuju je kao kompleksnu dramu sa stvarno vrhunskim scenama trkačkih automobila. Journal

25.10.2023. (00:00)

Stari majstor na djelu

Film ‘Killers of the Flower Moon’: True crime u zemlji bogatih Indijanaca

Kao što je slučaj i s “Oppenheimerom” Chrisa Nolana, jednom od potencijalnih glavnih protukandidata za Oscare na dolazećoj dodjeli, “Killers of the Flower Moon” je impresvivan na svim područjima. Prije svega, valja napomenuti da traje punih 206 minuta, što je izrazito izazovan komad vremena koji je potrebno provesti u sjedalici u kinu, ali zahvaljujući maestralnoj montaži Scorseseove vječne suradnice, trostruke oskarovke Thelme Schoonmaker, ova tri i pol sata proći će tako da ih jedva osjetite. Novo osvježavajuće poglavlje u Scorseseovoj karijeri, prvo nakon “The Wolf of Wall Street”, budući da ćemo religijsku dramu “Silence” i spomenuti “The Irishman” retrospektivno teško uvrštavati u bolje radove majstora koji je napunio osamdeset godina. Ravno do dna, Forum

24.10.2023. (12:00)

Jedan od onih filmova koji se gledaju samo jednom

Novi film s DiCapriom i De Nirom snimljen je prema potresnoj istinitoj priči

Radnja filma orijentirana je oko niza ubojstava čije su žrtve početkom 20. stoljeća bili članovi indijanske obitelji Osage, tada najbogatiji ljudi na svijetu, koji su svoja ogromna financijska sredstva stjecali od kasnog 19. stoljeća i pronalaska nafte u Oklahomi. Film je rađen prema knjizi novinara, koji je isprva mislio da radi priču o jednom ubojici, čiji je slučaj jedan od prvih kojeg je istraživao tada tek osnovani FBI. Istraga je utvrdila 24 slučaja ubojstva, s više od 150 članova obitelji koji su umrli pod sumnjivim okolnostima. Scorsese je prvo imao u planu priču o agentu FBI-a, no ulazeći dublje u kompleksnost narativa, fokus je pomaknuo na odnos između centralne figure obitelji Osage, Mollie, i njenog supruga Ernesta. Tportal. Film komentiraju i na Forumu.

14.10.2023. (13:00)

E, kad bi zidovi pričali

Puhovski najavljuje novi film Pere Kvesića, Kuća na Kraljevcu: U njoj se formirala uspješna generacija umjetnika

Film govori o jednoj posebnoj zagrebačkoj kući na adresi Kraljevac 35. Ona je pružala tijekom posljednjih gotovo pola stoljeća sklonište brojnim i raznolikim stanarima, istaknutim na raznim poljima umjetničkog stvaralaštva i društvene djelatnosti. Tijekom godina u njoj su nastajale vrhunske knjige, filmski scenariji, fotografije, ilustracije, stripovi, glazba, predstave, filmovi… U kući, koju je izgradio Slobodan Praljak i kasnije ju iznajmljivao živjeli su, između ostalih, Abdulah Sidran, Goran Babić, grupa Ayllu, Igor Kordej, Goran Pavelić Pipo, Milan Trenc, Davor Slamnig i Pjer Žardin, a u nju su navraćali Davor Gobac, Mirko Ilić, Vilim Matula i mnogi drugi umjetnici, glazbenici, novinari, glumci, koji su obilježili jednu epohu. Njezin današnji vlasnik je upravo Pero Kvesić. Nacional

12.10.2023. (01:00)

Naš butnovnik bez razloga

Kad budem mrtav i beo – prvi i posljednji srpski rokenrol film

Mudro zapakovan u neobičan miks žanrova (od mračne i reske komedije, preko tinejdžerskog melodrame i drumskog filma, sve do muzičkog filma i finalne tragedije), Džimi Barka je nepatvoreni buntovnik stasao u komunizmu, bez – doduše – jasnog razloga ili povoda. Poput nekakvog vrhunskog postmodernog kreativnog incidenta ili eksperimenta, on je kao i čitav film Kad budem mrtav i beo u potpunosti otvoren za najrazličitija tumačenja, pa otud nije ni čudo da mu je naš nekadašnji Institut za film decenijama kasnije (1997) posvetio i čitavu knjigu eseja. Kada danas gledate Kad budem mrtav i beo, bukvalno ništa od njegove izvorne atraktivnosti i ranjive neodoljivosti nije umanjeno neumoljivim zubom vremena, oskudnom crno-belom fotografijom i bednim stanjem dostupnih kopija. Pulse

25.09.2023. (16:00)

Kao Office, samo dugometražni

Film Blackberry: Komična priča o zaboravljenom proizvođaču mobitela

Sjeća li se više netko prvog masovno prodavanog „pametnog” mobitela? Ne, nije prvi iPhone, nego uređaj koji su svi pomodni poslovnjaci i poslovni pomodari imali prije njega, jedan, bilo koji od modela kanadske kompanije BlackBerry. Koncept je bio skoro genijalan u svojoj jednostavnosti: spojiti osnovne komunikacijske funkcije mobitela i jednu od funkcija računala i iskoristiti besplatan internet. Spoj doku-drame i korporativnog trilera otkrio je David Fincher kod Social Networka. Matt Johnson, pak, dolazi iz nešto drugačijeg miljea. Iako je „BlackBerry“ film drugačije pozadine, nešto od te niskobudžetne, „uradi sam”, igrive estetike, pa i etike, prisutno je i u ovom filmu. Naime, Johnson optira za stil nalik na komične TV-serije devedesetih s pokretnom, na momente čak i „živčanom” kamerom iz ruke koja kao da „zoomovima” i švenkovima nudi dodatni neverbalni komentar onoga što vidimo na ekranu, i to u brzom tempu i nabijenom montažnom ritmu. Lupiga

24.09.2023. (17:00)

Dobro je znao da je svijet komedija u totalu, a tragedija u krupnom planu

Charlie Chaplin: Život i stvaralaštvo velikog umjetnika obilježila je tuga pomiješana s humorom

What the Tramp tells us about Charlie Chaplin - SWI swissinfo.ch

  • Nakon uspjeha s “Mališanom“, odlučio je otići u Englesku, veselio se što će vidjeti London sad kao slavan i bogat čovjek, a Englesku je zahvatilo chaplinovsko ludilo. Na dočeku je bilo mnoštvo s gradonačelnikom, u tisku su osvanuli naslovi: Chaplin se vraća poput osvajača, a on je čeznuo da tiho posjeti stara mjesta. Uspio se konačno iskrasti iz hotela Ritz. Gledao je očaj svog djetinjstva, prozore podstanarskog stana u kojemu je izgladnjela majka gubila razum. Lutao je kroz Kennington i progutala ga je tuga. Ulice njegovog siromaštva i dalje su imale snagu da ga bace u beznađe. Bogatstvo i slava omogućili su mu da raskrinka slavne, vidio ih je izbliza i vidio je nesavršenosti, prezirao je simbole snobizma. Boravkom u Kenningtonu, na ulicama u kojima je stasao i proživio užasne dane bijede, nešto se u njemu slomilo. Taj stari dio života učinio mu se poput sna. Rad na filmu bila je sad njegova stvarnost. Vratio se u Ameriku i snimio “Trku za zlatom“.
  • U “Velikom diktatoru” brani čovjekovu slobodu, svijet se brzo mijenja, a dobrota je izgladnjela. Kapitalizmu je stalno u svojim filmovima suprotstavljao ljudsko biće, ono posljednje što imamo, a što kapitalističko društveno uređenje osporava. I ekonomska terminologija se libi upotrijebiti riječ čovjek, on je resurs, potencijal, zaposlenik ili klijent. “Veliki diktator” bio je prikazan u New Yorku, u dvije dvorane i publika je bila oduševljena, ali kritike su bile drugačije. Prigovarali su završnom govoru. Daily News je utvrdio da maše pred publikom komunističkim prstom. No, ubrzo su ga pozvali da pročita govor iz filma na radiju neposredno prije nego će SAD stupiti u rat. Chaplinov lik Skitnice, gladan i poderan, pokušava spasiti svoje dostojanstvo i to je tragično. To su oni momenti kad nam dođe da u komediji zaplačemo, a svijet globalno jeste komedija koja se individualno pretvara u tragediju. Njegov Skitnica vodi sam svoj rat, zlo ga progoni, ali on nije krotak: kad već ne može ništa promijeniti, odbija to zlo potpomagati. Ideje
06.09.2023. (10:00)

Sedamdeset pojmova koje svatko tko se bavi filmom mora znati