Umjetnost u doba kasnog kapitalizma - Monitor.hr
08.08. (20:00)

Sve popularniji oblik investicije

Umjetnost u doba kasnog kapitalizma

Teško je identificirati gdje prestaje benevolentni interes za estetiku i kulturnu vrijednost, a gdje počinje financijska korist – zapravo ta granica ne postoji, a vjerojatno nikada niti nije postojala. Ta se tenzija najbolje može vidjeti na sajmovima poput Art Basela ili Friezea, koji su značajno narasli kroz zadnjih dvadesetak godina, te sve više postaju korporativne franšize na više globalnih lokacija. Sajmovi okupljaju čitav umjetnički sektor i postaju obavezni ne samo za “visoke” umjetnike i galerije već i za one koji tek počinju i koji od svoje umjetničke prakse žele živjeti. Postoji nešto gotovo duhovito u formi art faira, koji izgledaju kao bilo koji drugi industrijski sajam s nepreglednim štandovima i izlagačima, dok se sam sadržaj tih štandova svom silom pokušava odmaknuti od naizgled prizemne trgovine koja se u njima odvija. I sami umjetnici se bave tom apsurdnom situacijom i tenzijom. Kulturpunkt


Slične vijesti

19.11. (20:00)

Rat je dobar za posao

U kakvoj su vezi Julian Assange, rat u Ukrajini i najveće prirodne katastrofe u svijetu? Itekakvoj

Ljudski životi više ništa ne vrijede, megakorporativni kapitalizam nekažnjeno/divljački siluje prirodu, glasovima savjesti i pravde poput Juliana Assangea nema mjesta u svijetu kojim gospodare oružje i moć, gladni u tzv. Trećem svijetu, sirotinja i migranti su smetnja, a Ukrajina je baš kao jučer Afganistan, Irak, Libija… krvavi poligon za testiranje smrti na – živomu mesu. Čovječanstvo bi odavno već iskorijenilo tzv. neizlječive bolesti, zatrpalo provaliju ekstremnog siromaštva u svijetu, pomoglo ozdravljenju prirodnog staništa, razvilo svoje samoodržive kolonije barem u najbližem svemiru i definitivno ovladalo neiscrpnim izvorima obnovljive energije budućnosti i zauvijek, punom sviješću isključilo sukobe i ratove i kao samu pomisao, kamoli način rješavanja problema, da se ratni dolari ili euri investiraju u svjetski mir, sigurnost, suradnju, znanje i zdrav okoliš, a ne u nove ratove. H-alter

16.11. (13:00)

Lučki gradovi imali su veliku ulogu u razvoju kapitalizma

Pepijn Brandon: Amsterdam je bio duboko umiješan u ekonomiju ropstva

Unforgettable private guided walking tour Amsterdam

Postoji vrlo jaka tradicija koja u osnovi tvrdi da kapitalizam ide ruku pod ruku s razvojem moderne države, koja je birokratska država. Rat pokreće razvoj takve države, a birokratska je država posebno učinkovita u vođenju rata. Međutim, nedavna povijest rata i kapitalizma pokazuje nam da ne postoji jasna granica između državne birokracije i privatnih kompanija u organizaciji ratovanja. To mi je bilo očito kada sam počeo pisati knjigu, u jeku američke invazije na Irak, kada se mogla vidjeti uloga velikih privatnih organizatora rata. No takve vrste institucija bile su prisutne kroz čitavu povijest kapitalizma, a u Nizozemskoj su bile posebno dominantne. Amsterdam je bio jedno od glavnih središta organiziranja globalnog komercijalnog ropstva, mjesto agresivne kolonijalne moći. Njegovi gradonačelnici itekako su intervenirali u kolonijalnu politiku. U 17. stoljeću Amsterdam je posjedovao trećinu nizozemske kolonije Surinam izravno, a ne preko neke kompanije. Novosti

18.10. (13:00)

"TraumaZone"

Ekstremni kapitalizam i razoreni temelji ruskog društva

Zašto se čini da niko ne može da zamisli alternativu u trenutku kad je ceo politički i društveni sistem van kontrole i u totalnom haosu? Umesto da isporuči dobar život koji je obećao, ekonomski sistem stvara haos i siromaštvo za milione ljudi. Oni koji upravljaju sistemom izvlače ogroman profit iz neizvesnosti, a politička klasa se klanja ekonomskoj teoriji koja je postala besmislena i više ne radi. Upravo sam završio filmski serijal pod naslovom TraumaZone (pun naziv „Rusija 1985-1999 – TraumaZone: Kako je bilo živeti u kolapsu komunizma i demokratije“) o razdoblju 90-ih godina 20. veka, posle pada komunizma kada su nove vlasti počele eksperiment stvaranja ekstremnog oblika kapitalizma. Napravio sam te filmove zato što mislim da mi na Zapadu ne razumemo razmere kataklizme koju je prošla Rusija i u kojoj su uništeni temelji ruskog društva. Iz svega toga gneva, nasilja, očajanja i sveprisutne korupcije – izronio je Vladimir Putin. Guardian/Peščanik

06.10. (00:00)

Danas je pljačka globalizirana, kao što je uostalom i proletarijat

Francuski filozof Alain Badiou: Trinaest teza i nekoliko komentara o politici danas

Large badiou za portal1

U zbilji, kapitalizam je u samoj svojoj biti korupcija. Kako jedna kolektivna logika čije su jedine norme “profit prije svega” te univerzalno natjecanje svih protiv svih može izbjeći generaliziranu korupciju? Priznati “slučajevi” korupcije nisu drugo nego lateralne operacije, ili u smislu propagandističkih lokalnih čistki, ili proizašli iz obračunavanja suparničkih klika. Moderni kapitalizam, onaj svjetskog tržišta, koji je sa svojih nekoliko stoljeća postojanja povijesno “nedavna društvena formacija”, tek započinje osvajanje planeta, nakon kolonijalne sekvence (od XVI. do XX. stoljeća) pri kojoj su osvojeni teritoriji podređeni ograničenom i protekcionističkom tržištu jedne jedinstvene zemlje. Danas je pljačka globalizirana, kao što je uostalom i proletarijat koji odsada proizlazi iz svih zemalja svijeta. Novosti

01.10. (13:00)

Kriza izbliza: Nejednakost zajamčena

Ucjenjivački kapitalizam

Capitalism breeds war - Información al Desnudo

Globalni finansijski slom, smrtonosna pandemija ili previsoki računi za energiju, nema veze – izabrani politički instrument je paket finansijske pomoći. Konsenzus o finansijskoj pomoći upadljivo je sličan modelu po kojem neoliberalni kapitalizam decenijama funkcioniše globalno. Proizvođači i distributeri struje i energenata izvlače profit od države dok mašu računima koje građani ne mogu da plate, praktično preteći da milione ljudi liše sredstava za život. Taj proces, kapital koji ucenjuje javnost, traje decenijama na globalnom jugu: zemlje koje se bore s finansijskom, energetskom ili krizom javnog zdravstva suočene su sa ucenom MMF-a, Svetske banke i zapadnih multinacionalnih korporacija. Novac za ublažavanje neposrednog društvenog sloma obezbeđen je pod uslovom strukturnih reformi i sporazuma o otplati koji guraju generacije građana u decenijske dugove, ekonomsko restrukturiranje i strogu štednju, a sve da bi se obezbedili profiti korporacijama. LRB / Peščanik

TOP 25 ECONOMIC INEQUALITY QUOTES (of 71) | A-Z Quotes

05.11.2021. (21:00)

Američki san postaje noćna mora

‘Radnici se osjećaju izdano, profitirali su samo političari’

Lupiga prenosi dio predavanja američkog profesora Richarda Wolffa koje je nedavno održao online – video, na temu kapitalizma, lošeg ekonomskog stanja u SAD-u, loše pripremljenosti za borbu protiv korone… Kako je moguće da zemlja od četiri posto svjetskog stanovništva koja pretendira biti najmoćnija ekonomska sila na svijetu, ima 20 posto svih svjetskih žrtava Covda-19? Nadalje, čija je pogreška ako su SAD potrošile čak četiri do šest trilijuna američkih dolara za ratove vojevane i izgubljene u posljednjih 50 godina – vijetnamski, irački i afganistanski? I naposljetku zašto su dopustile izranjanje Kine u najozbiljnijeg takmaca koji im se nameće od Drugog svjetskog rata naovamo? Odgovor je, smatra Wolff, u tome što su Sjedinjene Države 21. stoljeće dočekale nespremne – ideološki, ekonomski i politički; a bjelodano je kako ekonomski razvoj NR Kine na taj raskorak upućuje svakog mjeseca.

01.11.2021. (13:00)

Kolumnisti u polemici

Šonje: Uistinu, propada li kapitalizam? Kako je kapitalizam ovladao duhom revolucije

Kolumnist komentira drugoga kolumnista, ovaj put Juricu Pavičića s tekstom Globalna javnost u nevjerici: Propada li kapitalizam? Ovakvi prizori u srcu razvijenog svijeta dosad su bili nezamislivi riječina: Naslovi poput spomenutog dio su spontanog pokreta koji kombinira vječitu civilizacijsku anksioznost i nadu u postojanje (mnogo) boljeg paralelnog svemira s pukom statističkom kalkulacijom privlačenja publike na internetu. Naslov „Propada li kapitalizam“ ističe se zbog nepogrešive kalkulacije profita koji identificira vjerojatnost klikbejta. Naslov je to koji potvrđuje tvrdokornost kapitalizma. Ona se ogleda u sposobnosti kapitalista da radi dobitka komuniciraju (i manipuliraju) čak i s vlastitu propast. Ljudi se na tu vrstu priča onda navuku kao muhe na lijepak, dajući solidarne doprinose prihodu nadležne (ups, privatne) medijske kuće. Drugim riječima, ono što je nekad bio razlog za komunističke revolucije, danas je instrument zarade tog istog kapitalizma (ako tako nešto uopće postoji kao nekakav pojam ili identitet/entitet). Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

05.10.2021. (19:00)

'Ovaj zrakoplov dizajnirali su klauni koje su nadzirali majmuni'

Korporacije bi doslovno ubile za profit

Iako očito ljevičarski orijentirani, Jacobin Magazin donosi zanimljiv pregled slučajeva u kojima su velike korporacije doslovno ubijale ljude ili stopirale medicinska istraživanja zato što su znale da bi im to smanjilo profit. Prema članku, Coca-Cola je odgovorna za smrt sindikalista u Južnoj Americi, Boeing je znao koliko su im zrakoplovi opasni, duhanska industrija lobirala je protiv medicinskih istraživanja tumora, a vozila General Motorsa podložna su požarima. Niski moralni standardi ovih tvrtki su pravilo, a ne iznimka. Povod članku je curenje informacija iz Boeinga koje im baš ne služe na čast.

14.10.2020. (22:30)

O jednoj mladosti, 2. dio

Bešker o nasilju na Markovom trgu: Suri kapitalizam pogoduje mladenačkom nasilju

Tipičan počinitelj ekstremnog čina veoma često je mlad muškarac koji sebe smatra nepravednom žrtvom društvenih odnosa, građanin koga tišti razdor između projiciranog ideala i realnog stanja, između obećanja i ostvarenja, koji smatra da su mu oteli šanse i ubili sreću. I u Hrvatskoj i drugdje eksploziju (“pucanje”) takve ličnosti olakšavaju sve teži uvjeti surog kapitalizma, bez (dovoljno) socijalnih amortizera. Zašto se (i) Hrvatska odrekla nekih od tih amortizera, namijenjenih odvlačenju nestabilnih mladih od ponora zla?, pita se Inoslav Bešker.

11.04.2020. (13:30)

Angela Marx Engels

Marinko Čulić: Kapitalizam će se morati vratiti nekim socijalističkim modelima

Kriza izazvana koronavirusom natjerala je kapitalizam da napravi korak prema socijalizmu pa se zazivaju kejnezijanske mjere, obnove javnog sektora, planovi masovnog zapošljavanja, energetska i poljoprivredna samoodrživost, pišu nove Novosti. No, kaže Marinko Čulić, kapitalizam neće propasti zbog koronavirusa i ekonomske krize izazvane njime, ali će se morati vratiti nekim svojim modelima koji su bili više ‘socijalistički’, iako se to neće ni za živu glavu, pogotovo ne u Hrvatskoj, javno priznati.