Uništavanje plastike da bi je se ponovno iskoristilo za proizvodnju odjeće - Monitor.hr

Slične vijesti

07.05. (22:00)

Mozak u celofanu

Imamo li zaista žličicu plastike u mozgu? Zapravo, vjerojatno ne

Američki ministar zdravstva RFK Jr. uznemirio je javnost tvrdnjom o “žlici plastike” u ljudskom mozgu, citirajući studiju iz 2025. koja bilježi dramatičan porast mikroplastike. Ipak, znanstvena zajednica poziva na oprez. Dok je studija tima Campen procijenila koncentraciju na 7 grama po mozgu, novije istraživanje iz Pekinga, koristeći strože protokole, izmjerilo je stostruko manju količinu – tek par zrna riže. Razlika proizlazi iz nesavršenih metoda detekcije koje često miješaju masnoće s plastikom. Iako je prisutnost mikroplastike neosporna, njezina točna količina i stvarni utjecaj na zdravlje još uvijek su predmet intenzivnog istraživanja, a ne gotova činjenica. IFL Science

02.05. (13:00)

I opet trava spašava

Plastika od konoplje: CBD kao rješenje za održivu ambalažu

Američki istraživači sa sveučilišta Purdue i Connecticut razvili su revolucionarnu termoplastiku od konoplje koja bi mogla zamijeniti PET ambalažu na bazi fosilnih goriva. Za razliku od dosadašnje biljne plastike, ovaj materijal na bazi CBD-a može se topiti, rastezati do 1600 % te podnijeti vrelu vodu bez oslobađanja štetnih tvari poput bisfenola-A. Iako trenutna proizvodnja CBD-a nije dovoljna za globalne potrebe, svestranost konoplje i njen uzgoj uz minimalnu količinu vode i pesticida nude poljoprivrednicima profitabilnu i ekološki prihvatljivu alternativu koja eliminira problem mikroplastike. Bug

31.03. (13:00)

A taman se sve počelo 3D printat...

Rat u Iranu: Od naftnih polja do vaših vrećica za smeće – poskupit će i plastika

Sukob u Iranu uzrokovao je skok cijene nafte za preko 40%, što izravno poskupljuje plastiku kao njezin ključni nusproizvod. Budući da se više od 99% plastike dobiva iz fosilnih goriva, stručnjaci najavljuju poskupljenje ambalaže, kućanskih potrepština i hrane u iduća dva do četiri mjeseca. Posebno su pogođeni polietilen i polipropilen, čija četvrtina svjetskog izvoza prolazi kroz nestabilni Hormuški tjesnac. Zbog nedostatka pristupačnih alternativa, potrošači će rast cijena osjetiti prvo na jednokratnim proizvodima, dok će se u autoindustriji efekti preliti unutar godinu dana. tportal

17.03. (09:00)

Smećar, a ne zločinac: Najplemenitije zanimanje 21. stoljeća

Kako bolje upravljanje otpadom može smanjiti globalno plastično zagađenje za 98%

Velik dio svjetskog plastičnog zagađenja nastaje u zemljama s lošim sustavima upravljanja otpadom. Iako stanovnici bogatih zemalja proizvode više plastičnog otpada po osobi, zahvaljujući učinkovitom prikupljanju i odlaganju njihov doprinos zagađenju je oko 100 puta manji. U mnogim siromašnijim državama otpad se često ne prikuplja ili završava na otvorenim odlagalištima, gdje lako dospijeva u okoliš ili se spaljuje. Procjene pokazuju da bi uvođenje sustava upravljanja otpadom kakav imaju bogate zemlje moglo smanjiti globalno plastično zagađenje za više od 98%. Najveći učinak donose ulaganja u osnovnu infrastrukturu poput prikupljanja otpada i kontroliranih odlagališta. Our World in Data

27.01. (18:00)

Svi smo u istoj juhi

Plastika ubija polako: zdravstvene štete mogle bi se udvostručiti do 2040.

Istraživanje objavljeno u Lancet Planetary Health upozorava da bi se globalne zdravstvene štete povezane s plastikom mogle više nego udvostručiti do 2040. Negativni učinci javljaju se u svim fazama životnog ciklusa plastike – od vađenja fosilnih goriva i proizvodnje do otpada. Najveći udio otpada na klimatske promjene (40%), zagađenje zraka (32%) i toksične kemikalije (27%). Reciklaža sama nije dovoljna: samo sustavna promjena i ograničenje proizvodnje plastike mogu značajno smanjiti zdravstene posljedice. HRT

25.01. (08:00)

Dobro, a kad to stiže u dućane?

Plastika koja se sama razgrađuje – uz pomoć kvasca

Američki znanstvenici razvili su biorazgradivi “živi” materijal u kojem kvasac (Saccharomyces cerevisiae) sudjeluje u razgradnji plastike. Polimer nastaje spajanjem sintetskog PEGDA-a i prirodnog proteina BSA, uz ugrađene genski modificirane kvaščeve gljivice. Njihovo djelovanje kontrolira se bakrovim ionima, koji inhibiraju razgradnju, i galaktozom, koja je pokreće. Materijal je stabilan tijekom uporabe, a po potrebi se potpuno razgradi, ostavljajući sirovine za novu proizvodnju. Nenad Raos za Bug

18.09.2025. (14:00)

Kad E. coli nije neprijatelj crijeva, nego spasitelj planeta

Bakterije stvaraju biorazgradivu plastiku

Japanski znanstvenici razvili su novi proces proizvodnje piridindikarboksilne kiseline (PDCA), sastojka za biorazgradivu plastiku. Uz pomoć genetski pojačane bakterije E. coli, postigli su sedam puta veći prinos i eliminirali toksični otpad u odnosu na stare metode. Proces još ima tehničkih i ekonomskih prepreka, no otvara put prema čišćoj i isplativijoj alternativi plastici na bazi nafte. Istraživanje pokazuje potencijal bakterija kao “tvornica” održivih materijala i korak je bliže smanjenju globalnog plastičnog zagađenja. Index

01.09.2025. (16:00)

Ne pokušavati kod kuće - zasad

Plastika se u mikrovalnoj može rastvoriti u – vodik

Znanstvenici s Oxforda razvili su metodu kojom se plastične boce, vrećice i ambalaža u svega nekoliko sekundi pretvaraju u čisti vodik. Proces uključuje usitnjavanje plastike, miješanje s katalizatorom od željeznog i aluminijevog oksida te zagrijavanje u mikrovalnoj pećnici. Tako se oslobađa do 97% vodika, dok ostatak čine gotovo isključivo ugljikove nanocijevi. Metoda troši manje energije od postojećih postupaka i nudi dvostruku korist – smanjenje plastičnog otpada i proizvodnju čistog goriva. Interesting Engineering

20.07.2025. (21:00)

Ekološki heroji iz kukuruzne ambalaže

Otkrivena vrsta crva koja doslovno jede plastiku za doručak

Znanstvenici su otkrili da ličinke manje brašnare, kukca iz roda Alphitobius, mogu jesti i razgraditi polistiren – plastiku iz stiropora. Ova afrička vrsta, sada rasprostranjena globalno, može probaviti do 50% unesene plastike, a učinkovitost raste ako se “obrok” obogati mekinjama. Istraživači s kenijskog ICIPE-a sumnjaju da bi se moglo raditi i o novoj podvrsti. U razgradnji pomažu i crijevne bakterije poput Kluyvere i Lactococcusa. Otkriće bi moglo pomoći kontinentima poput Afrike, koji trpe posljedice plastike unatoč maloj proizvodnji otpada. Live Science

12.06.2025. (19:00)

Kupat ćemo se u plastici

U Sredozemnom moru bi za 25 godina moglo biti više plastike nego ribe

Sredozemno more predstavlja manje od 1 posto površine svjetskih mora, ali je dom gotovo 20 posto svih poznatih morskih vrsta, što ga čini jednom od najvažnijih žarišnih točaka morske bioraznolikosti u svijetu. Ako proizvodnja plastike nastavi rasti po stopi od 4 posto godišnje i ako se gospodarenje otpadom radikalno ne poboljša, ispuštanje plastike u more moglo bi se udvostručiti do 2040. godine, a do 2050. godine moglo bi biti čak i više plastike nego ribe, priopćili su iz Unije za Mediteran. HRT