Imamo li zaista žličicu plastike u mozgu? Zapravo, vjerojatno ne - Monitor.hr
Jučer (22:00)

Mozak u celofanu

Imamo li zaista žličicu plastike u mozgu? Zapravo, vjerojatno ne

Američki ministar zdravstva RFK Jr. uznemirio je javnost tvrdnjom o “žlici plastike” u ljudskom mozgu, citirajući studiju iz 2025. koja bilježi dramatičan porast mikroplastike. Ipak, znanstvena zajednica poziva na oprez. Dok je studija tima Campen procijenila koncentraciju na 7 grama po mozgu, novije istraživanje iz Pekinga, koristeći strože protokole, izmjerilo je stostruko manju količinu – tek par zrna riže. Razlika proizlazi iz nesavršenih metoda detekcije koje često miješaju masnoće s plastikom. Iako je prisutnost mikroplastike neosporna, njezina točna količina i stvarni utjecaj na zdravlje još uvijek su predmet intenzivnog istraživanja, a ne gotova činjenica. IFL Science


Slične vijesti

03.04. (14:00)

I sami testovi se truju

Rukavice koje se koriste u istraživanjima mogu utjecati na rezultate: ukazuju na višu razinu mikroplastike nego što zaista jest

Studija Sveučilišta u Michiganu otkrila je da standardne nitrilne i lateks rukavice mogu drastično kontaminirati uzorke. Krivac su stearati, tvari slične sapunu koje se koriste u proizvodnji rukavica, a koje pod spektroskopom izgledaju gotovo identično polietilenu. Jedna rukavica može ostaviti i do 2000 lažnih signala po kvadratnom milimetru, što dovodi do nerealno visokih procjena zagađenja. Istraživači savjetuju prelazak na rukavice za čiste prostorije i primjenu novih metoda filtracije podataka kako bi se razlikovala stvarna mikroplastika od laboratorijske kontaminacije. Mreža

27.01. (18:00)

Svi smo u istoj juhi

Plastika ubija polako: zdravstvene štete mogle bi se udvostručiti do 2040.

Istraživanje objavljeno u Lancet Planetary Health upozorava da bi se globalne zdravstvene štete povezane s plastikom mogle više nego udvostručiti do 2040. Negativni učinci javljaju se u svim fazama životnog ciklusa plastike – od vađenja fosilnih goriva i proizvodnje do otpada. Najveći udio otpada na klimatske promjene (40%), zagađenje zraka (32%) i toksične kemikalije (27%). Reciklaža sama nije dovoljna: samo sustavna promjena i ograničenje proizvodnje plastike mogu značajno smanjiti zdravstene posljedice. HRT

10.01. (12:00)

Dodani nutrijenti

Kako mikroplastika u tlu utječe na rast salate i unos teških metala

Iako se mikroplastika često smatra kemijski inertnom i bezopasnom za zdravlje, istraživanje poljskih znanstvenika pokazuje da ona može posredno utjecati na sigurnost hrane. U pokusu sa salatom mikroplastika u tlu mijenjala je rast korijena, pH-vrijednost tla i apsorpciju teških metala. Različite vrste plastike imale su različite učinke: smanjen je unos esencijalnog bakra u listove, dok su se toksični metali poput olova i kadmija povećavali u korijenu. Mikroplastika tako ne djeluje izravno, ali mijenja okoliš u kojem biljka raste. Nenad Raos za Bug

31.12.2025. (19:00)

Hidratacija s bonusom plastike

Mikroplastika u flaširanoj vodi: nevidljivi rizik svakodnevne hidratacije

Iza imidža čistoće flaširane vode krije se ozbiljan zdravstveni upitnik. Znanstvene analize pokazuju da redovita konzumacija vode iz PET boca može godišnje unijeti i preko 140.000 čestica mikro i nanoplastike u organizam. Te čestice nastaju degradacijom ambalaže i mogu prenositi toksične aditive i onečišćivače u krvotok. Dok regulativa kaska, a dugoročni učinci još nisu do kraja razjašnjeni, voda iz slavine, kućna filtracija te staklene ili metalne boce nameću se kao sigurnije alternative svakodnevnom „plastičnom“ gutljaju. Igor Berecki za Bug

21.08.2025. (10:00)

Od vrećice do vijuge – plastika uvijek nađe put

Mikroplastika sve češće završava u ljudskom tijelu i mozgu

Mikroplastika, sveprisutna u hrani, vodi i zraku, sada se potvrđeno nakuplja i u ljudskom mozgu – prosječno sedam grama po osobi, pokazuje studija iz 2024. godine. Dok znanstvenici upozoravaju na moguće zdravstvene posljedice, industrija umanjuje rizike i ističe koristi plastike. Istodobno, pad potražnje za naftom zbog elektrifikacije prometa potiče energetske divove da se preorijentiraju na petrokemikalije. Saudi Aramco i BP već bilježe milijarde dolara prihoda od plastike, dok stručnjaci upozoravaju da je njezina “korisnost” sada postala i ozbiljan teret. tportal

09.04.2025. (18:00)

Kupanje s gratis mikrovlaknima

Mikroplastika pronađena u svim rijekama Europe, četvrtina dolazi iz industrije, ne iz otpada

“Alarmantno” zagađenje od prosječno “tri čestice mikroplastike po kubičnom metru vode” primijećeno je u svim rijekama obuhvaćenim istraživanjem. Daleko je to od 40 čestica mikroplastike zabilježenih u 10 najzagađenijih rijeka na svijetu. Na prvom je mjestu Žuta rijeka, potom Yangtze, Mekong, Ganges, Nil, Ind, Amur, Biserna rijeka i Hai He koje natapaju zemlje s najvećom proizvodnjom plastike na svijetu i najvećom količinom procesuiranog plastičnog otpada. Radi se o česticama sintetskih tekstilnih vlakana koja se otpuštaju pranjem odjeće te mikroplastici od auto guma ili mikroplastici koja se otpušta prilikom otvaranja čepova na plastičnim bocama. U jednoj studiji otkrivena je zarazna bakterija na mikroplastici u Loiri, u Francuskoj, koja može kod ljudi izazvati infekcije. Još jedno neočekivano otkriće je da četvrtina mikroplastike u rijekama nije došla od otpada već od industrijskih plastičnih peleta, a verojatno se ispuštaju u vode nakon pomorskih nesreća. Index

29.03.2025. (15:00)

Žvačemo plastiku

Žvakaće gume otpuštaju stotine čestica mikroplastike u usta, pokazuje studija

Doktorandica na UCLA-i prožvakala je sedam komada deset različitih marki, a zatim je dala svoju slinu na kemijsku analizu: jedan gram gume za žvakanje u prosjeku je oslobodio 100 čestica mikroplastike, ali neke su ih gume oslobodile i više od 600. Znanstvenici ističu kako to znači da bi osobe koje prožvaču 180 žvakaćih guma godišnje mogle unijeti 30.000 čestica mikroplastike. To je ipak neznatna količina u usporedbi s mnogim drugim mogućnostima za unos mikroplastike, kažu, nadodavši kako litra vode u plastičnoj boci sadrži u prosjeku 240.000 čestica mikroplastike. Također, ne žele plašiti ljude jer nije poznat utjecaj mikroplastike na ljudsko zdravlje. Index

06.03.2025. (21:00)

U tijelu imamo plastike na žlice

Znanstvenici: Dramatično se povećala koncentracija mikroplastike u ljudskom mozgu

Znanstvenici su pronašli, kako navode, alarmantne dokaze da mikroplastika ne samo da dospije u ljudski mozak već bi mogla pridonijeti nastanku demencije i drugih neuroloških bolesti. “Ljudski mozak sadrži otprilike žlicu mikroplastike i nanoplastike, a količine 3-5 puta veće utvrđene su kod osoba s dokumentiranom dijagnozom demencije”, objavili su znanstvenici Sveučilišta u Ottawi u znanstvenom časopisu Brain Medicine. Koncentracije u uzorcima mozga preminulih ljudi su 7 do 30 puta veće od koncentracija viđenih u jetri ili bubrezima, dok uzorci mozga osoba kod kojih je bila postavljana dijagnoza demencije pokazuju još veću prisutnost plastičnih čestica. Index

14.02.2025. (09:00)

'Topli obrok, hladna istina'

Upotreba plastičnih posuda za dostavu hrane može povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema

Kad sljedeći put naručite dostavu hrane, učinite si veliku uslugu i prebacite je na klasični tanjur. Naime, nova studija, objavljena u časopisu Ecotoxicology and Environmental Safety, pokazala je kako konzumiranje hrane iz plastičnih posuda za dostavu hrane može znatno povećati rizik od kongestivnog zatajenja srca. Plastika može sadržavati bilo koju od oko 20 tisuća kemikalija, a mnoge od njih predstavljaju rizike za zdravlje. Iako u svom radu nisu provjeravali koje točno kemikalije iz posuda za hranu ulaze u samu hranu, primijetili su vezu između uobičajenih spojeva plastike i srčanih bolesti te između bioma crijeva i srčanih bolesti. Zimo… Forum

12.02.2025. (14:00)

Svjež zrak kao luksuz

Zagađenje zraka uvelike utječe na mozak, razvoj demencije i drugih poremećaja

Kad su još prije sto godina pronašli način na koji ne bi dolazilo do eksplozija u benzinskim motorima, nisu shvaćali koliko će umjetni dodatak gorivu imati štetan utjecaj po ljudsko zdravlje – s tri puta većom količinom olova u organizmu od uobičajenog. Milorad Milun za Novosti ukazuje kako im je trebalo 80 godina da to shvate, upozorivši na novu pošast, vezanu uz mikroplastiku, koja je kod mnogih preminulih od određenih bolesti pronađena u organizmu, pa čak i u mozgu. Zasad nije pouzdano koliko je opasna, no pronađene su brojne veze između masnih nakupina u arterijama, koje su dovele do moždanih i srčanih udara. Jedna od velikih tema danas je neurotoksičnost uzrokovana zagađenjem okoliša.

Brojne suvremene studije pokazuju da postoji veza između jake zagađenosti zraka i povećanog rizika za demenciju, porast stope depresije, anksioznosti i psihoze. Postoje i studije u kojima je nađena veza između zagađenja atmosfere i autizma i drugih kognitivnih teškoća kod djece. WHO je dao smjernice za poboljšanje kvalitete zraka, ali kao što vidimo, neki političari najavljuju još više naftnih bušotina, još više izgaranja fosilnih goriva, još više zagađenja zraka, voda i okoliša…