Ursula K. Le Guin i vjera o konačnosti kapitalizma - Monitor.hr
29.01.2018. (21:30)

Dnevna doza knjige

Ursula K. Le Guin i vjera o konačnosti kapitalizma

“Živimo u kapitalizmu. Njegova se moć čini sveprisutnom. Takvom se činila i božanska moć kraljeva. Ljudska bića mogu se oduprijeti i promijeniti svaku ljudsku silu. Otpor i promjena često počinju u umjetnosti, a vrlo često u našoj umjetnosti ‒ umjetnosti riječi”, rekla je Ursula K. Le Guin na dodjeli američkih National Book Awards kad je primila nagradu za životno djelo. Njena izjava otkriva ne samo tipičnu averziju prema kapitalizmu, nego i neuobičajenu optimističnu vjeru u njegovu konačnost, piše Booksa o toj zanimljivoj ženi, ikoni SF-a.



Slične vijesti

12.03. (19:30)

Međunarodni Masovni Fejl

Bivši šef MMF-a: Kapitalizam je pod ozbiljnom prijetnjom

“Zato što je prestao priskrbljivati masama, a kad se to dogodi masa se pobuni protiv kapitalizma”, rekao je Raghuram Rajan, bivši indijski guverner i bivši glavni ekonomist MMF-a. Kaže on da si vlade ne mogu priuštiti ignoriranje društvenih nejednakosti, kad razmišljaju o ekonomiji. Rajan je glavni kandidat za novog guvernera Bank of England.

04.02.2018. (16:30)

K+

Tomić: Kako smo uz Agrokor shvatili da ne živimo u kapitalizmu

“Agrokorom se upravlja jednako nemarno i lupeški, pa i vjerojatno nemarnije i lupeškije nego što su nekad partijski činovnici upravljali socijalističkim poduzećima što su bila i svačija i ničija. Kada to shvatite obuzme vas jedna čudna slutnja pa posegnete za Općim leksikonom, pod slovom K, ili čak na tavanu potražite stari srednjoškolski udžbenik marksizma da obnovite materiju. Čudan vam je ovaj ekonomski model, definitivno nije ono za što se predstavlja. Dvadeset osam godina godina vas uvjeravaju da smo u kapitalizmu, a niti je kapitalizam niti je kapitalizma vidjelo”, piše Ante Tomić. Jutarnji

03.01.2018. (16:50)

Ista stvar

Mišljenje: Kapitalizam poslije kapitalizma

“Krunski uspjeh kapitalizma je u tome što je transformisao ili izgradio ljudsku prirodu, čak toliko da i ako bi kapitalistička fabrička proizvodnja danas nestala, mi bismo nastavili da jedni drugima prodajemo usluge za novac: postali bismo male kompanije. Zamislite ekonomiju (naizgled sličnu veoma primitivnim ekonomijama) u kojoj se sva proizvodnja obavlja kod kuće. To bi trebalo da bude savršen model netržišne ekonomije. Ali ako bismo takvu ekonomiju dobili danas, ona bi u celosti bila kapitalistička, jer bismo robe i usluge prodavali jedni drugima: komšinica vam ne bi besplatno pričuvala decu; niko vam ne bi besplatno poklanjao spremljenu hranu; supružnici bi plaćali za seks i tako dalje. To je svet kakvom se približavamo”, piše Global Inequality, a tekst je preveo Peščanik.

13.12.2017. (07:05)

Zanimljiv razgovor

Povjesničar: Danas vjerujemo u kapitalizam kao osamdesetih u socijalizam

“Danas vjerujemo u kapitalizam na isti način na koji smo vjerovali u socijalizam 1980-ih. A to znači da ga uopće ne obožavamo. Postojali su ideolozi tada, postoje i sada. A većina se ljudi spram tih koncepata odnosi na način ‘slabe misli’. Prihvaćamo na primjer neku općenitu zamisao tržišta, a da uopće ne diskutiramo što to točno znači”, kaže češki povjesničar Pavel Kolar u intervjuu za Novosti. Govori i o primjeru iz Jugoslavije gdje je paralelno s rastućom sumnjom u društvu u ideologiju tog sistema rastao i broj članova partije.

28.11.2017. (14:39)

Nacionalistički ekonomski poučak

Joachim Becker: Desnica uvijek krivi državu, a nikada biznis

“Za zapadnoevropske nacionalističke stranke većina socijalnih problema proizlazi iz imigracije, dok se uloga kapitalističkog sistema u proizvodnji nejednakosti i socijalnih problema uopće ne spominje. Te stranke ne samo da nisu antikapitalističke već su otvoreno prokapitalističke, a za socijalne probleme uvijek krive državu a nikada biznis. Zato smatram da se prema ovom tipu diskursa treba odnositi kritički i da treba postavljati pitanje čije interese ekstremno desne stranke zapravo zastupaju”, kaže Joachim Becker, profesor na Institutu međunarodne ekonomije i razvoja bečkog Ekonomskog fakulteta u intervjuu za Novosti.

10.11.2017. (10:21)

Kako je privatnik postao poduzetnik

Mit o malim poduzećima

Mali poduzetnici heroji su modernog kapitalizma – marljivi, inovativni, poduzetni, zapošljavaju i nose ekonomiju naspram nelojalne konkurencije globalnih korporacija. Ta se tvrdnja čini samorazumljivom, no nije oduvijek bilo tako – ideja o vlasnici malih poduzeća nastala je krajem 19. stoljeća, no današnje značenje dobila je 80-ih, a zanimljivo je da su je proslavili neoliberalni konzervativni političari poput M. Thatcher. Tako mala poduzeća od 80-ih nisu više shvaćana kao trajno stanje koji samim svojim postojanjem osnažuje ekonomiju, već je fokus preusmjeren na ideju da je njihova glavna prednost da rastu, da prestanu biti mala, piše Aeon u zanimljivom eseju.

10.11.2017. (10:05)

Fair trade

Pozitivne ljudske priče su novi luksuz

U trenutačnom ekonomskom sustavu cijena i kvantiteta, odnosno neprestana potražnja za novim stvarima, često nadglasaju kvalitetu; tako stalno kupujemo novu odjeću kratkoga vijeka i krug se zatvara. Kako istovremeno raste svijest o tome da masovna proizvodnja jeftine odjeće znači izrabljivane radnike na početku kruga i sve veće onečišćenje na njegovu kraju, neki su se brandovi odlučili na prodaju kroz pozitivne priče o vlastitoj proizvodnji – Quartzy donosi priču brenda Naadam, mongolskog proizvođača odjeće od kašmira.

23.10.2017. (16:23)

Guardian: Korporacije ne mogu oporaviti ekonomiju. Kapitalizam treba više regulacije i jače sindikate

25.09.2017. (19:19)

Poziv na akciju

Stvarnu promjenu donosi tek borba protiv indiferentnosti

“Prvobitni sisavci nemaju nikakva prava, nikakve težnje i nikakve slobode doli one da s uzdignuta dva prsta smiju na toalet ili na obližnji automat za kavu. Ako vam je grozna ta sintagma, a uistinu jest i pokazuje svu bešćutnost današnjeg svijeta, zasigurno vam puno groznija mora izgledati struktura prvobitnog sisavca koji je sveden na nikakvu moralnu odgovornost prema bilo kome i koji je pomnim planom korporativnog kapitalizma – indiferentan. Stvarna promjena dolazi samo i isključivo od onih koji odluče da se bore protiv svoje indiferentnosti”, piše Lupiga.

22.09.2017. (16:44)

U žrvnju

Pod lažnim imenom novinarka radila mizerno plaćene poslove

Alexandra Saša Uhlová, novinarka i majka četvero djece odlučila se početkom ove godine na neobičan poduhvat, do sada nezabilježen u češkom novinarstvu. Pod lažnim je imenom u pola godine promijenila pet teških, minimalno plaćenih poslova u bolničkoj praonici rublja, u tvornici peradi, u tvornici za obradu otpada, u supermarketu na blagajni, na traci u tvornici aparata za brijanje. O svom je iskustvu, patnjama, iscrpljenosti i tome kako se krše prava radnika, napisala reportažu pod nazivom ‘Heroji kapitalističkog rada’. Lupiga