Uvođenjem eura postat ćemo zanimljivi za strane investicije - Monitor.hr
27.05.2022. (12:00)

U euru je spas

Uvođenjem eura postat ćemo zanimljivi za strane investicije

Kaže Marijana Jakovac iz Alliantza za Tportal: Hrvatskoj zbog pada ulaganja i potrošnje prijeti stagflacija. No, uvođenje eura kao službene valute zahtijevat će izdvajanje značajnih resursa za prilagodbu svih dijelova poslovanja, a posebice informacijskih sustava. Smatram da će se koristi od uvođenja eura odraziti na cjelokupno gospodarstvo tako što će smanjiti kompleksnost u poslovanju, pogotovo u financijskim institucijama, odnosno osiguravajućim društvima, u kojima su police uglavnom već vezane za euro. Osim što će to povećati transparentnost, otvorit će brojne mogućnosti za nova ulaganja, pri čemu bi Hrvatska mogla postati zanimljiva investitorima.


Slične vijesti

19.03. (21:00)

Kovanice eura s pogrešnim žigom posebno su popularne među kolekcionarima

Neki apoeni eura vrijede i do 150.000 eura

Možda je imate: Ova kovanica od dva eura vrijedi puno više / Bljesak.info | BH Internet magazin

Kovanica od dva eura vrijedi dva eura, zar ne? Pa, ne uvijek. Pojedini novčići se na prodajnim platformama poput Ebaya prodaju za 150.000 eura, piše radiosarajevo.ba. Kovanice eura s pogrešnim žigom posebno su popularne među kolekcionarima – i stoga se ponekad vrlo dobro prodaju. Budući da su tiskarske pogreške zapravo nepoželjne, te se kovanice obično ocjenjuju prije nego što se stave u optjecaj. Ako ulovite koju, možda imate sreće. Na relevantnim prodajnim portalima kupci kovanica s tiskarskim ili pravopisnim pogreškama nadmašuju jedni druge. Novčići neredovitog kovanja, koji se u stručnim krugovima nazivaju “pečeno jaje”, smatraju se vrlo rijetkima i stoga posebno vrijednima. Unutarnji dio kovanice od jednog ili dva eura je pomaknut i nije sasvim u sredini. Kovanice od jednog i dva eura također mogu donijeti novac ako su napravljene od jednog materijala umjesto od dva. Preklop koji nedostaje sa strane također može biti vrijedan… Slobodna

24.02. (18:34)

Prvi paketić eura kupljen za sto kuna, sačuvan u originalnom paketu, vrijedit će mnogostruko više

13.01. (12:00)

Kazni me, kazni, ako oči lažu

Po zakonu o euru ne može se sankcionirati rast cijena

U dijelu zakona koji propisuje kazne za prekršaje za pravne osobe one se kreću od 20 do 100 tisuća kuna, kao što je to ministar kazao, međutim „neopravdano dizanje cijena“ nije izrijekom navedeno među prekršajima za koje se te kazne propisuju. Kad je riječ o poslovnim subjektima, oni mogu biti kažnjeni za prekršaje kao što su izbjegavanje dvojnog iskazivanja cijena, odnosno ako to nisu napravili na jasan način, ako kao poslodavci nisu dvojno prikazali plaće, naknade ili otpremnine. Manje kazne propisane su i za korištenje eura prije početka ove godine te za neisticanje tečaja konverzije na jasan način. Međutim, trgovci i drugi poslovni subjekti uglavnom su konverziju proveli po propisanom tečaju te tvrde da do povećanja cijena nije došlo zbog prelaska na euro. Faktograf

12.01. (23:00)

Vidiš, lipe zato nisu nikome smetale

Živciraju vas kovanice od jednog i dva centa? Niste jedini

Koliko god da nam je euro u svakodnevnoj upotrebi nova stvar, situacija je zapravo vrlo poznata. Građanima 19 država koje su do kraja prošle godine činile eurozonu jednako na živce idu kovanice s najmanjim denominacijama, one od jednog i dva eurocenta. Gotovo dvije trećine građana eurozone, točnije njih 64 posto, smatra da bi novčiće od jednog i dva centa trebalo ukinuti. Pokazuju to rezultati ankete provedene u listopadu i studenom prošle godine u svim državama koje su u tom trenutku imale zajedničku valutu. Tportal

02.01. (21:00)

Zasad malo šteka

Prva iskustva s eurom: Hrvati nisu baš oduševljeni

Zasad se na nekim mjestima ostatak i dalje vraća u kunama, a problem predstavljaju i automati, od kojih mnogi ne rade (što je bilo i za očekivati). Konobari sada moraju voditi računa o dvije blagajne, budući da moraju primiti i kune i eure, a vraćati samo u eurima i centima (iako se u Zakonu dozvoljava vraćanje ostatka u kunama ukoliko nema drugog načina). U jednom kafiću u Zagrebu ne radi blagajna i ne mogu primati eure, dok neki poduzetnici muku muče s mobilnim aplikacijama i muku muče s naplatama iz inozemstva. Osoblje se privikava na nove novčanice i kovanice i jasno je da im treba vremena da uzvrate sitniš. Osim toga, većina ljudi vjerojatno koristi blagajne kao mjenjačnice ne bi li promijenili svoje kune u eure, zato treba samo strpljenja. Lider

02.01. (14:00)

Pošteno

Kune u eure možete zamijeniti i u pošti

Građani diljem Hrvatske moći će zamijeniti kune u eure u 1016 poštanskih ureda. Kune se mogu zamijeniti tijekom cijele 2023. u svim poštanskim uredima u Republici Hrvatskoj. Bez naknade se može zamijeniti do 100 novčanica i 100 kovanica kuna. Ako se mijenjaju iznosi veći od 750 kn, zamjenu je potrebno unaprijed najaviti. Ukoliko je moguće, novčanice i kovanice kuna trebaju biti razvrstani po apoenima. Hrvatska Pošta

02.01. (11:00)

Euro ne euro

Kako prepoznati lažnu novčanicu eura

Zaštitna obilježja kod kune i eura slična su i imaju više razina. Originalna novčanica mora šuškati i ima oznake koje možemo vidjeti bez povećala, infracrvenog svjetla i UVE svjetiljke. Među njima su vodeni znak i zaštitna nit. U papir je ugrađena zaštitna nit. Kada se gleda prema izvoru svjetlosti, vidi se cijela nit, a ako se gleda površinski, nit je isprekidana. Krivotvoren novac uglavnom se podmeće u kafićima, diskoklubovima, na tržnici. Stoga treba izbjegavati takva mjesta za kupovinu nove valute. Za razliku od novčanica, gdje imamo istu stranu lica i naličja za sve zemlje, kod kovanica imamo nacionalne strane, a svaka zemlja ima motive na nacionalnoj strani. Index

26.12.2022. (11:41)

Vrati kusur – aplikacija za prijelazno razdoblje između kuna i eura

19.12.2022. (16:00)

Ni nakon 20 godina

Gdje je nestalo 12 milijardi i 300 milijuna njemačkih maraka koje nikad nisu zamijenjene za euro?

Stara novčanica od 10 maraka

U godišnjem izvješću Njemačke središnje banke je sad već bizarna informacija: još uvijek je negdje 12,3 milijarde njemačkim maraka koje niti nakon – sad će biti 21 godina – još nisu promijenjene u eure. Isto tako, i dalje stižu bizarne vijesti o pronalaženju uštede, u pravilu preminule rodbine: npr., nećak se spremao prodati kuću preminulog ujaka jer se našao u novčanom škripcu, ali je ostao nemalo iznenađen kad je posvuda po kući pronalazio vrećice pune novca – ukupno oko 3 i pol milijuna njemačkih maraka. Novčanog škripca naravno da više nema, a odakle ujaku taj novac i što bi o tome rekli u poreznom uredu – ako ne i u policiji, bolje da i ne pitamo. Njemačke marke i danas„kapaju“ u filijale pokrajinskih banaka gdje se i dalje mogu mijenjati po „starom“ tečaju 1 euro za 1,95583 marke. Deutsche Welle 

22.09.2022. (20:00)

Stvaranje panike

Eskalacija rata utjecala na vrijednost eura

Najava djelomične mobilizacije, kao i zlokobna prijetnja nuklearnim oružjem, koju je jučer nanovo istaknuo ruski predsjednik Putin, imali su očekivani učinak na financijska tržišta, provocirajući već uobičajeni bijeg kapitala ka sigurnijim utočištima. Prema već toliko puta viđenom obrascu, najveća žrtva povišenih geopolitičkih tenzija bio je – euro. Erozija vrijednosti europske valute logična je cijena neizvjesnosti koju mogućnost daljnje eskalacije ratnog sukoba nedvojbeno pojačava.U odnosu na početak godine, tečaj EUR/USD već bilježi dvoznamenkasti pad vrijednosti i plijeni najviše pozornosti aktera na deviznom tržištu, te se odlično uklapa u rasprostranjenu dominaciju američke valute (koju zapravo podgrijava restriktivna monetarna politika američke središnje banke). Poslovni