Uvodi se satelitsko praćenje aktivnosti na poljoprivrednim površinama - Monitor.hr
06.03.2023. (19:00)

Veliki brat za farmere

Uvodi se satelitsko praćenje aktivnosti na poljoprivrednim površinama

Riječ je o sustavu ranog upozorenja poljoprivrednika putem satelitskog nadzora uporabe zemljišta, odnosno obradivih površina, koje zahvaljujući modernih tehnologijama sada možemo nadzirati 100 posto u cijeloj zemlji, a koji je razvijen u Agenciji za plaćanje, kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković, te dodala da se rezultati automatske procjene poljoprivredne aktivnosti prikazuju u sustavu u obliku “semafora”. Zelena boja znači da se zemljšte koristi sukladno prijavi za potpore, žuta boja znači da je potrebna dodatna suradnja, a crvena da nije sukladno sustavu uporabe. Podaci monitoringa će, između ostalog, omogućavati rana upozorenja u svrhu poticanja pravovremenog poštivanja uvjeta za korištenje sredstava iz EU fondova te ne primjenu administrativnih kazni. Agroklub


Slične vijesti

10.07. (16:00)

Dođu ti raditi, a još ti i plate!

Potencijali agroturizma: Postoje turisti koji žele pomusti krave, umijesiti kruh, pokositi travu…

I sve je više onih koji žele iskusiti autentičan život na selu – umijesiti kruh, procijediti mlijeko, nahraniti kokoši, pokositi travu, obrati voće … – ma gosti za poželjeti, rekao bi jedan prosječan seljak kojem je ovo prilika i za dodatnu zaradu. U Crnoj Gori postoji stranica visitvillage.me, koja upravo takvim klijentima nudi besplatnu promociju i kako kažu za Agroklub, raduju se trenutku kada će im se pridružiti domaćinstva iz Hrvatske. Riječ je o projektu koji predstavlja inovativni pristup spajanju tradicionalnog ruralnog turizma s modernim potrebama za fizički aktivnim odmorom u prirodi uz stjecanje novog iskustva i spoznaju tradicije gospodarstva, lokaliteta… vlasnik besplatno kreira profil svog gospodarstva, poput onih na društvenim mrežama. Tu navodi i cijene boravka i sve ono što može ponuditi posjetiteljima.

07.07. (14:00)

Jer od zraka se ne može živjeti

Što bi se dogodilo da svi poljoprivrednici odjednom prestanu proizvoditi hranu? ‘Sve bi zalihe potrošili za pola godine’

Ivan Malić, IT stručnjak i jedan od osnivača Agrokluba pitao je AI koliko je svjetska godišnja proizvodnja poljoprivrednog proizvoda XY te koliko je prosječno stanje zaliha tog istog proizvoda. Prosječni građanin konzumira:

  • Pšenica. Godišnja proizvodnja je oko 800 milijuna tona. Zalihe oko 500 milijuna tona. Pšenice ima za oko 240 dana
  • Soja. Godišnja proizvodnje je oko 350 milijuna tona. Zalihe oko 120 milijuna tona. Soje ima za 125 dana.
  • Svinjsko meso. Godišnja proizvodnja je oko 130 milijuna tona. Zalihe oko 25 milijuna tona. Svinjskog mesa ima za 70 dana.
  • Mlijeko. Godišnja proizvodnja je oko 900 milijuna tona. Zalihe oko 45 milijuna tona. Mlijeka imamo za 18 dana.
  • Jaja. Godišnja proizvodnja je oko 1,4 milijarde tona. Zalihe oko 340 milijuna tona. Jaja ima za 89 dana.
  • Maslinovo ulje. Godišnja proizvodnja je oko 3,5 milijuna tona. Zalihe oko 1,5 milijuna tona. Maslinova ulja ima za 160 dana.

Poljoprivreda i hrana je gorivo svijeta, puno je važnija od struje, nafte, čelika ili novog mobitela. Kad ovih dana prođete pokraj kombajnera ili štanda sa domaćim voćem i povrćem, sjetite se gornjih brojki. Jer ako poljoprivrednik Slavko odluči ugasiti kombajn i postane influencer, svijet će biti gladan za 6 mjeseci. Agroklub

04.07. (18:00)

Postat ćemo vegetarijanci

Malić: Biftek će postati hrana za superbogate, meso i riba za bogate, a sirotinja neka jede kolače

Ovo su činjenice: Poljoprivreda utječe oko 10 % na globalne emisije CO2. Jedna krava godišnje proizvede preko 100 kg metana, a na svijetu ima oko milijardu goveda. 100.000.000.000 kg metana godišnje. Kakav je to kolosalan prdac! Neki briselski ili zagrebački birokrat će kupovati još jedno četverogodišnje mazanje očiju i donijeti propis o porezu na pečenu janjetinu. Time će se spasiti klima, a ugasit će se stotine tvornica sreće na potezu od Hrašća do Boraje. Uvoznici rumunjske janjetine već lani počeli su se pripremati na uvoz humusa i vegeburgera. Danci su najavili od 2030. godine uvođenje poreza na krave u iznosu oko 100 EUR/kravi. Nema nikakve sumnje, ostali će u desetljeću koje slijedi pratiti hrabru i odgovornu dansku politiku, brže ili sporije ovisno o tome koliko im je sektor goveda bitan za nacionalnu ekonomiju. Što će biti s biftekom? Bit će sve skuplji, i sve više će dolaziti na stolove Europljana iz Južne Amerike, oni si zaštitu okoliša još ne mogu priuštiti. Ivan Malić za Agroklub.

04.07. (13:00)

Ne možeš rastjerati oblake ni da hoćeš

Nakon provedenih eksperimenata, obrana od tuče zasijavanjem oblaka srebrnim jodidom nije imala učinka

Još početkom 70-ih godina prošlog stoljeća zbog sumnje u učinkovitost Svjetska meteorološka organizacija provela je tri velika međunarodna pokusa. Svaki je trajao pet godina, no nije se uspjelo nedvojbeno dokazati da srebrni jodid, na čijem se unošenju u olujne oblake temelji cijela teorija obrane, pomaže u sprječavanju tuče. Takva je obrana problematična i sa stanovišta očuvanja okoliša jer se tijekom zasijavanja ispušta reagens sa srebrnim jodidom u slobodnu atmosferu.

Uz to postoji i sigurnosni rizik ispaljivanja raketa. Prema DHMZ-u, bila bi ekonomski opravdana kad bi njezini troškovi bili manji od šteta koje je takva obrana spriječila. Problem je međutim što ne možemo utvrditi što bi se dogodilo da obrane nije bilo. Umjesto toga, drže da bi bilo učinkovitije i korisnije usmjeriti sredstva u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža i osnažiti sustav osiguranja. Agroklub … dok ministar Dabro kaže da se protiv tuče treba boriti svim sredstvima, bile one dokazane ili ne, Faktograf tvrdi: “Ima i onih koji bi se protiv tuče borili crkvenim zvonima”

23.06. (12:02)

Umjesto traktora – dron: nekoliko caka za kupnju adekvatnoga za potrebe u poljoprivredi

16.06. (01:00)

Bolje ikad nego nikad

U SAD-u počeli raditi eksperimente za očuvanje tla

Do prije petnaestak godina bilo je nezamislivo da se u Sjedinjenim Američkim Državama rade istraživanja u vezi s eko proizvodnjom. Međutim, pretjerana industrijalizacija zemlje i poljoprivrede, kao i upotreba herbicida, dovela je do zagađenja zemljišta pa se ispituju načini kako popraviti sastav tla i sačuvati ugljik u njemu, a sve u cilju smanjenja emisije ugljika u atmosferu i smanjenja negativnih učinaka klimatskih promjena. I u povrtarskoj proizvodnji pokušavaju se pronaći sorte rajčicenižeg rasta, otpornije na bolesti i štetnike, a eksperimenti se vode i u stočarstvu. Daljnja istraživanja pokazat će koji je od ovih sustava najbolji za stabilizaciju zemljišta, odnosno, nakupljanje što većih količina organske tvari u njemu. Agroklub

06.05. (22:00)

Suživot s prirodom

Moguće je proizvoditi hranu, a pritom ne ugroziti prirodu

Poljoprivreda permakulture predstavlja suprotnost industrijskoj proizvodnji hrane s monokulturama i pesticidima. Permakultura se u biti razvija već gotovo stotinu godina, a temin je skovan prije nekih pola stoljeća. Nastao je kraćenjem izraza „pemanentna agrikultura“. Kontinuitet se tu ne odnosi tek na poštivanje ciklusa biljnog rasta, nego i na jedinstvo s opisanim širim višeznačnim okvirom. Permakultura se u pravilu najprije primjenjuje na manjem uzorku uz minimum intervencije, zatim se širi na okolno područje ako se taj pokušaj pokaže uspješnim i ako postoji realna potreba za to. Pored svega, ovdje povišena gredica osigurava da psi kojih ovdje zna biti više, ne mokre po nasadima, a tu je i ideja o kompostnom WC-u: “mi smo jedina živa vrsta koja svoj izmet i mokraću odbacuje u pitku vodu”. To je moguće ispraviti kompostiranjem. DW

02.05. (22:00)

Ne baš mali kolač

Prodaja Fortenovinog poljoprivrednog sektora: Mađarska ponuda zasad najveća, politika će na kraju biti presudna

Dakle, Fortenova prodaje, a Podravka, Žito, Osatina i Mészáros Grupa kupuju. Svatko sa svojim adutima, a da se naslutiti da nije u šoldima (baš) sve. Ponuda Mészáros Grupe za kupnju Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci od navodnih 500 milijuna eura zvuči najizdašnije, čime je bačena rukavica u lice domaćim ponuđačima, a čije se ponude, također neslužbeno, procjenjuju na oko 300 milijuna EUR-a.  Ako se ovi milijuni stave u imaginarnu kreditnu liniju, samo od izravnih plaćanja, dakle novaca od potpora, ulaganje se vraća od 15 do 25 godina, ovisno koju ponudu stavimo u kalkulator. Naime, Belje, Vupik i PIK Vinkovci na godinu ostvare pravo na više od 20 milijuna EUR-a poticaja (višegodišnji prosjek, zaokruženo).

Interes ne skriva ni Podravka, koja je favorit javnosti, ali pitat će se nešto i brzorastuće tvrtke s istoka, Žito i Osatinu. Da će politika igrati važnu misiju, saznaje se iz diplomatskih krugova, gdje kruži informacija da će Viktor Orban uvjetovati ulazak Hrvatske u OECD upravo produljenjem koncesije za poljoprivredno zemljište u Slavoniji i Baranji, te da je upravo to jedan od razloga zašto Domovinski pokret želi resor poljoprivrede. Agroklub

01.05. (01:00)

Samo pažljivo s tim pesticidima i sve super

Kriza kao prilika: Ratari novu šansu vide u proizvodnji povrća

Uzdrmano europsko tržište žitarica i uljarica, time i neizvjesna cijena, mijenja, dakle, polako i poljoprivrednu sliku, posebice istoka Hrvatske na čijim se zemljištima, premda povrće nije nepoznanica i novost, najvećim dijelom ipak uzgajaju klasične kulture pšenica, kukuruz, uljana repica, suncokret…  Pitanje nije hoće li prijeći na proizvodnju povrća već će morati ako misle preživjeti, kaže za Agroklub Vinko Kovačev, poznati baranjski ratar koji je s tri domaće tvrtke dogovorio proizvodnju rajčica, krumpira i češnjaka. Naravno, proizvodnja povrća je zahtjevnija i što se tiče zaštite, no na koncu, bude li sve kako treba, osigurava veći profit. Manji je i stres jer nemaš samo jednu vrstu proizvodnje s kojom si u problemu ako zapne, kao što je posljednje dvije godine sa žitaricama.

27.04. (00:00)

Uši koje slušaju, ali ne čuju

Kako kontrolirati biljne uši: prevencija i prirodna sredstva

Prevencija je ključna u borbi protiv lisnih ušiju na biljkama. Zdrava ishrana, povoljno stanište i prisutnost prirodnih neprijatelja poput bubamara su od vitalnog značaja. Ako se uši pojave, mogu se ručno ukloniti ili poprskati jakim mlazom vode. Prirodna sredstva poput pepela, kamenog brašna ili pak juha od koprive, pelina i luka također su učinkovita. U slučaju jačeg napada, preporučuju se sredstva na bazi buhača ili kalijevog sapuna. (Agroklub)