Vlastitu hranu možete uzgojiti i u stanu, a posebno su popularne mini vrste voća i povrća.
Britanska psihoterapeutkinja Sue Stuart-Smith napisala je fascinantnu knjigu “Um kao brižno njegovan vrt”. Podsjećajući na književne i povijesne primjere dobrobiti od komadića zemlje pretvorenog u vrt, u knjizi iznosi i cijeli niz zapanjujućih podataka: uzgajanje biljaka u zatvorima smanjuje nasilje i povratak u zatvor, boravak u prirodi nam snižava krvni tlak već nakon nekoliko minuta a razine kortizola nakon pola sata, bakterije iz tla nam podižu razinu serotonina u mozgu, a boravak u gradskom parku jednom tjedno za sedam posto smanjuje slučajeve depresije među populacijom.
Mnoge negativne posljedice života u gradu proizlaze zapravo iz jednog temeljnog nesklada: ljudski se mozak razvio u okruženju prirodnog svijeta, a mi od njega očekujemo da optimalno funkcionira u neprirodnom urbanom okruženju u kojem ljudi danas obitavaju. Psiholog Erich Fromm vjerovao da su mnoge moderne bolesti povezane s gubitkom naše nesvjesne povezanosti s prirodnim svijetom, što dovodi do separacijske anksioznosti neprepoznatih razmjera. “Tlo, životinje, biljke još uvijek su čovjekov svijet”, napisao je, i “što više ljudska rasa izlazi iz tih primarnih veza, što se više otuđuje od prirodnog svijeta, to se više intenzivira potreba da se pronađu novi načini bijega od te otuđenosti.” Kažu na Najboljim knjigama.
Vrtlarenje je fantastičan boost serotonina, a u samo sat vremena možete potrošiti i do 600 kalorija
Vrtlarenje je, prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), vježba umjerena intenziteta, a ako tjedno u vrtu provedete barem 2,5 sata, može smanjiti rizik od pretilosti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2, osteoporoze, bolesti srca, moždanog udara, depresije, raka debelog crijeva i prijevremene smrti. Ljudi koji imaju svoj vrt i brinu se o biljkama, vjerojatno vježbaju 40 do 50 minuta dulje od onih koji kao svoju umjerenu aktivnost odaberu šetanju ili bicikliranje. Green
Top 5 savjeta za vrtlare ovog proljeća
ideja samoodrživosti, barem kada je u pitanju hrana, postaje ponovno aktualna. Svijet je zahvatila zelena groznica. A ja bih na to rekla – napokon! Dugo već sanjam o tome da vrtlarstvo postane globalni pokret i tko zna, možda mi se sada ta želja napokon i ostvari – kaže vrtlarica Kornelija Benyovsky Šoštarić za Tportal.
U Zagrebu će se sutra po prvi puta održati Mali Food Hub. Riječ je o odličnom projektu koji su pokrenuli već dobro poznati Mali plac (sajam lokalnih proizvođača) i Travel & technology HUB Gacka16. Osim kupovine domaćih proizvoda, voća i povrća, posjetitelji će moći od proizvođača naučiti kako i kada saditi biljke, te se okušati u sadnji peruanske jagode, graška, blitve i dr. Osim toga, organizirana je razmjena autohtonog sjemenja, što je vrlo hvalevrijedna akcija u vrijeme kada velike korporacije pokušavaju kontrolirati što ćemo saditi i jesti. Monitor.hr
Istraživanje je pokazalo pozitivan učinak vrtlarenja kod preživjelih od raka, koji su zbog aktivnosti imali više samopouzdanja. Za preživjele od raka rad u vrtu tri godine zaredom može povećati njihove tjelesne sposobnosti, kao i udio voća i povrća u prehrani te pojačati osjećaj vlastite vrijednosti, utvrdili su američki znanstvenici. Novi list, Voice of America
Radovi na vrtu u studenome
Grad Zagreb objavio je popis 69 novih vlasnika vrtnih parcela u Mrkšinoj ulici, Ulici Nikole Andrića, Ulici I. gardijske brigade „Tigrovi“ te Rimskom putu u Sesvetama. Gradski vrtovi nalaze se na 11 lokacija u gradu, a parcele se brzo razgrabe jer su domaće voće i povrće velika olakšica za kućni budžet, ali i odličan hobi. Na natječaj se može javiti bilo tko s prebivalištem u Zagrebu, a da nema obradivo zemljište. Parcela se dobiva bez naknade, ali na dvije godine, što se može produžiti ako se vlasnik dobro o njoj brine. Večernji