12.05. (23:30)

Rođeni dvijetisućeineke...

Velimir Šonje: Posljednja nada – klinci koji će se formirati u Hrvatskoj kao članici EU

Ne samo da rastu izvoz i uvoz, plaće i potrošnja, nego naša djeca slobodno putuju Europom, biraju gdje će se školovati, a neki novi klinci, par stotina njih koji su jedva postali punoljetni, aktiviralo se oko EU izbora – žele znati više, žele shvatiti prilike, oblikovati svoje živote u europskom okviru. I to je zadnja nada ove zemlje – prva generacija koja će se formirati, zaposliti i živjeti u Hrvatskoj kao članici Europske unije – Velimir Šonje za Ekonomski lab.



Slične vijesti

Danas (15:30)

Veliki brat nas financira

U prvom tromjesečju eksplozija prihoda i rashoda države – stigli novci iz Bruxellesa

Rast prihoda i rashoda države u prvom tromjesečju iznosio je oko 8% u odnosu na prvo tromjesečje 2018., što je oko 3 postotna boda brže od rasta nominalnog BDP-a. Najzaslužniji za rast – prihodi od međunarodnih pomoći, u čemu su najveći doprinos s rastom od 55% dali EU fondovi. U prvom tromjesečju 2018. po toj je osnovi proknjiženo 2,34 milijarde kuna, a u prvom tromjesečju 2019. brojka raste na 3,64 milijarde. Ako ovako bude cijele godine doći ćemo do 14,56 milijardi kuna u jednoj godini – izvanredno velik novac i fantastičan boom agregatne potražnje, piše Ekonomski lab.

Četvrtak (23:30)

Kako smo uštedjeli po' milijarde

Što stoji iza najnižih kamata na državno zaduživanje u povijesti?

Jučer izdana 10-godišnja euroobveznica s prinosom od 1,324% nosi bez premca najnižu kamatnu stopu na državni dug u povijesti. Ekonomski lab kaže da iza ovoga stoje dva temeljna razloga: 1)Država s podnošljivim rizikom i još uvijek značajnim prinosom (koji je za punih 1,5 postotni bod veći od usporedivog njemačkog) odjednom je postala atraktivna mnogim investitorima koji ne žele značajan rizik, ali ipak bi malo prinosa. 2) Investitori su vjerojatno očitali prognozu da će fiskalni ishod ove godine biti bolji od planiranog i odlučili to nagraditi. Pouka je ono što jako dobro znaju svi prodavači: kupca treba pozitivno iznenaditi.

28.05. (09:30)

Životinja koju se na da pripitomiti

Zašto kuna nije postala prava valuta?

Vrlo dobar članak Ekonomskog laba o kuni i euru gdje analiziraju zašto kuna nije postala prava valuta. Kuna je, dakle, zakazala u dvije od tri glavne funkcije novca:
Kao mjerilo vrijednosti kuna funkcionira za predmete manje vrijednosti – od novina i kava, do perilica za suđe. Kad je riječ o velikim vrijednostima – automobila, nekretnina, brodova, nasljedstava ili zemlje – mjerilo vrijednosti je euro.
Sredstvo plaćanja – Vlada zakonom zabranjuje korištenje drugih valuta.
Valuta štednje – više od pola bilančne svote čine devize, a udjel devizne štednje u ukupnoj štednji stanovništva još je veći i kreće se oko 65%.

14.05. (14:30)

Rezanje grane na kojoj sjediš

SAD i Kina uvele dodatne carine – ozbiljna eskalacija trgovačkog rata

Neuspjela runda pregovora s Kinezima, Trumpovo uvođenje carina po stopi od 25% na oko 2.500 kineskih proizvoda i kineski odgovor s uvođenjem carina na oko 60 milijardi USD izvoza SAD-a u Kinu, samo su početak novog kruga eskalacije trgovačkog rata. Trump važe i mogućnost povećanog carinjenja izvoza europskih automobila u SAD. Taj potez, o kojem će Trump odlučiti narednih dana, ozbiljno bi udario europske proizvođače i gospodarstvo, te bi bez sumnje vodio u eskalaciju trgovačkog rata između EU i SAD-a, i to u najgorem trenutku kada europska ekonomija usporava – analizira Ekonomski lab igre velikih ekonomskih snaga, sve u sjeni prijeteće recesije.

05.05. (15:30)

Matematika trećeg osnovne

Velimir Šonje: Hrvatska je oduvijek imala strategiju – očuvati status quo i pržiti kapital, bez obzira na cijenu

Priča je pomalo dosadna, jer model je uvijek isti. Neko poduzeće ima kapital 100. Onda ono napravi gubitak 200. Onda netko doda barem 100. Sada više nema kapitala 100… A kako se nakon krpanja rupe suštinski ništa nije promijenilo, onda se opet napravi gubitak barem 200. Tako se odigra par krugova kroz nekoliko godina ili desetljeća. Onda netko kaže: ne ide više ovako. Drugovi, moramo nešto mijenjati! Recimo da na kraju ostane rupa od 250. Onda se ona napuni s 251 i školjka se nekom uvali za 1, jer nitko pametan ne bi dao više. Onda krene moralna panika, uzbuna: kako su lopovi mogli prodati nacionalno blago za 1! A ako onaj koji je to kupio nedajbože s time nešto i napravi, pa počne zarađivati, tek tada ga dočekaju, mrskog lopinu, jer kako je kupio za 1 a zaradio 2?! Takvih profita ima samo u oružju i drogi: opljačkani smo, to je naše! – odličan članak Velimira Šonje za Ekonomski lab.

02.05. (23:30)

Lažna uzbuna

Ekonomski lab – nestala priča o recesiji

Na fundamentalnoj razini, ona priča o krizi zbog kojeg smo i pokrenuli rubriku “Miran san” malo prkoseći ideji ipak je otišla u fade-out – Ekonomski lab (čini se) zaključuje svoju rubriku o nadolazećoj recesiji, navodeći ekonomske podatke iz SAD-a, EU i Hrvatske.

24.04. (16:30)

Ekonomski lab o Nacionalnom programu reformi (2/2), zaključak

Nacionalni program reformi [pdf] je korektan dokument, bolji od primjerice švedskog koji smo imali prilike proučiti. Brojke su, naravno, neusporedive: Šveđani ciljaju stopu zaposlenosti od 83% u dobi do 65, a već mjere stopu zaposlenosti za dobnu kohortu 15-74 i u njoj imaju veću zaposlenost (68%) od nas u skupini 20-64 (66%). Švedska se već transformira u društvo starih radnika, koje u svijet rada nastoji uključiti doslovce svakoga tko još hoda. No, to je Švedska: izvedba je mnogo bolja od papira. Piše Ekonomski lab, ovdje je prvi dio analize.

15.04. (19:30)

Život u mitologiji

Velimir Šonje: Uloga stranaca u relativnom zaostajanju Hrvatske – nije ih bilo dovoljno

Najnovija objava na Eurostatu upućuje na jedan drugi mit – onaj o strancima koji su navodno pokupili sve što vrijedi. Od razvijenih najotvoreniji strancima je očekivano Luksemburg koji je specijalan slučaj, pa na vrhu zapravo treba brojati Češku, Irsku, Estoniju i Poljsku. Kada znamo koliko su ove države u ovom stoljeću uspješnije od Hrvatske, možemo samo ironično ponoviti hvala bogu da smo se obranili od stranih zlikovaca i da nismo postali kao oni – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

08.04. (10:30)

Ekonomski lab: Ležiš, a ideš

Ekonomski lab donosi usporednu analizu dinamike BDP-a od 2000. godine za Hrvatsku i zemlje EU. Ima dobrih, ali i loših vijesti. Dobre su: (1) počeo je gospodarski oporavak, (2) vratili smo investicijski rejting, (3) raste broj zaposlenih (gotovo 2% u prošloj godini), i (4) nikada nismo plaćali manju kamatu na državne obveznice. No stvarnost je i ovo: (3) obrana fundamentalnog statusa quo prioritet je većine dobro organiziranih interesnih skupina i političkih stranaka, i (4) relativna veličina javnog sektora naspram privatnog tolika je da nam još dobro ide. No, poanta je da se gospodarski razvoj odvija u valovima koji zahvaćaju sve zemlje i da Hrvatska putuje u zajedničkom mjehuru. Pri tom je aktualni hrvatski politički ciklus već gotov, jer slijedi vrijeme izbora… – piše Velimir Šonje.