"Porez mora pasti"
Video: 11 najvećih hrvatskih poreznih apsurda
Top 11 hrvatskih poreznih apsurda: 'Država ne kažnjava samo višak, već i manjak u blagajnama ugostitelja'
Objavljuje 24sata u Srijeda, 19. rujna 2018.
Top 11 hrvatskih poreznih apsurda: 'Država ne kažnjava samo višak, već i manjak u blagajnama ugostitelja'
Objavljuje 24sata u Srijeda, 19. rujna 2018.
Što se tiče Plenkovića, s obzirom na to da je na premijerskoj poziciji od 2016. godine, njegove izjave o ekonomskim pitanjima uglavnom se svode na samohvalu. Nabraja statističke podatke koji idu u prilog njegovoj Vladi, bez nekih konkretnih poruka u kojem smjeru će se ekonomska politika dalje kretati. Hvali se rastom BDP-a i ostvarenju ambicija ciljeva Razvojne strategije prije roka, iako zaboravlja reći da je poboljšanju tog statističkog podatka doprinijelo i to što se broj stanovnika smanjio ispod 3,9 milijuna. Pritom se uglavnom oslanja na EU fondove.
Milanović je pak u medijima najavio kako će se upravo taj novac u narednom razdoblju smanjivati, napisao je da se ne smijemo zadovoljiti dosadašnjim korištenjem europskih fondova, da moramo biti bolji u korištenju tog novca. Kad završi korištenje europskih fondova ističe kako ne smijemo ostati na 70 posto prosjeka razvijenosti Europske unije. Velike i bogate države nije da nas vole ili ne vole, ali ne daju nam novac da bismo im konkurirali. Dotaknuo se i poreza, za koje smatra da ih nema potrebe dodatno rasterećivati. Pritom ni jedan niti drugi nisu odlučni oko poreza na nekretnine. Forbes
Povoljnija javnofinancijska situacija u Hrvatskoj u posljednje vrijeme mogla bi se iskoristiti za smanjenje fiskalnih opterećenja. Ili pak za financiranje razvoja i jačanje gospodarstva. Neki smatraju kako bi sada bilo povoljno vrijeme za smanjenje poreza. No, mnogi pad javnog duga i budžetski suficit, iako to predstavlja dobru vijest, smatraju da treba primiti s oprezom. Samnjenje PDV-a pomoglo bi i povećanju konkurentnosti hrvatskog turizma. Dugoročno bi u većem interesu hrvatskih poslodavaca bio zaokret državne i lokalnih vlasti u pokretanju programa javne stanogradnje i jačanja socijalnih servisa. Od veće koristi bilo bi i državno ulaganje u energetsku i prehrambenu neovisnost te digitalizaciju nego smanjenje poreza. Dug potiče produktivnost dužnika. DW
Preuzeto s fejsa Damira Vanđelića koji preuzeo od nekog drugog…
Od 1. srpnja 2021. ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu pošiljki male vrijednosti do 22 EUR (160,00 kuna). To će obuhvatiti sve komercijalne pošiljke koje pristižu u Hrvatsku iz trećih zemalja ili trećih područja, neovisno o njihovoj vrijednosti. U “treće zemlje” od početka ove godine spada i Velika Britanija. Rezime promjena:
Sve navedeno je propisano odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje su usklađene s direktivama Vijeća EU te stupa na snagu 1. srpnja 2021. godine. Bug
Novi porezi zadnje su utočište kako nešto ne bi pošlo ukrivo pred izbore na jesen. Fiskalna odgovornost – mali deficit ili suficit proračuna i pad omjera javnog duga i BDP-a – predstavlja jednu od rijetkih uporišnih točaka aktualne Vlade. Bez toga, nije lako argumentirati da su napravili posao u toku mandata. U drugim pokazateljima nemaju se čime uvjerljivo distancirati od prethodnika – piše Velimir Šonje.
Ekonomski lab u serijalu Ekonomika javnog sektora piše o pojmovima i načelima oporezivanja,o primjeni načela jednakosti u oporezivanju i o prevaljivanju poreznog tereta. Tekst je vrlo čitljiv i poučan, a možda najkorisnija je podjela poreza prema pripadnosti prihoda (grafikon gore).
Što je cilj ove faze porezne reforme? Tvrdi se da je to rasterećenje privrede i povećanje prihoda stanovništva. Ako je tako, zašto se ne poveća neoporezivi dio svih plaća, što bi dovelo do rasta potrošnje, a posljedično i BDP-a? Zato što nakon smanjenja opće stope PDV-a proračun za to više nema novaca. Zato što moćna parazitska struktura koje siše hrvatsku ekonomiju ne odustaje. Tako je krug zatvoren i gordijski čvor zapetljan do kraja. Novosti
Primjetite kako Hrvatska ima najstrmiji rast poreznog opterećenja (tj. ukupnog prihoda opće države), a najslabiji rast…
Objavljuje Statističar u Nedjelja, 16. lipnja 2019.
S prikazanim državnim ugrizom u gospodarstvo Hrvatska se nalazi u skupini zemalja kojoj ni po čemu ne pripada. Vidimo kako se Hrvatska po udjelu prihoda opće države u BDP-u nalazi iznad prosjeka EU te se smješta u gornji dio ljestvice, zajedno s Francuskom, Finskom, Danskom i nekoliko drugih najrazvijenijih zemalja.