09.09.2022. (13:00)
Studija švedskih znanstvenika otkrila je da klobazam, lijek za spavanje koji završava u rijekama, ubrzava migraciju mladih atlantskih lososa kroz brane u rijeci Dal. Lososi izloženi ovom lijeku brže su stigli do Baltičkog mora, što se naizgled čini korisnim. No znanstvenici upozoravaju da promjene u prirodnom ponašanju mogu imati dugoročne negativne posljedice za cijele ekosustave. Problem leži u niskoj biorazgradivosti lijekova i neučinkovitom pročišćavanju otpadnih voda, zbog čega ostaju prisutni u okolišu. Index
Djeca koja redovito jedu ribu mogla bi biti društvenija i ljubaznija
Ranijih par godina lovile su hrvatske ribarice do 40 tisuća tona srdele, a ove godine ni deset. Na smanjenu biomasu srdele utjecala je i veća brojnost predatora, no prvi uzrok ipak je porast temperature Jadranskog mora. Uz bok tome stoji ukupno prekomjeran maritimni ribolov. Hrvatska ribolovna flota, inače, u pojedinim sezonama zadnjih godina osiguravala je gotovo polovinu izlova srdele u EU-u. Ipak, nije to pohvatano u mreže samo na Jadranu, ni slučajno, nego su najveće ovdašnje ribarice krstarile i drugdje, uokolo, međunarodnim vodama Sredozemlja. Na prvome smo mjestu za uzrok nestajanja skloni navoditi složeni klimatski poremećaj, s promjenom temperature mora i popratnim faktorima. Drugo zauzima notorna spoznaja da smo u svakom slučaju daleko pretjerali s izlovom, opustošili i pučine i pličine, ali ne tek uslijed rasta ljudske populacije. Igor Lasić za Novosti.
Neuhvatljiva dubokomorska riba veslo (oarfish), poznatija i kao ‘riba sudnjega dana’, koja se smatra vjesnikom loših vijesti – ponovno je uočena na obalama Encinitasa u Kaliforniji. Treći je to put u posljednja tri mjeseca da je isplivala na obalu, javlja CNN. U čitavom prošlom stoljeću zabilježena su samo 22 takva slučaja, a posljednja pronađena na kalifornijskoj obali duga je gotovo tri metra. Prema japanskoj mitologiji ribe sudnjega dana izdižu se na površinu i nasuču uoči nadolazećeg potresa, a takvi su se strahovi dodatno povećali nakon potresa i tsunamija u Fukušimi 2011-te godine jer je katastrofi prethodilo pojavljivanje ove ribe u plićim vodama. Nacional
Mora i oceani doimaju nam se beskrajnima, ali ribama ta beskonačnost ništa ne znači i ne uživaju u morskim dubinama onako kako mi mislimo, posebice otkako je čovjek premrežio morsko dno tehnologijom. Mnoge vrste riba nastanjuju određeni morski prostor u kojem imaju dovoljno hrane i razmnožavaju se, pa ako im se naruši prirodno stanište i spokoj, gube urođenu orijentaciju snalaženja u podmorju. Neki znanstvenici tvrde da bi zbog dezorijentiranih riba u morima i oceanima čije su dubine premrežili kabeli, cijevi i ostala tehnologija trebalo sagraditi podvodne mostove koji bi pomogli sačuvati neometanu mobilnost morske faune, baš kao što je napravljeno na autocestama na kopnu na kojima postoje posebni prijelazi za divlje životinje. Znanstvenici još tvrde da bi to trebalo raditi i zbog klimatskih promjena koje uzrokuju migraciju nekih vrsta riba u sjeverna mora. Lider
More nije ‘supermarket’! Zbog pretjeranog izlova, neke su morske populacije u ozbiljnom padu
“Ribice su počele grickati lagano petu, pa malo osjećate okolo te lagane ugrize koji nisu previše smetali sve dok nije počelo biti agresivnije i na koncu su mi uspjeli otkinuti komad kože s noge”, priča kupač Ivica za Dnevnik.hr, koji je igrajući se s djecom u plićaku, osjetio ugrize. Sada u toplije doba godine ubrzava im se metabolizam i traže neke dodatne izvore prehrane, a jedan od izvora je skidanje parazita s većih riba ili sisavaca tako da su im ljudi zapravo prikladni. Ugledaju madeže, bradavice i rane i najčešće kad ugledaju neku ranu onda im je to najslađe čoknuti – kažu stručnjaci. No, razloga za brigu nema. Onima koji imaju otvorene rane, općenito nije uputno da ulaze u more, makar zbog sebe. N1
Radi se o kozmopolitskoj migratornoj vrsti koje se nalazi u svim svjetskim oceanima s umjerenom temperaturom. Hrani planktonima i malim ribama. Ova vrsta u Tršćanskom zaljevu nije viđena još od 2015. godine. Area Marina Protetta Miramare navodi da njena prisutnost ne bi trebala uzrokovati nikakvu zabrinutost. Inače se radi o drugoj najvećoj vrsti ribe na svijetu, nisu agresivne ni opasne za ljude. Obično narastu oko 8 metara, iako najveći primjerci mogu biti duži i od 10 metara. Radi se o ugroženoj vrsti kojoj prijeti izumiranje. Index
U rijeci Dravi žive 74 vrste riba, od kojih i pet endemskih
Ribe osjećaju bol na sličan način kao i ljudi