'Virunga' i 'Kainova djeca' najbolji filmovi 11. ZagrebDoxa! - Monitor.hr
01.03.2015. (09:30)

‘Virunga’ i ‘Kainova djeca’ najbolji filmovi 11. ZagrebDoxa!

Veliki pečat ZagrebDoxa u međunarodnoj konkurenciji otišao je britanskom filmu ‘Virunga’ Orlanda von Einsiedela, objavljeno je sinoć na dodjelama nagrada ovog festivala dokumentarnih filmova. Posebna priznanja u međunarodnoj konkurenciji dobila su dva filma, finski ‘Vrtni ljubavnici’ redateljice Virpi Suutari, i dansko-poljski ‘Bolji život’ redateljice Hanne Polak. U regionalnoj konkurenciji Veliki je pečat osvojio mađarsko-francuski film ‘Kainova djeca’ Marcella Geröa. Posebno priznanje dobio je ‘Rus’
Damira Ibrahimovića i Eldara Emrića (BiH). Malim pečatom, za film autora mlađeg od 35 godina, nagrađen je mađarski ‘Drugačija Mađarska – život jednog sela, fragmenti’ Dénesa Nagya. Posebno priznanje u ovoj kategoriji dobio je hrvatski ‘Veruda – film o Bojanu’ redatelja Igora Bezinovića. Najboljim Movies That Matter filmom proglašen je američki ‘Rich Hill’ redatelja Tracy Droz Dragos i Andrewa Droz Palerma. Posebno je priznanje u ovoj kategoriji dobio film ‘Virunga’ Orlanda von Einsiedela. Nagrada Teen Dox pripala je američkom filmu ‘Djevojka na putu’ Jillian Schlesinger.

U ‘Djevojci na putu’ Jillian Schlesinger “protagonistica filma svojim djelima potiče svoju generaciju na izvršavanje životnog cilja i osvještava odraslima činjenicu da i mladi mogu biti zreli i odgovorni. Autorskim kadrovima uvodi publiku u interakciju sa samom sobom i približava nam svoju situaciju. Potaknula nas je na propitivanje vlastite snalažljivosti u istoj ili sličnoj situaciji. Odabrali smo ovaj film jer je pokazao da možda nije sve ograničeno kako se čini u današnjem svijetu”, obrazložio je žiri.

Najboljim Movies That Matter filmom koji na najbolji način promiče ljudska prava proglašen je ‘Rich Hill’ redatelja Tracy Droz Dragos i Andrewa Droz Palerma. Redatelj Vitaly Mansky, redateljica i umjetnica Tamara Erde i politologinja Ana Matan, članovi Moviest That Matter žirija, nagradu su dodijelili “za istančan, razuman, jedinstven i pažljivo odabran uvid i viziju. Za human pristup temi i snimanju – u svakoj odluci osjeća se humanost njegovih autora. I za podsjećanje da su ljudska pitanja i problemi također prisutni tik do nas i uvijek vrijedni razmišljanja.” Posebno je priznanje u ovoj kategoriji dobio film ‘Virunga’ Orlanda von Einsiedela.

Mali pečat, koji se dodjeljuje za najbolji film mladog autora do 35 godina, dobio je dokumentarac ‘Drugačija Mađarska – život jednog sela, fragmenti’ Dénesa Nagya. Tako je odlučio mladi žiri, redatelj Hrvoje Mabić, filmska kritičarka Jelena Pašić i redatelj Carlo Zoratti. Odluku su obrazložili riječima: “Ljepota filma je kada ne nudi izričite i jednostrane odgovore, već prikazuje kompleksnost stvarnosti otkrivajući polove i mjesta njihovog sudara. ‘Drugačija Mađarska’ film je o imaginaciji, o različitim pogledima na stvarnost. Kroz perspektive dviju generacija u posttranzicijskom propadajućem mađarskom selu ovaj film pametno i suptilno otvara brojna pitanja o političkim i kulturološkim promjenama koje je donijela tranzicijska era u Srednjoj i Istočnoj Europi.” Posebno priznanje dobio je ‘Veruda – film o Bojanu’ redatelja Igora Bezinovića.

U regionalnoj konkurenciji Veliki je pečat osvojio film ‘Kainova djeca’ Marcella Geröa. Producent i distributer Heino Deckert, redatelj Marius Iacob i književnica Ivana Simić Bodrožić, članovi regionalnog žirija, nagradu su filmu dodijelili iz ovih razloga: “Osim što zadovoljava visoke kriterije struke, film donosi potresnu i dirljivu priču o dječacima koji su postali ubojice najbližih. Ne pokušavajući osuditi ili poučiti, redatelj nam nudi drugačiju prizmu. U dugom vremenskom periodu prati dječake koji su suočeni s ubojstvom izdržali kazne i nakon trideset godina nalazimo ih na margini društva. Iz sadašnjosti priče idu u dva smjera, jednim u prošlost i zlostavljanje protagonista u djetinjstvu, te drugim u budućnost prateći njihovu djecu, čije šanse za bolji život nisu baš izvjesne. Ujedno, ovo je priča i o transgeneracijskoj nesreći, priča koja nas potiče da razmislimo o ograničenim mogućnostima izbora ljudi u našem okruženju, prečesto prekriženih od svih. Film smatramo važnim ostvarenjem ne samo na regionalnoj, nego i na univerzalno ljudskoj razini.” Posebno priznanje dobio je ‘Rus’ Damira Ibrahimovića i Eldara Emrića.

Veliki pečat u međunarodnoj konkurenciji osvojio je film ‘Virunga’ Orlanda von Einsiedela, a žiri u sastavu redatelj Vinko Brešan, redateljica Ágnes Sós i urednik i producent Hans Robert Eisenhauer ovako je obrazložio glavnu nagradu: “Film Orlanda von Einsiedela donosi dramatičnu priču o četiri osobe koje se bore za spas Nacionalnog parka Virunga, pod UNESCO-vom zaštitom, koji je dom mnogima od preostalih 800 planinskih gorila. Upravitelj Emmanuel de Merode, čuvar parka Rodrigue Katembo, njegovatelj gorila André Bauma i mlada francuska novinarka Melanie Gouby riskiraju živote u borbi protiv krivolova, ilegalnog crpljenja nafte i naoružanih pobunjenika. U regiji oslabljenoj krvavom poviješću i ratovima park pruža nadu u stabilnost i mir ljudima i ugroženim životinjama. Međutim prijete mu mito, korupcija i nasilje izvana, potpomognuti službenom dozvolom koja britanskoj tvrtki Secco International omogućava potragu za naftom u jezeru Edward u sklopu parka. Orlando von Einsiedel, kojemu je ‘Virunga’ dugometražni dokumentarni prvijenac, izvorno je htio zabilježiti napredak ekološke i gospodarske situacije u istočnom Kongu, a osobito ulogu Nacionalnog parka. No nakon tri tjedna snimanja opet je buknuo sukob s pobunjenicima. S neustrašivom istraživačkom novinarkom Melanie Gouby on istražuje ulogu naftne kompanije u sukobu, što je veoma opasno po likove u filmu, redatelja i ekipu. ‘Virunga’ je jedinstven prikaz postojeće političke i ekološke krize u Kongu. Šokantan je, dirljiv i nezaboravan, a ujedno i predivan primjer moći dokumentarnog filma. Prekrasna priča, izvrsni likovi, neustrašivo snimanje, odlična montaža i postprodukcija na najvišoj razini glavni su sastojci ovog remek-djela.” Posebna priznanja u međunarodnoj kategoriji dobila su dva filma: ‘Vrtni ljubavnici’ redateljice Virpi Suutari i ‘Bolji život’ redateljice Hanne Polak.

Na ovogodišnjem ZagrebDox Pro-u među jedanaest projekata koji su sudjelovali na pitching forumu, nagrada HBO Adria za najbolji predstavljeni projekt u razvoju pripala je finskom projektu ‘The Unforgiven’, (‘Neoprošteni’) redatelja Larsa Feldballe-Petersena i producenta Aria Matikainena. Francuski projekt ‘Solenzara, An ode to nostalgia’ (‘Solenzara, oda nostalgiji’) redatelja Stephana i Pascala Regolia te producenata Pierrea Le Bloa osvojio je Nagradu ZagrebDox Pro-a za najbolji projekt, a zbog velikog napretka tijekom radionice i sjajne prezentacije projekta spontano posebno priznanje dobio je projekt ‘Zašto je Dragan napravio orkestar’ redatelja Nikole Spasića i producentice Lidie Teleki


Slične vijesti

Prekjučer (22:00)

Hey mr. Taliban, tali me banana

Radić: “Hollywoodgate” (2023.) – Film koji se relativno lako gleda usprkos zamornosti sadržaja

Film svoj naslov “Hollywoodgate” duguje nazivu vojne baze koja je navodno bila i tajni punkt CIA-e, u kojoj su Amerikanci ostavili oružje, vojne letjelice i lijekove, i koju preuzimaju talibani predvođeni spomenutim zapovjednikom avijacije. Sve što od talibana vidimo i čujemo tokom filma snažno sugerira da je riječ o slabo organiziranim diletantima koji bi se mučili i s vođenjem školskog razreda, kamoli ne s upravljanjem državom, za što se čini da su posve nesposobni, a opet, ti isti talibani ostali su neslomljivi orah za najmoćniju svjetsku silu, baš kao što su nekad njihovi prethodnici mudžahedini bili neslomljivi za Sovjete. Damir Radić za Novosti.

12.05. (21:00)

Osvjetljavanje prošlosti

Jasmila Žbanić u Razgovoru s razlogom: Iako je htjela obrađivati i neke druge teme, vuče je da govori o tragedijama

Redateljica iz BiH govorila je o njezinom novom dokumentarnom filmu “Blum – Gospodari svoje budućnosti”, koji donosi priču o nekadašnjem direktoru jugoslavenskog giganta Energoinvesta Emeriku Blumu, koji je kratko bio i gradonačelnik Sarajeva. Žbanić ističe kako je njezina ideja bila da film najviše gledaju mladi ljudi. Naime, o socijalističkoj prošlosti se ili negativno govori ili je se uopće ne spominje. U filmu se vidi kako je u to vrijeme, 1970-tih i 1980-tih godina, Sarajevo bio provincija. 88% žena nije znalo čitati ni pisati. S druge stane u Energoinvestu nalazimo žene direktorice, žene koje imaju jednaka prava i plaće kao muškarci. Filmovi “Grbavica” i “Quo vadis, Aida?” pokazuju kako se Žbanić bavi teškim ratnim temama. S filmske strane, kaže ona, to su najzanimljivije teme jer su vrlo dramatične, predstavljaju tabue koje treba osvijetliti s drugih strana. HRT

07.04. (09:00)

Još jedan čovjek koji nije mogao šutjeti

Mirotvorac: Reihl-Kir je bio lice institucije države koja uistinu brine do svih građana i do mira, no takva je država izgleda morala umrijeti

“Mirotvorac” je novi dokumentarni filmski hit koji plijeni pažnju pitkošću, rijetkim arhivskim snimkama i sveprožimajućom tjeskobnom atmosferom od početka do kraja, a redateljski postupci su usmjereni da uglavnom priča logično teče poput rijeke, s izuzetkom početka i kraja koji su povezani poput dvije strane istog novčića. Film nudi hipotezu da je Kirovo ubojstvo bilo i ubojstvo za primjer (u cilju ušutkivanja), a isto tako, nisu dani odgovori na pitanje zašto su poslije poznati hrvatski političari u zadnji čas odustali od odlaska na pregovore u Tenju, iz koje se Kir, te njegovi suputnici Zobundžija i Knežević neće vratiti živi. Film Ivana Ramljaka duboko ponire u introspektivne sfere na način koji bi svaka poštena, odgovorna osoba s ikakvim integritetom smatrala normalnim, ali narativ prevladavajućeg političkog mnijenja ga smatra štetnim. Ravno do dna

02.04. (17:00)

Zaslužio je spomenike

Redatelj dokumentarnog filma o Reihl-Kiru: Njegov javni status i dalje je apsolutno neprimjeren

Josip Reih-Kir je pregovorima sa srpskim stanovništvom uporno pokušavao spriječiti sukobe: dok je on načelnik tamošnje policije, inzistirao je, u tom dijelu Hrvatske neće biti rata. On se rasplamsao nakon njegovog ubojstva. O filmu Mirotvorac redatelj Ivan Ramljak priča detalje za Novosti: Postoje događaji prije i poslije Reihl-Kirovog ubojstva koji ukazuju na to da je Glavaš najvjerojatnije imao veze s ubojstvom, ali jasnog dokaza nema. A postoje i elementi iz kojih se može zaključiti da je riječ o Gudeljevom impulzivnom činu. Na suđenjima se govorilo kako je čuo da su mu srpski pobunjenici ubili oca, silovali majku i spalili kuću. Više ljudi s kojima sam razgovarao o Glavašu o njemu misle sve najgore i krive ga za razne zločine, ali ne smatraju da je naredio Reihl-Kirovo ubojstvo. U filmu se pojavljuju samo direktni svjedoci događaja, no pričao sam i s ljudima koji su ubojstvo istraživali, uključujući i moguće nalogodavce. Za organizirano su smaknuće postojale i povoljnije lokacije. Reihl-Kir nije jedini koji je stradao u vrijeme kada su oružje nosili mnogi koji nisu smjeli.

30.03. (21:00)

Doksamo se lokalno, mislimo globalno

Nenad Puhovski o novom izdanju ZagrebDoxa: Festival kao “prozor u svijet”

Izborom filmova ove godine pokušavamo pokazati da se veliki problem s kojim se danas globalno suočavamo i koji prijeti trećim svjetskim ratom može pokušati razbiti na niz manjih problema s kojima se možemo i trebamo uhvatiti ukoštac na osobnoj, lokalnoj, nacionalnoj i drugim razinama, kaže osnivač i umjetnički direktor festivala ZagrebDox za Novosti: Drugim riječima, umjesto da se samo bavimo globalnom ekologijom, Trumpom, Putinom i čime već, mi se prije svega bavimo ljudima, njihovim problemima i onime što možemo napraviti, pa su i filmovi otvaranja odabrani na osnovu tog kriterija. ZagrebDox kreće danas i traje sve do 6. travnja.

26.03. (12:00)

Dokumentarni maraton s doxom u glavi

ZagrebDox – gdje stvarnost ima bolji scenarij od fikcije

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox održava se od 30. ožujka do 6. travnja u Kaptol Boutique kinima. Factum predstavlja tri filma, uključujući Mirotvorca Ivana Ramljaka o Josipu Reihlu Kiru te Naći ću te Justine Matov. Green Dox donosi Ja sam rijeka, rijeka je ja i Ljude od plastike. U Teen Dox programu ističu se Tko ako ne mi i Projekt Nika. Nagrade dodjeljuju stručni žiriji, a najbolji Teen Dox film biraju učenici 1. gimnazije. Ravno do dna

18.03. (00:00)

Da su igrani filmovi, nitko im ne bi vjerovao

Dokumentarci: Kad je stvarnost luđa od fikcije

  • Tanka plava linija (The Thin Blue Line, 1988) – Errol Morris razotkriva nepravdu u slučaju Randalla Adamsa, nepravedno osuđenog na smrtnu kaznu, uveo rekonstrukcije u žanr true crime dokumentaraca
  • Grizzly Man (2005) – Priča o čovjeku koji je volio medvjede, ali oni nisu voljeli njega
  • Dragi Zachary (Dear Zachary, 2008) – Najtužniji true crime dokumentarac ikad snimljen,
  • Pehist: Život i smrti Roberta Dursta (The Jinx, 2015/2024) – Ubojica koji je sam sebi smjestio pred kamerama
  • Čin smaknuća (The Act of Killing, 2012) – Masovne ubojice rekreiraju vlastite zločine kao da snimaju Hollywoodski film

Bug

13.03. (08:00)

Jer tko još voli lagane teme?

Zagrebdox 2025: Dokumentarci koji (ne) ostavljaju mjesta za raspravu

Ovogodišji ZagrebDox donosi filmski presjek kontroverzi, biografskih priča i globalnih problema kroz tri ključna programa: Kontroverzni Dox, Biografski Dox i Stanje stvari. Od razotkrivanja radnih uvjeta u korporacijama, preko političkih i društvenih borbi, do osobnih previranja, ovogodišnji dokumentarci bez zadrške seciraju svijet u kojem živimo. Festival traje od 30. ožujka do 6. travnja u Kaptol Boutique Cinema, a detalji su dostupni na službenim stranicama. tportal

29.11.2024. (13:00)

Ekološki Zenica blues

Kraj svijeta, prirode i čovjeka u dokumentarcu ‘Nebo iznad Zenice’

Jedini razlog iz kojeg Zenica službeno nije najzagađeniji grad u Europi (to je zasad Sarajevo) jest to što tvrtka koja je najviše zagađuje već godina tvrdi da ne može izmjeriti koncentraciju benzena u zraku. Ovaj film, između ostalog, prati napore Eko foruma Zenica, na čelu s dekanom Politehničkog fakulteta, Samirom Lemešom, da se taj problem osvijesti i da se nešto poduzme. I iako do kraja snimanja filma rezultati još nisu stigli, uspio je postići to da se mjerenja provedu, da se provede istraživanje učestalosti genetskih oštećenja u stanovnika Zenice, a čini se da je Eko forum uspio i u još nečemu jer je ArcelorMittal nakon završetka snimanja ovog filma objavio zatvaranje koksare. Naravno, nisu priznali da ih je na to prisilio revolt građana i aktivista, ali nema veze, samo neka zatvore. Zrinka Pavlić za tportal

20.10.2024. (09:00)

Samo rokanje

DORF, festival posvećen rock dokumentarcima, idući tjedan u 18. izdanju

OK, nećemo nikada biti neki veliki festival, ali zato možemo biti mjesto za male platforme i mala druženja. Pokazali smo DORF-om da u Vinkovcima i diljem Hrvatske ima mladih talentiranih ljudi koji trebaju prostor za svoje ideje i djelovanje, a mi im to možemo ponuditi. U tome leži naš najveći uspjeh, smatra idejni začetnik festivala Toni Šarić. Ali, pogriješili bi kada bi rekli da je DORF bio isključivo mjesto na kojem do izražaja dolaze pojedinci i skupine koji su česti zanemareni iako to svojim radom ne zaslužuju, među gostima festivala bila su i neka veća imena. Činjenicu da nije lako organizirati festival koji ima specifičnu publiku i organizacijski ne počiva na velikom broju ljudi, svjedoče stalne potrage Šarića za novim lokacijama na kojima bi DORF dosegao višu razinu. S festivalskim programom su prošli čak 86 gradova u osam država. Novo, punoljetno izdanje kreće 23. 10., a bit će prikazano 8 filmova autora iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije, od kojih su dvije hrvatske premijerne projekcije. HRT