Više nije pitanje hoćemo li naći vanzemaljski život, nego kada - Monitor.hr
02.10.2023. (22:00)

U potrazi za susretima treće vrste

Više nije pitanje hoćemo li naći vanzemaljski život, nego kada

Teleskopi sada mogu analizirati atmosfere planeta koji kruže oko dalekih zvijezda, tražeći kemikalije koje – barem na Zemlji – mogu proizvesti samo živi organizmi. Prvi tračak takvog otkrića došao je početkom rujna. Mogući tragovi plina koji na Zemlji proizvode jednostavni morski organizmi otkriven je u atmosferi planeta nazvanog K2-18b, koji je udaljen 120 svjetlosnih godina. Živimo u beskonačnom svemiru, s beskonačnim brojem zvijezda i planeta. Mnogima od nas je očito da ne možemo biti jedini inteligentan život. Sada imamo tehnologiju i sposobnost da odgovorimo na pitanje jesmo li sami u svemiru. Neki znanstvenici ovo pitanje smatraju područjem znanstvene fantastike, ali potraga za radio signalima izvanzemaljskih svjetova traje već desetljećima. Prije 30 godina nismo imali dokaza da planeti kruže oko drugih zvijezda. Sada ih je otkriveno više od 5000, a astronomi i astrobiolozi mogu ih proučavati do dosad neviđenih detalja. Index


Slične vijesti

Jučer (20:00)

Da se i Svemir vrati odakle je došao

Teorija Velikog sažimanja (Big Crunch): Kada gravitacija uvuče cijeli svemir u jednu točku

Nova istraživanja (poput projekta DESI) sugeriraju da tamna energija slabi i nije stalan fenomen. Zbog toga bi gravitacija za oko 7 milijardi godina mogla preuzeti kontrolu i zaustaviti širenje svemira. Umjesto trajno smrznutog prostranstva, svemir bi se počeo sažimati: galaksije i zvijezde bi se sudarale, a sva tvar i energija sažele u ultra-vruću točku (Veliko sažimanje). Iz toga bi mogao nastati novi Big Bang (Veliki prasak), što otvara mogućnost da živimo u beskrajnom ciklusu nastajanja i nestajanja svemira. Youtube kanal What if

Četvrtak (16:00)

Ako planirate uskoro za Svemir, tu je mapa

Znanstvenici izradili najveću 2D kartu svemira s 5,6 bilijuna piksela

Pomoću dva teleskopa NSF NOIRLab-a, znanstvenici su nakon 13 godina rada stvorili najveću 2D kartu svemira u povijesti. Karta s čak 5,6 bilijuna piksela pokriva tri četvrtine noćnog neba i obuhvaća gotovo četiri milijarde nebeskih tijela, uključujući zvijezde, galaksije i crne rupe. Podaci prikupljeni s više od 260 tisuća fotografija poslužit će kao temelj za izradu najdetaljnije 3D karte kozmosa i istraživanje tamne energije. Nova verzija karte besplatno je dostupna javnosti i znanstvenoj zajednici diljem svijeta. Peta Pixel

Srijeda (18:00)

Zaviri u crne rupe i pazi da te ne proguta informacija

Hrvatsko izdanje knjige “Crne rupe” donosi vodič kroz najtajanstvenije objekte svemira

Osvrt povodom predstojećeg objavljivanja prijevoda knjige “Crne rupe – Ključ razumijevanja svemira” autora Briana Coxa i Jeffa Forshawa donosi uvid u fiziku ovih stvarnih i fascinantnih kozmičkih objekata. Od Michella i Laplacea, preko Einsteinove opće teorije relativnosti i Penroseovih dijagrama, pa sve do Hawkingova zračenja, autor teksta objašnjava evoluciju spoznaje o crnim rupama. Knjiga vodi čitatelja od osnova prostorvremena do informacijskog paradoksa, sugerirajući da kvantna prepletenost i teorija informacija drže ključ za razumijevanje same strukture svemira. Dario Hrupec za Ideje

Utorak (15:00)

A što kaže Korado?

Pojavila se teorija da se cijeli naš svemir nalazi unutar crne rupe

Nedavna studija sugerira da živimo unutar divovske rotirajuće crne rupe, temeljeći to na podatku da se dvije trećine od 263 promatrane galaksije rotiraju u smjeru kazaljke na satu kroz Svemir. Premda crne rupe i naš svemir dijele zanimljive sličnosti – poput singularnosti i horizonata – fizika ih bitno razlikuje: svemir se širi, dok materija u crnoj rupi kolabira. Kritičari ističu da je uzorak od 263 galaksije zanemariv u usporedbi s milijardama poznatih te podložan pristranosti pri odabiru. Iako hipoteza za sada nema čvrstih dokaza, ovakve ideje potiču preispitivanje kozmoloških modela i nerazjašnjenih misterija poput tamne energije. Scientific American

Proširenje teorije holografskog svemira sugerira da bi čitav naš promatrani svemir mogao biti trodimenzionalna projekcija iz dvodimenzionalne granice unutar ogromne crne rupe, koja se nalazi u još većem svemiru. Iako je teorija matematički privlačna, za nju još nema čvrstih dokaza… IFL Science

07.08. (16:00)

Spektakl koji ipak ne želimo vidjeti

Što bi se dogodilo da Mjesec krene prema Zemlji? Prije udara, razbio bi se u komade i formirao prsten

Kanal What if? prikazuje scenarij udara Mjeseca u Zemlju… koji se u stvarnosti ne može dogoditi, tim više što se on zapravo udaljava od Zemlje. No, da krene prema nama, čisto sa stajališta astrofizike, Mjesec ne bi izravno udario u planet – prolaskom kroz tzv. Rocheovu granicu (oko 18.000 km od Zemlje), gravitacijske bi ga sile razbile u krhotine koje bi formirale prsten oko Zemlje (i uzrokovale opasne kiše meteora). Također, samo približavanje Mjeseca na našem bi planetu uzrokovalo katastrofalne plimne valove, poplave obalnih gradova, ekstremne klimatske promjene te masovne potrese i vulkanske erupcije.

05.08. (21:00)

Ali živi stotinama boja, galaksija u mom oku

Opservatorij Vera Rubin objavio prvu snimku: Polje COSMOS otkriva više od 650.000 galaksija

Prva znanstvena snimka opservatorija Vera C. Rubin, pod vodstvom hrvatskog astrofizičara Željka Ivezića, prikazuje polje COSMOS. Vidno polje promjera tri lučna stupnja – što odgovara širini triju ispruženih prstiju ili šest punih Mjeseca, zabilježilo je više od 650.000 galaksija i 75.000 zvijezda. Pozicionirano izvan ravnine Mliječne staze, ovo područje pruža čist pogled u duboku prošlost svemira. Zahvaljujući desetljećima ranijih promatranja, COSMOS služi kao savršena osnova za provjeru preciznosti opservatorija i nastavak projektiranog desetogodišnjeg istraživanja Legacy Survey of Space and Time. Bug

04.08. (12:00)

Draga, ukrasi su ti svemirski

Zlato iz starog svemira: Nakit stariji od Sunca

Svi elementi teži od željeza, poput zlata u vašem nakitu, nastali su u ekstremnim svemirskim događajima znatno prije rođenja našeg Sunca. Iako znanstvenici znaju da su ti elementi nastali takozvanim “r-procesom” (brzim hvatanjem neutrona), točne lokacije nastanka još su zagonetka. Potencijalni izvori uključuju sudare neutronskih zvijezda i supernove. Nedavna istraživanja dodaju još jednog krivca: ogromne baklje magnetara (vrste neuronske zviejzde), koje izbacuju teške elemente velikom brzinom i mogu objasniti do 10 % njihovih ukupnih količina u galaksiji. Sljedeći put kad pogledate svoj zlatni prsten, sjetite se da nosite komadić prastare svemirske eksplozije. IFL Science

29.07. (14:00)

Nebeska tijela ipak utječu na naše živote

Da Mjeseca nema, noći bi nam bile tamnije, a plime i oseke puno slabije

Mjesec je ključan za stabilnost života na Zemlji. Kad bi iznenada nestao, posljedice bi bile trenutne i dugoročne. Odmah bismo imali znatno tamnije noći i drastično slabiju plimu i oseku, što bi ugrozilo brojne obalne i noćne životinjske vrste. Bez Mjesečeve gravitacije, koja djeluje kao stabilizator, Zemljina bi os počela oscilirati. To bi dovelo do nestanka godišnjih doba ili izbijanja ekstremnih vremenskih uvjeta poput ledenih doba. Uz to, Mjesec više ne bi usporavao rotaciju Zemlje, pa bi Sunce s vremenom dodatno produžilo trajanje dana. HRT

19.07. (12:00)

Kao da je vrijeme stalo

Kvantni ‘minisvemir’ dokazao da vrijeme teče samo kad gubimo informacije

Fizičar Giovanni Barontini stvorio je u laboratoriju izolirani kvantni sustav od 24.000 atoma rubidija kako bi istražio podrijetlo vremena. Podjelom sustava na promatrani i skriveni sektor, dokazao je da unutar njega nastaje “relacijsko vrijeme” koje ovisi isključivo o razmjeni entropije, a ne o vanjskom satu. Kada je razmjena bila brža, unutarnje vrijeme je ubrzavalo; u ravnoteži je potpuno stalo. Eksperiment pruža prvi izravni dokaz da nepovratni tijek vremena i njegova strelica mogu proizaći iz pukog gubitka informacija o dijelu sustava, što otvara nova vrata u istraživanju kvantne gravitacije i ranog svemira. Physical Review Research, Index

03.07. (01:00)

Dosta jak fotić

Opservatorij Vera C. Rubin započeo povijesnu desetogodišnju misiju mapiranja svemira

Službeno je započelo desetogodišnje istraživanje Legacy Survey of Space and Time (LSST) u čileanskom opservatoriju Vera C. Rubin. Koristeći najveću kameru na svijetu od 3200 megapiksela, teleskop će svake tri noći snimati cijelo južno nebo i prikupljati 10 terabajta podataka po noći. Cilj ovog povijesnog projekta je stvaranje najdetaljnijeg 3D prikaza svemira koji će pomoći znanstvenicima u rješavanju misterija tamne tvari i energije. Osim udaljenih galaksija, opservatorij će detaljno popisati Sunčev sustav, a već je otkrio više od 11.000 novih asteroida. PetaPixel