Više nije pitanje hoćemo li naći vanzemaljski život, nego kada - Monitor.hr
02.10.2023. (22:00)

U potrazi za susretima treće vrste

Više nije pitanje hoćemo li naći vanzemaljski život, nego kada

Teleskopi sada mogu analizirati atmosfere planeta koji kruže oko dalekih zvijezda, tražeći kemikalije koje – barem na Zemlji – mogu proizvesti samo živi organizmi. Prvi tračak takvog otkrića došao je početkom rujna. Mogući tragovi plina koji na Zemlji proizvode jednostavni morski organizmi otkriven je u atmosferi planeta nazvanog K2-18b, koji je udaljen 120 svjetlosnih godina. Živimo u beskonačnom svemiru, s beskonačnim brojem zvijezda i planeta. Mnogima od nas je očito da ne možemo biti jedini inteligentan život. Sada imamo tehnologiju i sposobnost da odgovorimo na pitanje jesmo li sami u svemiru. Neki znanstvenici ovo pitanje smatraju područjem znanstvene fantastike, ali potraga za radio signalima izvanzemaljskih svjetova traje već desetljećima. Prije 30 godina nismo imali dokaza da planeti kruže oko drugih zvijezda. Sada ih je otkriveno više od 5000, a astronomi i astrobiolozi mogu ih proučavati do dosad neviđenih detalja. Index


Slične vijesti

Danas (15:00)

Sastojak svemirske kuhinje

Eritruloza: prvi pravi šećer pronađen u svemiru

Znanstvenici su u hladnom međuzvjezdanom oblaku blizu središta Mliječne staze otkrili eritrulozu. Ovo otkriće dokazuje da svemir može samostalno stvoriti složene organske molekule na zrncima prašine davno prije nastanka planeta. Iako šećer ne znači postojanje života, sugerira da mlada Zemlja možda ipak nije morala kretati od nule, već je putem kometa i asteroida dobila spremne građevne elemente. Igor Berecki za Bug

05.09. (20:00)

Netko se u svemiru igra biljara

Kako zvjezdana prašina stvara organske spojeve

Ovo se istraživanje, koje donosi Nenad Raos za Bug, bavi sudarima nanozrna zvjezdane prašine u međuzvjezdanom prostoru, gdje su kompjutorskim simulacijama analizirani udari silikatnih i ugljičnih čestica pri brzinama od 0,8 do 11,3 km/s.

Rezultati pokazuju da ishod izravno ovisi o brzini:

  • Ispod 1,5 km/s: Čestice se elastično odbijaju.
  • 1,5 – 3,5 km/s: Dolazi do spajanja (agregacije).
  • 3,5 – 7,5 km/s: Odvijaju se kemijske reakcije i stvaraju C–Si kovalentne veze.
  • Iznad 7,5 km/s: Čestice se raspadaju, čime nastaju složeni organski spojevi (poput PAU i radikala) ključni za nastanak života.

Studija potvrđuje da anorganski minerali i organska kemija u svemiru evoluiraju zajedno.

31.08. (12:00)

Wannabe Mister Universe

SpaceX želi u nisku Zemljinu orbitu poslati milijun satelita u sklopu projekta Starmind

Svaka jedinica funkcionirala bi kao leteći podatkovni centar opremljen sa 72 Nvidijina čipa, pogonjen masivnim solarnim panelima i hlađen tekućim radijatorima. Glavne prepreke ovom planu nisu samo financijske, već i fizikalne: zračenje u orbiti uzrokuje preokretanje bitova i kvarove hardvera, dok prenapučenost povećava rizik od sudara sa svemirskim otpadom. Dodatni je problem kratak vijek trajanja opreme i nemogućnost popravaka u svemiru, zbog čega je cijeli pothvat tehnički iznimno rizičan. Mreža

24.08. (20:00)

Matt Damon je lagao: na Marsu ne mogu uspjeti ni krumpiri

Zašto Mars, Mjesec i Titan nisu zamjena za Zemlju

Traženje novog doma u svemiru otkriva opasnosti i nedostatke svih opcija. Mars je blizu, no ima rijetku atmosferu, opasno zračenje, hladnoću i neupotrebljivo tlo, dok je njegovo teraformiranje neizvedivo. Titan nudi gustu atmosferu i sirovine, ali uz temperaturu od -179 °C, mora od metana te putovanje dugo šest godina bez brze pomoći sa Zemlje. Mjesec ostaje tek poligon za testiranje tehnologija. Nijedan planet ne nudi uvjete za samoodrživu koloniju bez goleme pomoći sa Zemlje, što potvrdno ukazuje na to da je očuvanje vlastitog planeta i dalje naš jedini realni izbor. Igor Berecki za Bug

20.08. (12:00)

Kozmički multipraktik iz rane mladosti univerzuma

Teleskop James Webb snimio divovsku zvijezdu koja u sebi krije crnu rupu, potječe iz ranog Svemira

Astrofizičari su pomoću teleskopa James Webb u ranom svemiru otkrili dosad neviđeni objekt MoM-BH*-1, nastao samo nekoliko stotina milijuna godina nakon Velikog praska. Objekt veličine Sunčevog sustava spaja svojstva crne rupe i gigantske zvijezde. Njegovo središte čini crna rupa mase 100.000 Sunaca, okružena iznimno gustim omotačem od vodika i helija koji emitira 100 milijardi puta više energije od bilo koje poznate zvijezde. Ovo otkriće objavljeno u časopisu  Nature moglo bi konačno razjasniti prirodu zagonetnih “malih crvenih točaka” koje se učestalo pojavljuju na ranim snimkama svemira. Bug

16.08. (22:00)

Da se i Svemir vrati odakle je došao

Teorija Velikog sažimanja (Big Crunch): Kada gravitacija uvuče cijeli svemir u jednu točku

Nova istraživanja (poput projekta DESI) sugeriraju da tamna energija slabi i nije stalan fenomen. Zbog toga bi gravitacija za oko 7 milijardi godina mogla preuzeti kontrolu i zaustaviti širenje svemira. Umjesto trajno smrznutog prostranstva, svemir bi se počeo sažimati: galaksije i zvijezde bi se sudarale, a sva tvar i energija sažele u ultra-vruću točku (Veliko sažimanje). Iz toga bi mogao nastati novi Big Bang (Veliki prasak), što otvara mogućnost da živimo u beskrajnom ciklusu nastajanja i nestajanja svemira. Youtube kanal What if

13.08. (16:00)

Ako planirate uskoro za Svemir, tu je mapa

Znanstvenici izradili najveću 2D kartu svemira s 5,6 bilijuna piksela

Pomoću dva teleskopa NSF NOIRLab-a, znanstvenici su nakon 13 godina rada stvorili najveću 2D kartu svemira u povijesti. Karta s čak 5,6 bilijuna piksela pokriva tri četvrtine noćnog neba i obuhvaća gotovo četiri milijarde nebeskih tijela, uključujući zvijezde, galaksije i crne rupe. Podaci prikupljeni s više od 260 tisuća fotografija poslužit će kao temelj za izradu najdetaljnije 3D karte kozmosa i istraživanje tamne energije. Nova verzija karte besplatno je dostupna javnosti i znanstvenoj zajednici diljem svijeta. Peta Pixel

12.08. (18:00)

Zaviri u crne rupe i pazi da te ne proguta informacija

Hrvatsko izdanje knjige “Crne rupe” donosi vodič kroz najtajanstvenije objekte svemira

Osvrt povodom predstojećeg objavljivanja prijevoda knjige “Crne rupe – Ključ razumijevanja svemira” autora Briana Coxa i Jeffa Forshawa donosi uvid u fiziku ovih stvarnih i fascinantnih kozmičkih objekata. Od Michella i Laplacea, preko Einsteinove opće teorije relativnosti i Penroseovih dijagrama, pa sve do Hawkingova zračenja, autor teksta objašnjava evoluciju spoznaje o crnim rupama. Knjiga vodi čitatelja od osnova prostorvremena do informacijskog paradoksa, sugerirajući da kvantna prepletenost i teorija informacija drže ključ za razumijevanje same strukture svemira. Dario Hrupec za Ideje

11.08. (15:00)

A što kaže Korado?

Pojavila se teorija da se cijeli naš svemir nalazi unutar crne rupe

Nedavna studija sugerira da živimo unutar divovske rotirajuće crne rupe, temeljeći to na podatku da se dvije trećine od 263 promatrane galaksije rotiraju u smjeru kazaljke na satu kroz Svemir. Premda crne rupe i naš svemir dijele zanimljive sličnosti – poput singularnosti i horizonata – fizika ih bitno razlikuje: svemir se širi, dok materija u crnoj rupi kolabira. Kritičari ističu da je uzorak od 263 galaksije zanemariv u usporedbi s milijardama poznatih te podložan pristranosti pri odabiru. Iako hipoteza za sada nema čvrstih dokaza, ovakve ideje potiču preispitivanje kozmoloških modela i nerazjašnjenih misterija poput tamne energije. Scientific American

Proširenje teorije holografskog svemira sugerira da bi čitav naš promatrani svemir mogao biti trodimenzionalna projekcija iz dvodimenzionalne granice unutar ogromne crne rupe, koja se nalazi u još većem svemiru. Iako je teorija matematički privlačna, za nju još nema čvrstih dokaza… IFL Science