Više nije pitanje hoćemo li naći vanzemaljski život, nego kada - Monitor.hr
02.10.2023. (22:00)

U potrazi za susretima treće vrste

Više nije pitanje hoćemo li naći vanzemaljski život, nego kada

Teleskopi sada mogu analizirati atmosfere planeta koji kruže oko dalekih zvijezda, tražeći kemikalije koje – barem na Zemlji – mogu proizvesti samo živi organizmi. Prvi tračak takvog otkrića došao je početkom rujna. Mogući tragovi plina koji na Zemlji proizvode jednostavni morski organizmi otkriven je u atmosferi planeta nazvanog K2-18b, koji je udaljen 120 svjetlosnih godina. Živimo u beskonačnom svemiru, s beskonačnim brojem zvijezda i planeta. Mnogima od nas je očito da ne možemo biti jedini inteligentan život. Sada imamo tehnologiju i sposobnost da odgovorimo na pitanje jesmo li sami u svemiru. Neki znanstvenici ovo pitanje smatraju područjem znanstvene fantastike, ali potraga za radio signalima izvanzemaljskih svjetova traje već desetljećima. Prije 30 godina nismo imali dokaza da planeti kruže oko drugih zvijezda. Sada ih je otkriveno više od 5000, a astronomi i astrobiolozi mogu ih proučavati do dosad neviđenih detalja. Index


Slične vijesti

Jučer (14:00)

Spektakl koji ipak ne želimo vidjeti

Što bi se dogodilo da Mjesec krene prema Zemlji? Prije udara, razbio bi se u komade i formirao prsten

Kanal What if? prikazuje scenarij udara Mjeseca u Zemlju… koji se u stvarnosti ne može dogoditi, tim više što se on zapravo udaljava od Zemlje. No, da krene prema nama, čisto sa stajališta astrofizike, Mjesec ne bi izravno udario u planet – prolaskom kroz tzv. Rocheovu granicu (oko 18.000 km od Zemlje), gravitacijske bi ga sile razbile u krhotine koje bi formirale prsten oko Zemlje (i uzrokovale opasne kiše meteora). Također, samo približavanje Mjeseca na našem bi planetu uzrokovalo katastrofalne plimne valove, poplave obalnih gradova, ekstremne klimatske promjene te masovne potrese i vulkanske erupcije.

Srijeda (21:00)

Ali živi stotinama boja, galaksija u mom oku

Opservatorij Vera Rubin objavio prvu snimku: Polje COSMOS otkriva više od 650.000 galaksija

Prva znanstvena snimka opservatorija Vera C. Rubin, pod vodstvom hrvatskog astrofizičara Željka Ivezića, prikazuje polje COSMOS. Vidno polje promjera tri lučna stupnja – što odgovara širini triju ispruženih prstiju ili šest punih Mjeseca, zabilježilo je više od 650.000 galaksija i 75.000 zvijezda. Pozicionirano izvan ravnine Mliječne staze, ovo područje pruža čist pogled u duboku prošlost svemira. Zahvaljujući desetljećima ranijih promatranja, COSMOS služi kao savršena osnova za provjeru preciznosti opservatorija i nastavak projektiranog desetogodišnjeg istraživanja Legacy Survey of Space and Time. Bug

Utorak (12:00)

Draga, ukrasi su ti svemirski

Zlato iz starog svemira: Nakit stariji od Sunca

Svi elementi teži od željeza, poput zlata u vašem nakitu, nastali su u ekstremnim svemirskim događajima znatno prije rođenja našeg Sunca. Iako znanstvenici znaju da su ti elementi nastali takozvanim “r-procesom” (brzim hvatanjem neutrona), točne lokacije nastanka još su zagonetka. Potencijalni izvori uključuju sudare neutronskih zvijezda i supernove. Nedavna istraživanja dodaju još jednog krivca: ogromne baklje magnetara (vrste neuronske zviejzde), koje izbacuju teške elemente velikom brzinom i mogu objasniti do 10 % njihovih ukupnih količina u galaksiji. Sljedeći put kad pogledate svoj zlatni prsten, sjetite se da nosite komadić prastare svemirske eksplozije. IFL Science

29.07. (14:00)

Nebeska tijela ipak utječu na naše živote

Da Mjeseca nema, noći bi nam bile tamnije, a plime i oseke puno slabije

Mjesec je ključan za stabilnost života na Zemlji. Kad bi iznenada nestao, posljedice bi bile trenutne i dugoročne. Odmah bismo imali znatno tamnije noći i drastično slabiju plimu i oseku, što bi ugrozilo brojne obalne i noćne životinjske vrste. Bez Mjesečeve gravitacije, koja djeluje kao stabilizator, Zemljina bi os počela oscilirati. To bi dovelo do nestanka godišnjih doba ili izbijanja ekstremnih vremenskih uvjeta poput ledenih doba. Uz to, Mjesec više ne bi usporavao rotaciju Zemlje, pa bi Sunce s vremenom dodatno produžilo trajanje dana. HRT

19.07. (12:00)

Kao da je vrijeme stalo

Kvantni ‘minisvemir’ dokazao da vrijeme teče samo kad gubimo informacije

Fizičar Giovanni Barontini stvorio je u laboratoriju izolirani kvantni sustav od 24.000 atoma rubidija kako bi istražio podrijetlo vremena. Podjelom sustava na promatrani i skriveni sektor, dokazao je da unutar njega nastaje “relacijsko vrijeme” koje ovisi isključivo o razmjeni entropije, a ne o vanjskom satu. Kada je razmjena bila brža, unutarnje vrijeme je ubrzavalo; u ravnoteži je potpuno stalo. Eksperiment pruža prvi izravni dokaz da nepovratni tijek vremena i njegova strelica mogu proizaći iz pukog gubitka informacija o dijelu sustava, što otvara nova vrata u istraživanju kvantne gravitacije i ranog svemira. Physical Review Research, Index

03.07. (01:00)

Dosta jak fotić

Opservatorij Vera C. Rubin započeo povijesnu desetogodišnju misiju mapiranja svemira

Službeno je započelo desetogodišnje istraživanje Legacy Survey of Space and Time (LSST) u čileanskom opservatoriju Vera C. Rubin. Koristeći najveću kameru na svijetu od 3200 megapiksela, teleskop će svake tri noći snimati cijelo južno nebo i prikupljati 10 terabajta podataka po noći. Cilj ovog povijesnog projekta je stvaranje najdetaljnijeg 3D prikaza svemira koji će pomoći znanstvenicima u rješavanju misterija tamne tvari i energije. Osim udaljenih galaksija, opservatorij će detaljno popisati Sunčev sustav, a već je otkrio više od 11.000 novih asteroida. PetaPixel

26.06. (18:00)

Nije lijepo da nas netko gleda, a da nas barem ne pozdravi

Teorija mračne šume: Što ako vanzemaljci postoje, ali namjerno se skrivaju?

Teorija mračne šume, koju je popularizirao kineski pisac Liu Cixin kroz svoje sf romane, zapravo je utemeljena pitanjima kojima se bave pojedine znanstvene grane i nudi hladno rješenje Fermijevog paradoksa. Ona pretpostavlja da je svemir pun civilizacija koje namjerno šute jer svako otkrivanje lokacije nosi rizik od uništenja. U kozmičkoj “mračnoj šumi” svatko je potencijalni lovac, a opstanak ovisi o neupadljivosti. Iako je riječ o misaonom eksperimentu, a ne dokazu, ova teorija ozbiljno mijenja naš pogled na slanje signala u svemir. Možda izvanzemaljci nisu odsutni, nego su samo dovoljno pametni da ne pale svjetlo u mraku. Geek

22.06. (13:00)

Otići ćemo kako smo i došli - uz Big Bang

Gdje smo i kamo idemo? Sudbina svemira u par gutljaja

Svemir je počeo prije 13,8 milijardi godina, no njegovo finale još je predmet žustrih rasprava. Znanstvenici se spore oko nekoliko scenarija, a ključnu ulogu igra misteriozna tamna energija koja ubrzava širenje prostora.

Ovisno o njezinu ponašanju, čekaju nas četiri sudbine:

  • Toplinska smrt (Big Freeze): Svemir se beskonačno širi, hladi i gasi.
  • Veliko rastrgnuće (Big Rip): Ekspanzija postaje toliko nasilna da kida galaksije, planete i same atome.
  • Veliki kolaps (Big Crunch): Širenje staje i svemir se urušava natrag u singularnost.
  • Raspad lažnog vakuuma: Kvantni mjehur promjene koji brzinom svjetlosti trenutno briše poznatu fiziku.

Trenutačno smo u ranoj, svjetlijoj fazi kozmičke povijesti, a precizna mjerenja tek trebaju otkriti hoćemo li završiti smrznuti, rastrgani ili resetirani. Igor Berecki za Bug

06.06. (20:00)

I planeti imaju majku

Kako je Jupiterova “zamka za prašinu” rodila planete

Znanstvenici s Instituta Max Planck otkrili su da je regija neposredno iza Jupitera, u razdoblju između dva i četiri milijuna godina nakon nastanka Sunčeva sustava, djelovala kao ključno rodilište planeta. Nakon što je Jupiter očistio svoju orbitu, stvorio je plinski prsten visokog tlaka – takozvanu “zamku za prašinu”. Ova je regija zadržavala veće materijale, a propuštala sitnija zrnca, stvorivši tijekom milijuna godina dvije potpuno različite populacije planetezimala (krhke i stabilne). Računalne simulacije potvrdile su da su te prašinske zamke bile ključne tvornice građevnih blokova iz kojih su kasnije nastali Zemlja i ostali planeti. Index

05.06. (09:00)

Mali korak za proračun, ali veliki za hrvatski izvoz

Hrvatski svemirski sektor raste tri puta brže od ostatka industrije

Prvo mapiranje domaće aerospace industrije pokazalo je da je taj sektor u Hrvatskoj prošle godine narastao za 11,5% i ostvario 845,2 milijuna eura prihoda. Pritom tvrtke iz svemirskog segmenta bilježe skok prihoda od čak 34%, dok im je broj zaposlenih rastao 9,9% – tri puta brže od ostatka industrije. Svemirski sektor zapošljava gotovo petinu ukupne radne snage industrije (797 radnika). Na HISPACE konferenciji “Say HI to SPACE” predstavljeni su i konkretni domaći projekti: uklanjanje CO2 u svemiru, studentske i komercijalne rakete, orbitalni hardver te novi svemirski teleskop za snimanje Sunca. Lider