Više nije pitanje hoćemo li naći vanzemaljski život, nego kada - Monitor.hr
02.10.2023. (22:00)

U potrazi za susretima treće vrste

Više nije pitanje hoćemo li naći vanzemaljski život, nego kada

Teleskopi sada mogu analizirati atmosfere planeta koji kruže oko dalekih zvijezda, tražeći kemikalije koje – barem na Zemlji – mogu proizvesti samo živi organizmi. Prvi tračak takvog otkrića došao je početkom rujna. Mogući tragovi plina koji na Zemlji proizvode jednostavni morski organizmi otkriven je u atmosferi planeta nazvanog K2-18b, koji je udaljen 120 svjetlosnih godina. Živimo u beskonačnom svemiru, s beskonačnim brojem zvijezda i planeta. Mnogima od nas je očito da ne možemo biti jedini inteligentan život. Sada imamo tehnologiju i sposobnost da odgovorimo na pitanje jesmo li sami u svemiru. Neki znanstvenici ovo pitanje smatraju područjem znanstvene fantastike, ali potraga za radio signalima izvanzemaljskih svjetova traje već desetljećima. Prije 30 godina nismo imali dokaza da planeti kruže oko drugih zvijezda. Sada ih je otkriveno više od 5000, a astronomi i astrobiolozi mogu ih proučavati do dosad neviđenih detalja. Index


Slične vijesti

Jučer (16:00)

Svemirski party krenuo po zlu

Dvostruki udar u dubokom svemiru: Dva potpuno različita bljeska u samo četiri minute

Znanstvenici su uočili dosad nezabilježen svemirski događaj (GRB 160425A) u kojem su iz istog smjera, u razmaku od samo četiri minute, stigle dvije različite provale gama-zračenja. Prva je trajala 1,7 sekundi (karakteristično za spajanje gustih tijela poput neutronskih zvijezda), a druga čak 51,2 sekunde (obilježje urušavanja masivne zvijezde). Budući da su šanse za slučajno preklapanje nepovezanih eksplozija gotovo nikakve, fizika se našla pred zidom. Nijedan od pet razmotrenih scenarija ne nudi potpuno objašnjenje, pa bi ovo otkriće moglo iz korijena promijeniti razumijevanje nastanka najsnažnijih eksplozija u svemiru. Index

Prekjučer (09:00)

Kozmički Tetris

Nova megasimulacija Lumina detaljno prati dvije milijarde godina rane kozmičke evolucije

Nova megasimulacija Lumina, nastala u suradnji znanstvenika s MIT-a i Harvarda, po prvi put detaljno prati dvije milijarde godina rane kozmičke evolucije na prostoru od 1,6 milijardi svjetlosnih godina. Pokrenuta na superračunalu Frontier uz pomoć preko 100 tisuća procesora i 15 tisuća grafičkih kartica, Lumina kombinira modeliranje galaksija sa širenjem zračenja. Uspješno simulira ključne prekretnice poput reionizacije vodika (koju su potaknule prve zvijezde) i helija (zasluga supermasivnih crnih rupa). Ova simulacija ima trideset puta veću razlučivost od prethodnika, pružajući znanstvenicima savršen alat za usporedbu s podacima modernih teleskopa. Mreža

Srijeda (14:00)

Pripreme za Star Wars

SAD niti ne skriva ambiciju kontrolirati i svemir, militarizacija orbite dugoročno vrlo opasna i nadasve skupa politika

Sjedinjene Američke Države sve otvorenije pokazuju ambiciju za ostvarivanjem vojne nadmoći u svemiru, što potvrđuju nedavne izjave o naprednim sustavima za kontrolu orbite i razvoju proturaketnog štita “Zlatna kupola”. Međutim, militarizacija svemira skupa je i dugoročno opasna politika koja ne prolazi bez odgovora suparnika. Kina, s vlastitom modularnom svemirskom postajom Tiangong i naprednom umjetnom inteligencijom, te Rusija, sa svojom bogatom tradicijom i tehnologijama protusatelitskog oružja, ravnopravno sudjeluju u toj utrci. Suvremeni “ratovi zvijezda” već se vode elektroničkim ometanjem i kibernetičkim napadima, dok velesile potajno šire vojne kapacitete izvan Zemljine atmosfere. H-alter

16.10. (18:00)

Pukla joj je vrećica s česticama

Mliječna staza ispušta antimateriju u međugalaktički prostor

Nova studija objavljena u časopisu Astronomy & Astrophysics sugerira da Mliječna staza proizvodi znatno više antimaterije nego što se dosad smatralo. Analizom podataka ESA-ina teleskopa INTEGRAL, astronomi su uočili specifične signale gama-zračenja od 511 keV koji nastaju anihilacijom pozitrona i elektrona. Znanstvenici vjeruju da dio čestica antimaterije bježi iz naše galaksije u međugalaktički prostor prije nego što nestane u bljeskovima energije. To objašnjava zašto su prijašnje procjene bile podcijenjene. Potvrda ovih nalaza očekuje se od NASA-ina teleskopa COSI. Mreža

05.10. (21:00)

Za svemirski gutljaj

Viski će po prvi put biti destiliran u svemiru

Stručnjaci iz Škotske i Japana planiraju 2028. godine lansirati uzorke škotskog viskija u Zemljinu orbitu pomoću SpaceX-ove rakete. Cilj petogodišnjeg pokusa jest istražiti kako ekstremne i brze promjene temperature, od -150 do 200 Celzijevih stupnjeva, utječu na dozrijevanje pića. Znanstvenici vjeruju da bi ovakvi uvjeti mogli ubrzati proces i stvoriti viski snažnog okusa, a projekt će ujedno pružiti uvid u proizvodnju molekula za lijekove u svemiru. HRT

19.09. (17:00)

Sastojak svemirske kuhinje

Eritruloza: prvi pravi šećer pronađen u svemiru

Znanstvenici su u hladnom međuzvjezdanom oblaku blizu središta Mliječne staze otkrili eritrulozu. Ovo otkriće dokazuje da svemir može samostalno stvoriti složene organske molekule na zrncima prašine davno prije nastanka planeta. Iako šećer ne znači postojanje života, sugerira da mlada Zemlja možda ipak nije morala kretati od nule, već je putem kometa i asteroida dobila spremne građevne elemente. Igor Berecki za Bug

05.09. (20:00)

Netko se u svemiru igra biljara

Kako zvjezdana prašina stvara organske spojeve

Ovo se istraživanje, koje donosi Nenad Raos za Bug, bavi sudarima nanozrna zvjezdane prašine u međuzvjezdanom prostoru, gdje su kompjutorskim simulacijama analizirani udari silikatnih i ugljičnih čestica pri brzinama od 0,8 do 11,3 km/s.

Rezultati pokazuju da ishod izravno ovisi o brzini:

  • Ispod 1,5 km/s: Čestice se elastično odbijaju.
  • 1,5 – 3,5 km/s: Dolazi do spajanja (agregacije).
  • 3,5 – 7,5 km/s: Odvijaju se kemijske reakcije i stvaraju C–Si kovalentne veze.
  • Iznad 7,5 km/s: Čestice se raspadaju, čime nastaju složeni organski spojevi (poput PAU i radikala) ključni za nastanak života.

Studija potvrđuje da anorganski minerali i organska kemija u svemiru evoluiraju zajedno.

31.08. (12:00)

Wannabe Mister Universe

SpaceX želi u nisku Zemljinu orbitu poslati milijun satelita u sklopu projekta Starmind

Svaka jedinica funkcionirala bi kao leteći podatkovni centar opremljen sa 72 Nvidijina čipa, pogonjen masivnim solarnim panelima i hlađen tekućim radijatorima. Glavne prepreke ovom planu nisu samo financijske, već i fizikalne: zračenje u orbiti uzrokuje preokretanje bitova i kvarove hardvera, dok prenapučenost povećava rizik od sudara sa svemirskim otpadom. Dodatni je problem kratak vijek trajanja opreme i nemogućnost popravaka u svemiru, zbog čega je cijeli pothvat tehnički iznimno rizičan. Mreža