Vlada dala zeleno svjetlo zakonima za uvođenje eura - Monitor.hr
24.01. (09:30)

Zbogom kune

Vlada dala zeleno svjetlo zakonima za uvođenje eura

Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedloge zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i o kreditnim institucijama, koji su važni u kontekstu uvođenja eura i poslanih pisama namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERM II) – tzv. bankovnu uniju. Bliska suradnja Europske središnje banke i HNB-a očekuje se u svibnju. Tportal


Slične vijesti

03.09. (16:30)

Kuna ide u ugrožene životinje

Vujčić: Euro uvodimo 2023.

Izbijanje pandemije snažno je pogodilo hrvatsko gospodarstvo i javne financije, ali uvođenje eura 1. siječnja 2023. je ostvarivo, rekao je Boris Vujčić. Guverner trenutno radi na planu zamjene hrvatske kune eurom, koji će dati odgovore na sva praktična pitanja oko konverzije depozita, kredita, zamjene kovanica i novčanica… Guverner očekuje pad BDP-a od 10% u ovoj godini, ali i snažan oporavak u 2021., uz stopu rasta od 6%. Novi list

15.07. (10:30)

Ni da ni ne

Ekonomisti o euru: Cijene stanova će ostati iste, ali neke će stvari jako poskupjeti

Ekonomisti Velimir Šonje i Neven Vidaković su u Pressingu N1 televizije raspravljali su o uvođenju eura.

Šonje: Koronakriza je pokazala snagu eura i Europske unije. U ova tri mjeseca vidjeli smo snažne monetarne i fiskalne reakcije. Šire gledano, zapravo imamo neviđeno izdašnu reakciju koja ide protiv krize.

Vidaković: Euro je najveća stvar ikad napravljena. Ali, upumpani novac je napravio što, digao burze, ali pad BDP-a ostaje… Euro i eurozona su nestabilni, ne možete proizvoditi novac i jednostavno očekivati da će se sve riješiti. Ova koronakriza je samo ukazala na sve probleme eurozone.

Šonje: Ne stoji ta teza, ovo je pokazalo da europodručje može smiriti situaciju i pomoći zemljama da lakše prođu iz krize.

Vidaković: Prelaskom u euro samo mijenjamo valutu… Sve što je magistar Šonje rekao, po meni je definicija problema. Problem eurozone i eura je što imate dvije Europe… Ekonomije unutar eurozone počinju erodirati, cijena stabilnosti je svaki put sve veća.

Šonje: Asimetrični šokovi u velikoj mjeri ne postoje. Mala gospodarstva, kao što je naše, duboko su integrirana u Europu. Kad je kriza u Italiji i Njemačkoj, kriza je i kod nas. Postoji visoka korelacija tzv. šokova. Kad će nama trebati niska kamatna stopa, trebat će i drugim zemljama EU-a i ECB će je smanjiti.

Vidaković: Neki proizvodi jako će poskupjeti. neki drugi uopće neće promijeniti cijenu, primjerice stanovi. Pričati o plašenju da će doći do eksplozije cijena, mali broj proizvoda će poskupjeti… Već smo dva puta mijenjali valutu. Kamatna stopa ugovorit će se između klijenta i banke, vjerojatno će doći do pada kamatne stope.

11.07. (12:30)

1. Plaća će zvučati manje

Prednosti i nedostaci uvođenja eura

Prednosti:

Ukidanje valutnog rizika povezanog s tečajem kune prema euru

Hrvatska je ionako visoko eurizirana, veći dio kredita, ali i štednje je u eurima

Trebalo bi doći do smanjenja troškova zaduživanja, odnosno kamatnih stopa na kredite

Uvođenjem eura nestat će i troškovi zamjene kuna u eure i obratno

Pristup Europskom mehanizmu za stabilnost koji služi za pružanje pomoći državama u financijskim problemima

Nedostaci:

Gubitak monetarnog suvereniteta – uvođenjem eura Hrvatska u potpunosti gubi samostalnu monetarnu i tečajnu politiku

Moguće povećanje cijena

Telegram

07.06. (00:30)

Krzno je bolje

Nobelovac Joseph Stiglitz: Uvođenje eura je vjerojatno pogrešno

Kada uvedete euro, odričete se dva glavna sredstva usklađenja u slučaju nekog šoka, a to su prilagodbe kamatne i tečajne stope. Kamatne stope se postavljaju u Frankfurtu, dok tečajne stope na možete podesiti. To znači kada se dogodi neka vrsta šoka ne možete se prilagoditi da bi relativno jednostavno obnovili svoju ekonomiju – kaže Nobelovac Joseph Stiglitz u intervjuu Jutarnjem. U redu je pričati o euru, ali neka euro završi svoj posao, prije no što se priključite.

22.12.2019. (14:30)

Guverner optimističan

Boris Vujčić: Zbog prihoda od turizma, profitirat ćemo uvođenjem eura

U HTV-ovoj Temi dana gostovao je guverner HNB-a Boris Vujčić. Na kritike da Hrvatska žuri s uvođenjem eura, Vujčić je odgoorio da”ne da žurimo, nego kasnimo, kao što smo kasnili s procesom ulaska u EU”. Dodao je kako svi koji su uveli euro su zadovoljni time, smatra da je to za nas dobro jer smo zemlja koja će zbog značajnog udjela turizma najviše profitirati od ulaska u eurozonu.

09.07.2019. (13:30)

Pa mi ga uveli, samo što ovi to ne znaju!

Promjene za uvođenje eura: Prodaja 90 državnih tvrtki, manje političara u javnoj upravi…

Hrvatska se obvezala na provođenje niza promjena kako bi uvela euro: izmjene zakona o kreditnim institucijama i HNB-u (propisi o omjeru kredita i kolaterala koje banka izdaje, omjeru kredita i prihoda dužnika, dužini trajanja kredita, amortizacijskim kriterijima), zakon o ratifikaciji međuvladine suradnje, Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika, Pravilnik o objedinjenom registru računa, novu organizacija Državnog zavoda za statistiku, preciznije definiranje uloge i financiranja brojnih agencija, donošenje 100 mjera za smanjenje administrativnog opterećenja, nova faza liberalizacije tržišta roba i usluga, dereguliranje rada ljekarni, HZZO mora objaviti natječaj za pružanje usluga fizikalne terapije… Jutarnji

05.07.2019. (22:30)

Pih, iznajmljivači apartmana na moru kuže euro bolje od Merkelice!

Što znači hrvatsko pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam

Europski tečajni mehanizam (ERM II) je “čekaonica za euro” i zemlje u njoj provode najmanje dvije godine. Najmanje je čekala Slovenija – 916 dana, a najdulje Litva – 3.838 dana ili 10,5 godina, piše Ekonomski lab i objašnjava što znači slanje pisma namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam, koji su sljedeći koraci i što ERM II točno jest.

05.07.2019. (12:30)

A, jel smijemo, iz štosa, euro zvati Đuro?!?

Hrvatska poslala pismo namjere, euro možemo uvesti 2023.

Ministar Zdravko Marić i guverner Boris Vujčić jučer su potpisali pa poslali pismo namjere ulaska u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što prethodi uvođenju eura kao službene valute. Da bi se uvelo euro treba provesti reforme u šest područja; jačanje supervizije bankovnog sustava suradnjom s Europskom središnjom bankom; uvođenjem eksplicitnog mandata za mjere usmjerene na zajmoprimce: jače sprečavanje pranja novca; unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka; poboljšanje upravljanja u javnom sektoru; smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo. Najranije euro možemo uvesti 2023.

08.06.2019. (16:30)

Treba početi prodavati novčanike u koje stane više kovanica...

Šonje: Nitko nije požalio što je uveo euro pa neće ni Hrvatska

Ekonomist Velimir Šonje u intervjuu Slobodnoj navodi potencijalne koristi od uvođenja eura: niže kamatne stope, troškovi konverzije valuta će nestati, nestanak valutne klauzule u eurima i potrebe za troškovima zaštite od valutnog rizika, pristup likvidnosti Europske središnje banke i izvorima za financiranje stabilizacije u krizama, motiv za bolje ekonomske politike.

19.05.2019. (14:30)

Euro sa šlagom

Velimir Šonje: Pojedini javni dužnosnici živi su dokaz da o svemu može odlučivati svatko. Zašto onda konobari ne bi odlučivali o euru?

Velimir Šonje napisao je knjigu i o tome objavio dojmljiv tekst: “Prošli tjedan našao sam se na kavi s kolegicom Ivanov. Naumio sam joj pokloniti knjigu i pozvati ju na panel povodom predstavljanja knjige. Sjedili smo u kafiću, a knjiga je stajala na stolu. Konobar nam je prišao, ali prije standardnog pitanja „Što ćete popiti?“, zastao je, i kao podboden, upro je prstom u knjigu i uzviknuo: „Ja sam protiv!“ (Naslov knjige je Euro u Hrvatskoj: za i protiv). Njegova nas je uvjerljivost zatekla. Uz smijeh, promrmljali smo nešto tipa „Dobro za vas kad već znate.“, te nastavili s naručivanjem espressa. No, tu priči nije bio kraj. Nekoliko minuta kasnije, na moje pitanje „Koliko sam dužan za dvije kave?“ uslijedio je šeretski odgovor: „18 kuna, ali za vas, zbog eura, 30!“ Ostatak pročitajte na blogu Arhivanalitika