Vodotoranj Gredelj – posljednji simbol industrijske prošlosti Zagreba čeka obnovu - Monitor.hr
Jučer (23:00)

Kad industrijska memorija dobije „pauzu za parkiranje“

Vodotoranj Gredelj – posljednji simbol industrijske prošlosti Zagreba čeka obnovu

Vodotoranj uz Strojarsku ulicu jedini je preostali industrijski simbol kompleksa Gredelj koji nije srušen, ali nema formalnu zaštitu kulturnog dobra. Sustavna devastacija tvorničkog kompleksa briše dio urbane memorije Zagreba, dok aktualna reurbanizacija prostora prolazi bez javne rasprave. Neki stručnjaci pozivaju na hitnu obnovu vodotornja i njegovu aktivaciju kao javnog, kulturnog i edukativnog prostora. Privremena upotreba mogla bi postati signal buduće regeneracije cijelog Gredelja, povezujući industrijsku baštinu sa suvremenim urbanim razvojem grada. H-alter


Slične vijesti

31.08. (08:00)

Stanovi za domaće Rockefellere

U središtu Zagreba niče zgrada sa 74 luksuzna stana

Jutarnji je, obilazeći Paromlin, podsjetio na izgradnju projekta Avenue V na prostoru nekadašnjeg Gredelja, na križanju Strojarske i Vukovarske u Zagrebu. Na tom mjestu nakon rušenja starih objekata do jeseni 2026. godine trebala bi niknuti luksuzna građevina mještovite namjene na preko 6 tisuća kvadrata i devet etaža, pisali su prošle godine na Baušteli. Imat će 74 stana različitih kvadratura, od 60 do 200 metara četvornih. Cijene se kreću od 5600 eura za metar kvadratni pa naviše, odnosno dodatnih 250 eura za svaki kat više, pisali su prošle godine i na tportalu.

18.06. (20:00)

Luna-parking

Gredelj: Za jednu od najvrjednijih zagrebačkih lokacija još nema jasnog smjera, stručnjaci zagovaraju otvorenost prema građanima

Iako je Grad preuzeo vlasništvo nad kompleksom prije više od desetljeća, dosadašnje razdoblje postindustrije nije iznijelo nikakve zahvate u prostoru koji bi podržali buduću društvenost i urbanitet te ključne zagrebačke parcele. Zasad Grad na Gredelju nudi samo veliko parkiralište koje se dodatno proširuje i time umanjuje druge opcije, poput velike javne zelene površine. Dok je s jedne strane raščišćavanja derutne gradnje znak buđenja i može predstavljati korak naprijed, s druge strane, izostankom bilo kakvih drugih sadržaja, prostor se zapravo značajno degradira. Takva situacija je sada polazišna točka. Aktivnosti i sadržaji koji će se – ili neće – dogoditi svojevrsni su uvod u grad. Ukoliko se ostane kod ideje parkirališta, valjalo bi uzeti u obzir i druge sadržaje koji bi se mogli izvesti tamo, kažu arhitekti i drugi stručnjaci. Kulturpunkt

02.06.2022. (13:00)

Simboli radništva...

Urušio se dio krova nekadašnje tvornice Gredelj

Tvornica je i dalje u vlasništvu Grada Zagreba te je nedavno najavljena obnova. Do urušavanja je došlo na jednom od objekata, koliko znamo zbog dotrajalosti. Tim više je važno da krenemo u revitalizaciju stare industrijske baštine. Budući da je tvornica dosta dugo prazna, Grad ne očekuje materijalnu štetu. Živalj je istaknula da će prostori do obnove biti ograđeni i pod ključem. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u intervjuu za Hinu povodom godinu dana na vlasti najavio je revitalizaciju Gredelja u sklopu velikog projekta Paromlin. To je projekt koji će cijeli prostor tog dijela grada u Trnju promijeniti. To otvara prostor za revitalizaciju cijelog Gredelja, a krenuli smo i s pripremama vezano za zemljište Zagrepčanke i Bloka Badel. Idemo revitalizirati zemljišta koja su nekoliko desetljeća bila ‘mrtvi kapital’ Grada. Nacional

 

06.12.2017. (22:30)

Mogućnosti su beskrajne

Umjesto hala u Gredelju uredi, trgovine, stanovi…

Ovih dana Grad Zagreb je raspisao natječaj za odabir savjetnika koji će mu osmisliti projekt aktivacije prostora bivše tvornice željezničkih vozila Gredelj. GUP predviđa transformaciju Gredeljeve parcele u novi javno-stambeno-poslovni prostor, a moguća je i gradnja trgovina, hotela, ugostiteljskih prostora, tržnice, parkova… Poslovni

03.01.2017. (19:44)

Slika zagrebačke ekonomije: Tvornica željezničkih vozila Gredelj danas je na novoj lokaciji i u stečaju dok je budućnost stare lokacije u Strojarskoj otvorena i neizvjesna

24.05.2016. (08:10)

Prazni kompleksi propadaju, a nekad su bili srce proizvodnje u Zagrebu

Potencijali zagrebačke industrijske baštine, kako je zaštititi i prenamijeniti bila su glavna tema 6. Dana zagrebačke arhitekture. Žarište u kojem su se u Zagrebu počeli razvijati manufakturni pogoni bila je dolina potoka Medveščaka, a nakon gradnje željeznice 1862. industrijski se pogoni pozicioniraju uz prugu (Paromlin, Tvornica duhana, Franck – jedini radi, Gredelj, klaonica). Primjeri propadanja su i Cementara, Arco, Bubara. Jutarnji

21.05.2016. (20:55)

Mrtvi kapital

Zagreb kupio zemljište za 660 milijuna kuna i s njim 10 godina ne radi ništa

Grad Zagreb je 2005. godine od TŽ-a Gredelj za 660 milijuna kuna kupio čitavu parcelu. Područje Gredelja nalazi se između Glavnog i Autobusnog kolodvora. Danas su uz Grad, točnije Zagrebački holding, vlasnici zemljišta, uz sam Gredelj, djelomice i Hrvatske željeznice te država. Na tom području može se urediti kombinacija sadržaja za kulturu, stambeni neboderi, parkovi, poslovne zone. Ipak, sve stoji. Zanimljivo, iz Gradskog ureda za planiranje i razvoj grada u tri tjedna Jutarnjem nisu odgovorili ni na jedno postavljeno pitanje uz ovu temu.

20.05.2016. (14:48)

Novi početak

Gredelj dogovorio poslove vrijedne više od 100 milijuna dolara

Protekle četiri godine bile su teške za Gredelj, koji je prošao kroz restrukturiranje i stečajni postupak. No sada se tvornici otvara nova prilika, u Iranu su ugovorili posao popravaka i modernizacije lokomotiva i putničkih vagona, vrijedan čak 100 milijuna dolara. U objavi toga, stečajni upravitelj Gredelja Pero Hrkać apelirao je na pomoć HBOR-a i drugih financijskih institucija. Jutarnji