YouTube postrožuje politiku postupanja prema medicinskim dezinformacijama - Monitor.hr
16.08. (13:00)

Sorry, alternativci, ali možda i bolje

YouTube postrožuje politiku postupanja prema medicinskim dezinformacijama

Nastavno na pravila uvedena tijekom pandemije, YouTube najavljuje implantaciju svojih dugoročnih politika postupanja prema video sadržajima koji se tiču medicine, posebice dezinformacija i neslužbenih metoda liječenja karcinoma. U vremenima kada informacije vezane uz medicinu evoluiraju, s njima se mijenjaju i dezinformacije, pa su u ovoj platformi odlučili izraditi dugoročni okvir, kojim će se voditi kada je riječ o moderiranju sadržaja iz domene medicine i zdravlja. Ubuduće će s YouTubea biti uklanjani sadržaji koji daju netočne informacije o prevenciji i liječenju bolesti, negiraju njihovo postojanje, ili pak promoviraju “čudotvorne” načine liječenja raka. Bug


Slične vijesti

21.10. (11:00)

Ne vjeruj baš svemu što vidiš

Internet preplavile dezinformacije o izraelsko-palestinskom sukobu

Otkako se rasplamsao sukob između Izraela i Hamasa, digitalno okruženje vrvi lažnim video isječcima, neautentičnim dokumentima i fabriciranim izjavama političara. Na društvenim mrežama dijele se videi kojima sugeriraju kako Palestinci lažiraju ozljede i potom optužuju Izraelce, iako se radi o turskom televizijskom prilogu iz 2017. godine. Dok se u žarištu sukoba lokalno stanovništvo suočava s nedostatkom komunikacije, električne energije i internetske veze rapidno se šire neprovjerene i netočne informacije o stanju na terenu. Nerijetko se događa da scene iz video-igara i video-simulacija budu na društvenim mrežama predstavljene kao stvarne scene iz ratne zone, kao i brojni drugi videi uz čije se opise piše da se događaju upravo sada, iako im se ne zna porijeklo. Faktograf

20.07. (14:00)

Tko ne vjeruje, stići će i njega nevrijeme

Klimatske dezinformacije iz našeg sokaka

Unatoč znanstvenom konsenzusu da je zagrijavanje planete rezultat ljudskog djelovanja i iskustvu sve ekstremnijih vremenskih uvjeta, glasovi klimatskih skeptika i dalje imaju publiku. No, ovo su utvrđene činjenice: Zemlja je danas u prosjeku 1,1 °C toplija nego u predindustrijsko doba. Od 19. stoljeća znamo kako funkcionira efekt staklenika. Mjerenja postoje od 1880. godine i govore da je Zemlja toplija zato što posljednjih dvjestotinjak godina u atmosferu upumpavamo stakleničke plinove. Prvi korak da se zaključci znanstvene zajednice prevedu u političke odluke napravljen je 1988. godine, kada je osnovan Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC). Slijedi ga potpisivanje protokola iz Kyota. Nikako, međutim, da napravimo korak dalje. Zaključci, preporuke, sporazumi i protokoli nisu obvezujući, nema penala za zagrijavanje planete. Faktograf

16.07. (16:00)

Još da počnu od HDZ-a...

Hrvatska kreće u borbu protiv dezinformacija

'Za uspješnu borbu protiv dezinformacija nužna je suradnja svih dionika, pri čemu medije treba poticati na suradnju i na jačanje kvalitetnog novinarstva utemeljenog na činjenicama', ističe Robert Tomljenović.

“Svjedočimo globalnom trendu pada kvalitete novinarstva i nemogućnosti medija da adekvatno i brzo odgovore na tehnološke promjene i dezinformacijske izazove. Takve okolnosti nameću potrebu za specijaliziranim organizacijama za provjeru točnosti informacija – fact-checkerima”, kaže Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća i ravnatelja Agencije za elektroničke medije (AEM). AEM je zajedno s Ministarstvom kulture pokrenuo pilot-projekt – jedina smo EU zemlja koja je u sklopu Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (NPOO) povukla sredstva za uspostavljanje cijelog sustava provjere točnosti informacija: za jačanje otpornosti našeg društva na dezinformacije osigurano oko šest milijuna eura. Osnovna ideja projekta su prevencija, edukacija i suzbijanje dezinformacija, odnosno smanjenje količine dezinformacija u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama. AEM u projektu nastupa kao onaj koji zajedno s Ministarstvom kulture i medija provodi projekt i nema u njemu regulatornu ulogu”, pojašnjava Tomljenović. Tportal

12.04. (01:00)

Nijedno nije dobro širiti

Razlike između dezinformacija, mizinformacija i malinformacija

Dezinformacije najčešće razumijemo kao informacije koje su netočne i namjerno stvorene kako bi obmanule javnost; naštetile nekome i slično, a govori se još i o lažnim vijestima. Mizinformacije su pogrešne informacije koje se prikazuju kao činjenice, no namjera koja stoji iza njihovih širenja nije nužno obmana. Lažne vijesti su isključivo medijske objave i članci upakirani tako da izgledaju kao prava vijest. Malinformacije su zato točne činjenice, ali se koriste za nanošenje štete nekoj osobi. Primjer bi bio dijeljenje intimnih fotografija i snimki bez pristanka te osobe. Medijska pismenost

15.02. (19:00)

Otkrili ih novinari koji su se predstavili kao potencijalni klijenti

Manipulirali izborima i javnim mnijenjem, širili dezinformacije diljem svijeta dulje od dva desetljeća

Θα ερευνήσουν τον Jorge που έστησε παράγκα στην Ελλάδα;

U velikoj istrazi razotkriven je tim izraelskih državljana koji tvrde da su manipulirali na više od 30 izbora diljem svijeta koristeći metode hakiranja, sabotaže i širenja automatiziranih dezinformacija na društvenim mrežama, piše Guardian. Izraelsku jedinicu predvodi Tal Hanan, 50-godišnji bivši operativac izraelskih specijalnih snaga koji sada radi privatno pod pseudonimom Jorge. Hanan i njegova jedinica koja se koristi kodnim imenom “Tim Jorge”, razotkriveni su na temelju tajnih snimki i dokumenata koji su dostavljeni Guardianu. Istraga je razotkrila nevjerojatne detalje o tome kako su se koristili dezinformacijama kao oružjem, nudeći privatnu uslugu tajnog uplitanja u izbore, bez ostavljanja traga. Grupa je radila za obavještajne agencije, političke kampanje i privatne tvrtke koje su željele tajno manipulirati javnim mnijenjem. Jutarnji

21.12.2022. (13:00)

Ljudi bez smisla za humor ostaju - izgubljeni u prijevodu

Satirične članke mnogi ljudi danas shvaćaju ozbiljno. To postaje velik problem

SMIJEH SLOBODE - USKRS FERALA: Kako je Pavelić vratio Feral među žive :: Novice :: Lupiga

Satira, parodija i šale prepune apsurda obično izazivaju smijeh, no mnogi ljudi u svijetu često vjeruju da se radi o stvarnim događajima. To pak potiče one zadužene za provjeru činjenica da satiru ‘razotkrivaju’ kao – izvor dezinformacija. Ponekad čak i unatoč izjavama o odricanju od odgovornosti koje jasno označavaju njihove članke kao satiru, čitatelji ih uzimaju zdravo za gotovo. “Satira može dovesti u zabludu više nego što mislite”, rekla je Shannon Poulsen koja istražuje vezu između humora i dezinformacija na Sveučilištu Ohio State. “Satiru ne treba tretirati kao dezinformaciju – čini se da je to ključni dio frustracije satiričnih stranica“, rekla je Poulsen. “Trebali bismo priopćiti satiričnu namjeru poruke jer to smanjuje šanse da ljudi pogrešno protumače satiru kao stvarnu. Ali mnogi satiričari ne žele da se satira etiketira jer će to njihov sadržaj učiniti manje smiješnim.” Buka

17.12.2022. (00:00)

Nekad moraš imati stav

Ne možeš kao novinar baš uvijek uvažiti sve strane

Novinar je nekad u škakljivoj situaciji kao i sudac na nogometnoj utakmici jer želi biti nepristan, a pritom donijeti neke važne odluke. Kao i u nogometu gdje danas postoji VAR, novinari trebaju prikupiti informacije o dvije suprotstavljene strane i predstaviti ih publici na što neutralniji i najbolji mogući način. Zamislite novinara koji želi vama čitateljima pojasniti više o tome je li zemlja okrugla ili je, kao što neki još uvijek tvrde, ravna ploča. Za sugovornike o toj temi svakako bi mogao pronaći znanstvenika koji bi objasnio kako i zašto znamo da je Zemlja okruglastog oblika, ali i nekog ravnozemljaša. No, koliko sve to ima smisla ako dva sugovornika nisu na istoj razini prihvaćanja utvrđenih znanstvenih dokaza? Mediji bi trebali postupiti racionalno te argumentirano se suprotstaviti širenju dezinformacija, iskrivljivanju činjenica, teorijama zavjera i lažnim vijestima. Medijska pismenost

21.11.2022. (23:00)

Ušima vesla i zubima ruje da dođe do struje

Širi se video s dezinformacijama o izumima Nikole Tesle

“Evo u ovom videu ćete vidjeti zašto je to tako i tko je odgovoran za pakao na zemlji u kojem i dan danas živimo”, opis je Facebook objave koja cirkulira još od rujna i koja je na toj društvenoj mreži pregledana više od 100.000 puta. Navedeni kanal objavljuje sadržaj povezan s teorijama zavjera (vanzemaljci, piramide u Bosni, antivakserski sadržaj), a spomenuti je video objavljen prije šest godina. U videu se netočno tvrdi da je Nikola Tesla otkrio tajnu besplatne energije, ali moćnici su zataškali njegovo otkriće. Nadalje, tvrde da su iz SAD-a hitno zabranili Tesline tehnologije, a bankari su išli sprječiti razvoj, pazi sad, perpetuum mobile-a. Nikakva odluka o zabrani Tesline tehnologije nije donesena. Baš suprotno, ti izumi su sljedećih stotinjak godina intenzivno eksploatirani. Faktograf

08.11.2022. (20:00)

Hibridni rat i širenje proruske propagande

Tko je sve na listi ukrajinskog Centra za borbu protiv dezinformacija?

Фалшиви новини: вълна от проруска пропаганда залива Германия ᐉ Новини от Fakti.bg - Свят | ФАКТИ.БГ

Alice Schwarzer, Rolf Mützenich, Marine Le Pen, Jeffrey Sachs – nalaze se na listi ukrajinskog Centra za borbu protiv dezinformacija. Njih se optužuje za širenje ruske propagande. Na konvenciji SPD-a održanoj u subotu (5. 11.), predsjednik Kluba zastupnika SPD-a Mützenich govorio je o „terorističkoj listi” na koju ga je uvrstio Kijev. Navečer je pak ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova službeno negiralo postojanje „terorističke liste”, kao i to da se protiv Mützenicha vodi istraga. Propaganda i dezinformacije bili su važan dio hibridnog rata protiv Ukrajine i prije početka sukoba na istoku te zemlje 2014. godine. Još za vrijeme prosvjeda na Majdanu u Kijevu, u zimi 2013. godine, Rusija je širila tvrdnju da se radi o fašističkom puču. Taj mit je posebno plašio ljude u istočnoj Ukrajini. Oni su u to vrijeme često pratili izvještavanje ruskih medija. Ukrajina smatra da se nalazi i u informacijskom ratu – i pokušava ga dobiti. Centar za borbu protiv dezinformacija je tu samo protumjera. Deutsche Welle

07.11.2022. (14:00)

Utjecaj komentara na naš životni put

Kako se Kina uključila u informacijski rat

Ruske dezinformacijske kampanje i kampanje utjecaja već godinama su dio europskih, pa tako i hrvatskih, razgovora o političkim prijetnjama. No od početka rata u Ukrajini, Europska unija sve glasnije upozorava na jačanje nove sile u informacijskom ratu, Kine. Stručnjaci ističu da se o potencijalnim prijetnjama koje dolaze iz Kine još uvijek ne zna dovoljno, dok europarlamentarci upozoravaju da je potrebna strategija onemogućavanja vanjskog utjecaja. Koordinirana kampanja iz Kine koju je otkrila Meta ciljala je na samo dvije zemlje, SAD i Češku. U Češkoj korisnici su dobivali poruke koje su kritizirale podršku lokalne vlade Ukrajini te pozive da vlada prestane antagonizirati Kinu da ne bi uzrokovala ekonomsku odmazdu. Računi koji su sudjelovali u kampanji svoje objave su radili tijekom kineskog radnog vremena, s dugom pauzom za ručak, pokazala je analiza. Faktograf