Za što su sve djeca sposobna? - Monitor.hr
04.02.2016. (15:17)

Kad se male ruke uposle

Za što su sve djeca sposobna?

Svjesni smo da djeca već u najranijoj mladosti moraju steći dobre radne navike, međutim, baš su roditelji ti koji najčešće od svoje itekako sposobne djece rade male nesposobne duše jer im se čini da djeca jednostavno ne bi ništa trebala raditi jer su mali i jer su – djeca. Montessori škola za svaku dob djeteta predlaže one kućne poslove koji su primjereni njihovim sposobnostima. Tako primjerice djeca u dobi od 2 do 3 godine mogu pospremiti igračke u kutiju ili postaviti stol, u dobi od 3 do 5 godina mogu pospremiti sobu ili obrisati za sobom kada nešto proliju, a u dobi od 7 do 9 godina mogu skinuti i složiti čisti veš ili pospremiti namirnice. Index


Slične vijesti

10.06. (18:00)

Kad računi vire iz pelena, nije ti do pravljenja djece

Ljudi žele djecu, ali džep i život kažu “ne može”

UN-ovo izvješće pokazuje da većina ljudi želi imati djecu, ali ih u tome sprječavaju visoki troškovi života, nesigurno zaposlenje, skupo stanovanje i nedostatak vremena. Čak 39% ispitanika navelo je novac kao glavni razlog, a žene posebno ističu nejednaku podjelu kućanskih obaveza. Ni “baby bonusi” ni zabrane pobačaja ne djeluju dugoročno. Ljudi ne odbijaju roditeljstvo – ono im je često ekonomski ili društveno onemogućeno. Prava kriza plodnosti nije u želji, nego u mogućnosti izbora. Index

27.04. (14:32)

Dječje igraonice: Opstaju samo one najveće i najkreativnije

12.03. (09:08)

Djeca koja redovito jedu ribu mogla bi biti društvenija i ljubaznija

09.02. (22:00)

Očevi i djeca

Otac djeteta s autizmom kod Stankovića: Katkad sam se bojao svog sina

Tema novog izdanja emisije Nedjeljom u 2 Aleksandra Stankovića bili su – tate, točnije požrtvovni očevi koji bi mogli biti primjer drugim ljudima. Gost emisije bio je strip-autor Dalibor Talajić koji se već godinama bori za zdravlje svog sina s poremećajem iz spektra autizma. Medijska slika o tatama pomalo je jednostrana. Često nas se promatra kroz slučajeve nasilnih očeva i kroz neplaćene alimentacije, a većina očeva ne spada u te kategorije, ustvrdio je na početku emisije Aleksandar Stanković. Stanković je iznio i zanimljiv podatak da čak svaki četvrti tata prolazi postporođajnu depresiju nakon porođaja supruge ili partnerice, a da zapravo toga nisu ni svjesni. Gost Talajić je pričao o izazovima očinstva te kako je u teškim životnim trenucima uspio zadržati hladnu glavu, te da kod njega nema linije manjeg otpora. Zahvaljujući Daliborovoj posvećenosti i ogromnom angažmanu, sin je danas završio srednju školu. HRT

06.02. (08:00)

A koliko ga koriste izvan škole?

Zabrane mobitela u školama ne poboljšavaju ocjene ni mentalno zdravlje

Ograničavanje korištenja mobitela u školi ne poboljšava ocjene niti mentalno zdravlje mladih, pokazalo je istraživanje provedeno u Engleskoj. Utvrđeno je da restriktivne politike prema mobitelima ne smanjuju ukupno vrijeme koje mladi provode na mobitelima svakoga dana. Međutim, dulje vrijeme provedeno pred ekranima općenito utječe na mentalno zdravlje, ponašanje u učionici, fizičku aktivnost i cikluse spavanja učenika. HRT

15.12.2024. (13:00)

Od zaglupljivanja do superklinca: videoigre spašavaju stvar

Videoigre i dječji IQ: igrajući postaju pametniji

Nova istraživanja pokazuju da igranje videoigara može povećati IQ kod djece. Devetogodišnjaci koji su dvije godine igrali više od vršnjaka ostvarili su rast inteligencije od 2,5 IQ boda, dok gledanje televizije i korištenje društvenih mreža nisu imale utjecaj. Videoigre razvijaju kognitivne i motoričke vještine – akcijske igre poboljšavaju reflekse, strategijske potiču logiku, a suradničke jačaju timski duh. Istraživanje ističe važnost digitalne inteligencije za moderni svijet i ruši mitove o igrama kao uzroku agresivnosti. Uz umjereno igranje, videoigre mogu biti alat za razvoj ključnih vještina i pripremu djece za digitalnu budućnost. Igor Berecki za Bug

11.12.2024. (08:00)

Sve u dva sloga

Ovoga ljeta rođeno je 8605 beba, najčešća imena Luka, Jakov, Mia i Rita

Na svijet je od 1. srpnja do 1. listopada ove godine stiglo 4479 dječaka i 4126 djevojčica, najviše u Gradu Zagrebu (2692) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (1102), dok je u Zagrebačkoj županiji rođen samo jedan dječak. Novorođeni dječaci najčešće su dobivali imena Luka, Jakov, Petar i Toma, dok su roditelji novorođenih djevojčica najčešće birali imena od tri ili četiri slova: Mia, Rita, Nika i Mila. Index

13.11.2024. (23:00)

Čuvajte ih, pazite ih

U Hrvatskoj oko 50 tisuće djece ima probleme s mentalnim zdravljem

U pandemijskom periodu došlo je do značajnog porasta tema vezanih za depresivnost i anksioznost kod mladih, koje su zamijenile ranije dominantne teme vršnjačkog nasilja – rekli su iz organizacije Hrabri telefon. Hrabri telefon za djecu godišnje zazvoni više od 4000 puta, na liniji prvenstveno namijenjenoj djeci koja osjećaju da ih netko iz njihove okoline na bilo koji način zlostavlja ili zanemaruje. Gotovo 12 posto mladih od 10 do 19 godina, odnosno oko 50.000 djece, ima poteškoće s mentalnim zdravljem, kažu, zbog čega ističu važnost osvještavanja mentalne higijene, odnosno zdravlja. Klikaj

09.11.2024. (21:00)

Ako može bez alimentacije

Rasprava na Forumu: Koliko košta imati dijete?

Djeca su ogroman trošak, usporediv sa ratom kredita za stan. Ako moraš plaćat kredit/najam i djecu, teško da ti išta ostane. Još dok ste u vezi/braku to nekak podijelite, ali kao rastavljen roditelj si prilično u financijskim problemima – početak je rasprave na Forumu, s naglaskom na dejtanje rastavljenih ljudi i plaćanje životnog prostora. Netko je na nekoj temi mrtav ozbiljan napisao kako mu je prijatelj koji ima djecu rekao da je mjesečni trošak djeteta 100 do 200€. Ne znam bi li prijatelju trebalo poslati na vrata socijalnu službu ili policiju – komentar je drugog forumaša, dok se u drugim komentarima čude kako nekome tko je situiran i želi djecu to predstavlja ikakav problem.

06.10.2024. (13:00)

Djeca botovi i NPC-evi

“Nikad nisam popio kavu s prijateljima, jesam li robot?”

U kliničkoj praksi imam sve više ljudi koji me pitaju, koji mi govore da nikad nisu popili kavu, koji me pitaju doktorice jesam li ja robot, da mi govore o tome da nemaju nijednog prijatelja stvarnog nego virtaulne, da zapravo ne znaju komunicirati niti pozdraviti nekoga, da ne govorim o nekim bliskim kontaktima i pravim prijateljstvima – kaže psihijatrica za HRT. Djeca vise i do osam sati dnevno na internetu, a posljedična usamljenost i ovisnost o internetu vodeći su problem mentalnog zdravlja, kaže. Lijek je u empatiji i stvaranju kulture dijaloga.