Zagreb se guši u prometu: Kako smo stigli do kaosa i zašto se ne vidi kraj

Kad grad vozi na prazno

Zagreb se guši u prometu: Kako smo stigli do kaosa i zašto se ne vidi kraj

Najveći problemi zagrebačkog gradskog prometa, prema prometnom stručnjaku Željku Marušiću uključuju (Nacional):

Lošu prometnu strategiju – Nema dugoročnih planova za smanjenje broja vozila u centru ili proširenje prometne infrastrukture
Loše upravljanje javnim prijevozom – Smanjena frekvencija autobusa i tramvaja, te loše održavanje smanjuju učinkovitost
Loše planirani radovi – Radovi na prometnicama nisu usklađeni, što dodatno pogoršava prometne gužve
Odgađanje ključnih projekata – Projekt Jarunskog mosta, ključan za rasterećenje prometa, kontinuirano se odgađa
Nekontrolirano širenje biciklističkih staza i pješačkih zona – Često na štetu ključnih cestovnih pravaca

promet Zagreb Željko Marušić

Podignete li val vode svojim automobilom s ruba ceste i njime poprskate slučajnog prolaznika u Norveškoj, očekujte kaznu

Norveška pješaci promet

Čelik na suncu: kad mostovi idu na ljetovanje

Četvrtina čeličnih mostova u SAD-u mogla bi se urušiti u sljedećih 25 godina

Fokus je uglavnom na čeličnim mostovima, od kojih su mnogi izgrađeni prije više od 50 godina i osjetljivi su na učinke ekstremnih vremenskih uvjeta. Jake kiše mogu isprati temelje, ali pravi krivac je temperatura – više temperature uzrokuju širenje čelika, izazivajući probleme na spojevima i oštećujući beton. S obzirom na to da je 2023. bila najtoplija zabilježena godina od početka vođenja evidencije, zabrinutost raste. Revija HAK

mostovi promet

Kad Finci stišću kočnicu, nesreće nemaju šanse

Finska vozi prema nuli smrtnih slučajeva na cestama

Finska je u posljednjih deset godina smanjila broj poginulih na cestama za 29%, što je znatno više od prosječnog smanjenja u EU od 16%. Ključni čimbenici uspjeha su smanjenje ograničenja brzine, postavljanje kamera za kontrolu brzine i izgradnja biciklističkih staza. Finska je implementirala Vision Zero strategiju koja uključuje zaštitne mjere poput sigurnijih cesta, vozila i brzina. Osim toga, blokade za vožnju pod utjecajem alkohola i detaljne istrage svakog smrtnog slučaja dodatno su poboljšale sigurnost. Ove mjere donijele su Finskoj prestižnu nagradu za cestovnu sigurnost. Forbes

Finska promet prrometne nesreće

Good luck with that

Novim kružnim tokom u Liverpoolu namjerno zbunjuju vozače, cilj je da uspore promet

Sami vozači javljaju da na raskrižju neki voze u krug, misleći da se radi o nekom modernijem izdanju kružnog toka, neki ga prolaze vozeći ravno, a treći u strahu čekaju na prolazak daleko duže nego što bi to običaj u većini drugih situacija. Objašnjenje je stiglo od gradskih vlasti – radi se o raskrižju (raskružju?) u kojoj ni jedna pristupna cesta nema prednost prolaska, vozači se moraju sami snaći, a cilj je usporavanje prometa. Dakle, ispred njega će svi stati i dobro promisliti. Revija HAK

kružni tok promet

Najgore je kad se vozim autocestom i baš svi idu u suprotnom smjeru osim mene

Što nas najviše smeta u prometu?! Najveći problemi su vozačka nekultura i infrastruktura

Najvećom ugrozom sigurnosti prometa u pogledu infrastrukture smatraju se oštećeni kolnici (35%) i nedostatak biciklističkih staza (29%). Očito je da podizanje prometne kulture vozača nije lak posao, što pokazuju i dobiveni rezultati koji upućuju na nepostojanje jedinstvenog rješenja problema. Rezultati su pokazali da ih u najvećoj mjeri smeta kad drugi vozač oduzima prednost (28%), kad se ne koristi žmigavac prilikom skretanja (26%), neodržavanje razmaka (21%), zaustavljanje na kolniku s uključena četiri žmigavca (20%), vožnja motociklista između automobila (17%), nepoštivanje ograničenja brzine (14%), sporija vožnja u lijevom traku nego u desnom (12%), nepoznavanje pravila vožnje u kružnom toku (11%), uporaba sirene na raskrižjima sa semaforima kada vozač odmah ne krene i nezaustavljanje na pješačkim prijelazima (po 10%). S druge strane, najmanje ih smeta ako se automobil zaustavi na autobusnom stajalištu (4%) ili pretjecanje s desne strane, a ne lijeve na cesti s dva kolnička traka u istom smjeru (5%). Revija HAK

promet vozači

Kamo ste svi sad krenuli odjednom... kad i ja

Dio prometnih stručnjaka jedini lijek za kolone na naplatnim kućicama vidi u vinjetama

Vinjete su svakako najbolje rješenje za problem gužvi na naplatnim kućicama, barem dok se ne uvede satelitska naplata cestarine, kaže jedan prometni stručnjak. Međutim, njegovu su ideju u HAC-u i tada i sada dočekali na nož. Poručili su da Hrvatska ionako uskoro uvodi novi elektronski sustav naplate cestarine koji je kombinacija dva sustava – naplate putem postojećeg ENC-a i putem automatskog sustava očitavanja registarskih oznaka. No i takav sustav naplate cestarina otvoriti brojna pitanja, budući da će registracija vozila morati biti vezana uz određeni račun s kojeg će se skidati novac za korištenje autoceste. Takav sustav nije usvojila nijedna zemlja u Europi. Nacional

autoceste cestarine gužve na autocestama naplatne kućice promet prometne gužve

Samo bez gasa i nadaj se najboljem

Česte situacije u svakodnevnoj vožnji: Što se događa kad vozilo udari u rupu na cesti?

Izravna sila koja djeluje na vozilo u trenutku udarca u rupu zapravo je rezultat mase vozila i brzine kojom ono nailazi na rupu. Sila udara se dalje kao kombinacija vertikalnih i horizontalnih sila prenosi kroz sustav ovjesa koji pokušava apsorbirati udar, dok kako kotač nalijeće na prepreku i nastavlja vožnju djeluje sila usporavanja nakon koje ponovno slijedi ubrzavanje. Kako auto udara u rupu, različiti dijelovi kotača suočit će se i s istežućim i kompresivnim silama. Lepeza mogućih oštećenja pritom je povelika, a ovisi o nizu faktora, počevši od dubine udarne rupe ili visine neravnine na koju je vozilo naletjelo s jednim ili više kotača. Pritom, naravno, mnogo toga ovisi i o brzini kretanja vozila, kao i o njegovu općem stanju u tom trenutku. Osim mogućeg oštećenja, odnosno puknuća same gume u ovakvim je situacijama moguća pojava izbočina ili mjehura na bočnoj stranici pneumatika. Premda u takvoj situaciji, dakle, nije došlo do klasičnog gumi defekta, ovakav je scenario prilično opasan jer bi do njega moglo doći nešto kasnije. Revija HAK

automobili promet

Desno je right

U početku se svugdje vozilo lijevom stranom ceste, sve do prijelomnog trenutka u SAD-u

Bilo je to vrijeme sjevernoameričke kolonizacije i potrebe za prijevozom pšenice golemim prostranstvima. Tada su se pojavila nova teretna kola koja su se zvala Conestoga (po plemenu Irokeza). Veliki teret vuklo je osam mazgi. Čovjek koji je upravljao teretnom kočijom jahao je na leđima posljednje mazge s lijeve strane, a bič je držao u desnoj ruci. Sve više ovih vozila prisililo je vlasti u Pennsylvaniji da zakonom promijene i reguliraju smjer putovanja. Od 1792. godine u Americi se vozi s desne strane. Francuska je prva slijedila američki primjer jer je morala regulirati promet. Naime, sve veći broj teretnih kočija također je stvarao kaos. Revija HAK

promet vožnja

Kad je semafor brži

Kreneš na zeleno i u gužvi zapneš na raskrižju kad je ponovno crveno – kažnjiva radnja

Vozač ne smije vozilom ući u raskrižje ako je gustoća prometa takva da se očito mora zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu i tako ometati ili onemogućiti promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka. Kazna je nekadašnjih 130 kuna. Revija HAK

promet prometna pravila

Pa se ti i dalje prebrzo vozi

Legalno varanje: u Francuskoj svatko uz cestu smije postaviti lažne radare

Ali s jasnim pravilima. Kante za smeće, poštanski sandučići, PVC cijevi ili čak hladnjaci, sva su sredstva dopuštena s ciljem da prevare vozače i da uz minimalno uređenje izgledaju kao prometne kamere. Lažni radari nisu zabranjeni zakonom. Tvrtke također legalno prodaju ovu vrstu proizvoda na tržištu. No dozvoljeno je instalirati lažni radar na zemljište koje je u vlasništvu osobe ili tvrtke koja ga postavlja. Ne smije ga se postavljati na javnoj površini. Revija HAK

brzina promet radarska kontrola

Kad grad vozi na prazno