Zagrebački velesajam – nekadašnji prozor svijeta uz Savu - Monitor.hr
Nedjelja (23:00)

Sajam koji je nekad prodavao budućnost, a danas jedva iznajmi sadašnjost

Zagrebački velesajam – nekadašnji prozor svijeta uz Savu

Zagrebački velesajam, utemeljen 1909. kao Zagrebački zbor, razvio se u jedan od najvećih svjetskih sajmova i ključni međunarodni izlog Jugoslavije. Od 1956. djeluje na južnoj obali Save, na prostoru koji su oblikovali vrhunski domaći i strani arhitekti. U “zlatnom dobu” šezdesetih do osamdesetih bio je simbol modernizacije, gospodarskog razvoja i globalnih kontakata. Danas se ondje održavaju specijalizirani sajmovi, dio prostora služi kao skladište, a više paviljona je zaštićeno kao kulturno dobro, podsjećajući na vrijeme kad je Novi Zagreb bio svjetska pozornica. Dubravko Grakalić s još jednom nostalgičnom pričom za Index.


Slične vijesti

Subota (20:00)

Od industrijskog pogona do pogona kulture

Jedinstvo na Trnju: od tvornice do centra urbane kulture

Omladinska tvornica Jedinstvo u Zagrebu, otvorena 1966. kao Institut za procesnu tehniku, danas je simbol nezavisne kulture. Nakon raspada Jugoslavije i privatizacije, prostor je preuređen u kulturni centar. U zgradi djeluju klub Močvara, Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade – te Parainstitut Damira Bartola Inđoša. Pogon nudi radionice i programe za mlade, dok Močvara već 25 godina organizira koncerte, kazališne predstave i festivale. Parainstitut se fokusira na ekstremno muzičko kazalište. Najavljena je rekonstrukcija zgrade, čime će prostor biti dodatno prilagođen kulturnim potrebama. Dubravko Grakalić za Index

21.09. (09:00)

Od zimskog raja do investitorskog mraka

Hotel Velebno – simbol turističkog propusta u srcu Velebita

Nekad ponos Baških Oštarija, hotel Velebno danas je napušten i devastiran, unatoč atraktivnoj lokaciji u Parku prirode Velebit. Zatvoren od 2010., hotel s bogatom poviješću i impresivnom infrastrukturom sada služi kao utočište za puhove i šišmiše. Vlasnik je obitelj Soldo, koja ga prodaje za 3.25 milijuna eura, ali interes propada zbog previsoke cijene. Objekt ima potencijal za veliki turistički povratak, no zasad ostaje spomenik lošoj privatizaciji i propuštenim prilikama hrvatskog planinskog turizma. Dubravko Grakalić za Index

01.09. (09:00)

IBM iz Buja

Prvi džepni kalkulator u Europi proizveden je u Istri

Tvrtku Digitron osnovalo je početkom 1971. godine poduzeće Buje-export, koje se bavilo vanjskom trgovinom. Iste godine započela je proizvodnja stolnih kalkulatora DV1200 i DV1212. Dok se nije izgradila zgrada pogona, proizvodnja se nalazila u bivšem vatrogasnom domu u Bujama. Međunarodno priznanje i ulazak u tehnološku povijest Digitronu su donijeli prvi ručni kalkulator napravljen u Europi – model db800 iz 1971. godine te db801 iz 1973. Ti proizvodi dobili su brojne nagrade i pokazali kako je istarski Digitron “u korak” s najvećim japanskim tvrtkama poput Sharpa i Casia, odnosno američkim Texas Instruments. Model db800 nije bio jeftin proizvod – koštao je osam stotina američkih dolara, što je u današnjim mjerilima, kad se uračuna inflacija, oko 6.350 dolara ili oko 5.400 eura. U jugoslavenskim dinarima, to je iznosilo 12.000 dinara – za taj novac mogao se kupiti automobil Zastava 750, Fićo, odnosno oko tri tone kruha ili četiri tisuće litara mlijeka. Dubravko Grakalić za Index

18.08. (09:00)

Socijalistički san s pogledom na more

Splitski ‘grad u gradu’ već pola stoljeća simbolizira Split i arhitekturu brutalizma koju još uvijek dolaze proučavati stručnjaci

Split 3 bio je tema brojnih međunarodnih izložbi, a veliko zanimanje izazvalo je njegovo pojavljivanje na izložbi o socijalističkoj arhitekturi u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MOMA) gdje ga se spominjalo kao suvremenu Dioklecijanovu palaču, simbol Splita iz doba starog Rima. “Split 3 je puno više od naselja, to je prostor u kojem je arhitektura u službi zajednice. Pažljivo planiran s naglaskom na javni interes i kvalitetu života, projektiran je kao cjelovit i funkcionalan grad unutar grada. Odražava visoke standarde kolektivnog stanovanja i prostorne pravednosti.” Izgrađen 70-ih, na njemu je radio cijeli tim arhitekata. Danas se smatra jednim od najvažnijih primjera urbanizma i arhitekture socijalističke Jugoslavije. “Mi smo vjerovali da arhitektura može oblikovati odnose među ljudima – kroz trgove, hodnike, zajedničke terase.”… napisala je jedna od arhitektica u svojoj monografiji. Tome je posvećena i jedna od epizoda Betonskih spavača. Index

13.07. (14:00)

Nekad su se tu odmarali radnici, sad odmara samo beton

Danas radnička odmarališta u društvenom vlasništvu više ne postoje – ostala su u tek kolektivnoj memoriji

Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj su krajem 1980-ih godina postojala 634 radnička odmarališta. Otprilike polovica ih je bila vlasništvo poduzeća iz Hrvatske, dok su ostali pripadali ustanovama i tvrtkama iz drugih republika i pokrajina nekadašnje SFRJ. Oronule i za građane opasne nekretnine u državnom su vlasništvu, uz neke su vezani komplicirani sudski sporovi dok lokalnoj vlasti ne preostaje ništa drugo nego apelirati na hrvatske i bosanskohercegovačke političare da se postigne dogovor oko tih iznimno vrijednih nekretnina. Dubravko Grakalić za Index.

23.06. (01:00)

Od bolnice do horora, pa do školskih klupa – hrvatska verzija Hogwarts expressa

Propadao desetljećima, sad bi mogao odgajati tisuću klinaca: stari vojni kompleks u Vlaškoj postaje škola

Stara vojna bolnica u Vlaškoj, nekad središte zdravstvene skrbi, a potom ruševina i utočište beskućnika i narkomana, napokon bi mogla doživjeti obnovu – u njezinim zgradama planira se otvorenje škola za više od tisuću učenika. Kompleks datira iz 19. stoljeća, a kroz povijest je bio ključan za razvoj četvrti. Nakon desetljeća zapuštenosti, zgrada s bogatom i turbulentnom prošlošću ima priliku postati mjesto znanja i napretka, umjesto kriminala i propadanja. Dakle, nakon 23 godine političarskog planiranja, djelomičnog preuređenja i propadanja, palača horora u središtu Zagreba trebala bi postati centar glazbenih umjetnosti.  Index

12.04. (13:00)

A mali Jankić i dalje stoji

Mesna industrija Sljeme, svojedobno najveća svinjogojska farma na svijetu, danas je simbol ekonomske propasti

Ukupno devastirani prostor zauzima oko 15 hektara u Sesvetama, objekte obilaze entuzijasti koje zanima industrijska baština, dok gradski planovi navode kako bi se jednog dana cijeli prostor trebao urediti, urbanizirati ili ozeleniti. Sljeme je propalo u pretvorbi i privatizaciji, koruptivnom ekonomskom modelu korištenom devedesetih godina prošlog stoljeća. O tome svjedoče devastirani ostaci dva glavna pogona bivše tvornice koji su u vlasništvu grada Zagreba, dok su na trećem dijelu sagrađeni Bandićevi stanovi. Pokrenuta 1898. godine, prvo kao Gospodarstvena tvornica mesnate robe i masti, a zatim kao tvronica Rabus počela se širiti 30-ih godina prošlog stoljeća. U 50-ima je postala najveći izvoznik mesnih proizvoda u Jugoslaviji, da bi 90-ih krenula putem propasti. Proizvodnja se ugasila prije 10 godina, unatoč prosvjedima. Zasad nema preciznog plana što učiniti s ovim zapuštenim prostorom. Index

02.12.2023. (09:00)

And that's what's all about, folks

Marijana Puljak: Vujnovac bi mogao našim mirovinama kupiti Fortenovu

Puljak upozorava kako bi sredstva mirovinskih fondova mogla završiti u privatizaciji koja će Pavla Vujnovca načiniti, za hrvatske prilike, moćnijim od ruskih oligarha jer će gospodariti velikim brojem privrednih sektora. HDZ planira novim zakonom o obveznim mirovinskim fondovima natjerati mirovinske fondove da pet posto imovine, koja je ustvari naša imovina u vidu mirovinske štednje i danas iznosi milijardu eura, drže u alternativnom investicijom fondu s garancijom države. Problem nastaje u tome da mirovinski fondovi ne bi imali nijednu drugu opciju gdje mogu preusmjeriti pet posto sredstava jer takav fond kao što je Kapitalni fond ne postoji nigdje u EU ili zemljama OECD-a. Jednom kada se ta milijarda eura slije u Kapitalni fond, taj isti Kapitalni fond bi mogao uložiti u naprimjer ENNA grupu koja ide na burzu. ENNA grupa bi zadovoljila kriterije alternativnog investicijskog fonda jer se bavi i obnovljivom energijom. Tada bi Pavao Vujnovac prodajom dijela ENNA grupe Kapitalnom fondu došao do značajnih sredstava kojim bi mogao finiširati kupovinu Fortenove… Index