More uz obalu sjevernog i središnjeg Jadrana ovih je dana postalo živozelene boje zbog masovnog cvjetanja algi, vidljivog čak i iz svemira. Copernicus je objavio satelitske snimke, a znanstvenici upozoravaju na rizike za morski život, ribarstvo i turizam. Cvjetanje potiču klimatske promjene, toplije more i oborine koje donose hranjive tvari iz rijeka, osobito Poa. Fenomen je prirodan, ali sve češći i intenzivniji, a njegovo praćenje i upravljanje ključni su za zaštitu okoliša i gospodarstva. Hrvatski istraživači izlaze na teren kako bi utvrdili razmjere i posljedice. Index
Na morskoj površini ponovno se pojavila smeđa sluz koja nastaje jer u moru ima mnogo organske tvari bogate polisaharidima – to su složeni šećeri, koje najvećim dijelom oslobađa biljni plankton. Prvi spomeni cvjetanja mora u Jadranu datiraju iz 18. stoljeća. Fenomen nije opasan, no zbog smeđeg sloja na površini mora mnogi su turisti dane uz more radije provodili na suhom nego u vodi. Mulj je praktički ispraznio plaže. “Nitko više ne ulazi u more, svi su na bazenima”, požalili su se posjetitelji u Poreču. N1
Iako njihov sastav nije izravno opasan za kupače, sluz može biti neugodna, kako estetski i mirisom tako i zdravstveno jer se u njoj mogu nalaziti različiti organizmi. Tu su fitoplankton, zooplankton i njihove izlučevine, ličinke i jajašca drugih životinja, razne čestice i ostaci biljnih i životinjskih stanica, prazne stanice fitoplanktona, hitinske ljušture rakova, bakterije, pelud te mineralne čestice iz morskih sedimenata i kopnenog podrijetla. A kad se skupe uz obalu, u sluzi često vidimo i komade plastike i drugog otpada. Sluz je dijelom rezultat cvjetanja mora, a dijelom povećane brojnosti fitoplanktona. Ova pojava do sada se uglavnom bilježila uz najsjevernije dijelove Jadrana, gdje ju je uzrokovala pretjerana količina hranjivih tvari koje s obradivih površina uz talijansku rijeku Po ispiranjem stižu u more. Index